Gružansko jezero

Koordinate: 43° 55′ 19″ S; 20° 41′ 20″ I / 43.9219° S; 20.6889° I / 43.9219; 20.6889
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Gružansko jezero
Gružansko jezero u sumrak
LokacijaŠumadijski okrug
Koordinate43° 55′ 19″ S; 20° 41′ 20″ I / 43.9219° S; 20.6889° I / 43.9219; 20.6889
Tipakumulaciono
PritokeGruža, Boračka reka
OtokeGruža
Zemlje basena Srbija
Maks. dužina10 km
Maks. širina0,3-2,8 km
Površina9 km2
Pros. dubina6,5 m
Maks. dubina35 m
Zapremina0,0645 km3
Nad. visina273 m
Gružansko jezero na karti Srbije
Gružansko jezero
Gružansko jezero
Vodena površina na Vikimedijinoj ostavi

Gružansko jezero je veštačko jezero u Srbiji kod Knića sagrađeno na reci Gruži.

Formiranje akumulacije[uredi | uredi izvor]

Mapa akumulacije

Izgradnjom brane (1979—1981), pregrađena je jedna od od najdužih i vodom najbogatijih reka Šumadije - Gruža. Nakon izgradnje betonsko-lučne brane kod mesta Pajsijevići u opštini Knić, formirana je višenamenska akumulacija Gruža je čije je punjenje okončano 1983. godine. Primarna namena akumulacije je vodosnabdevanje Kragujevca, Kraljeva i okolnih sela), danas se vodom sa ove akumulacije snabdeva više od 300.000 građana. Formiranje akumulacije je zahtevalo izgradnju nove infrastrukture, pa je za potrebe održavanja nesmetanog saobraćaja izgrađen most na magistralnom pravcu M-23 (Kragujevac - Čačak).

Morfološke i hidrološke odlike[uredi | uredi izvor]

Gružansko jezero ima zapreminu od 64,5 miliona m³. Obim jezera je oko 42 km, a širina je od 300 do 2.800 m. Dužine je oko 10 km, površine oko 900 ha. Potapanjem je formirano više rtova i uvala čime je stvorena dobro razuđena obala. Obala je relativno niska, pristupačna je i obrasla livadama, šumarcima i niskim listopadnim žbunjem. Na Knićkoj strani izdvajaju se mestimično kameniti odseci i nešto više obale koje su manje pristupačne. U severnom delu jezero je širine od 1000-2000 metara, dok se u južnom delu (prema brani) jezero sužava na širinu od 100-500 metara. Pri maksimalnom vodostaju obalska linija je dugačka 42 kilometara, dok se tokom režima niskog vodostaja (uglavnom u letnjim mesecima) ona skrati za maksimalno tri kilometra. Prosečna dubina jezera pri maksimalnom vodostaju je 6,5 metara, dok maksimalna dubina iznosi 35 metara. Najveći deo akumulirane vode (preko 80%) je u granicama dubine do 10 m, što ukazuje na relativnu „plitkost“ akumulacije.

Jezero nema veliki broj pritoka, jedina pritoka sa stalnim tokom je reka Gruža. Pored reke Gruže, manje pritoke su: Boračka reka, potoci Ćurevac i Panjevac koji tokom žarkih letnjih meseci presušuju. Upravo zbog takvog vodnog bilansa, kao i velike potrošnje u kombinaciji sa prilivom otpadnih voda iz 22 okolna naselja, proces eutrofikacije je ubrzan. Led retko prekriva jezero u potpunosti, osim tokom izuzetno jakih zima kada može potrajati i do mesec dana.

Biodiverzitet[uredi | uredi izvor]

Od ribe u gružanskom jezeru žive šaran, štuka, som, babuška, beovica, bandar, jezerska pastrmka, deverika, smuđ itd. Zahvaljujući svojoj blizini Kniću i Kragujevcu, kao i svojoj prostranosti, na Gružanskom jezeru su česta takmičenja ribolovaca.

Jezero ima veoma važnu ulogu tokom seobe stranih i zavičajnih populacija ptica. Jezero je ujedno i zimovalište za neke vrste pataka i gusaka, jer se nalazi na pretpostavljenom moravsko-vardarskom migratornom putu. Zabeleženo je 78 vrsta ptica, od kojih je za 25 utvrđeno da se gnezde na području jezera. Najveći broj vrsta je zabeležen u zoni jakog antropogenog uticaja.[1]

Ostalo[uredi | uredi izvor]

  • Jezero Gružu kroz stihove svojih pesama promovisao je „lirski zdravičar Gruže“ Dobrica Erić
  • Od 1996. godine na obroncima jezera, u ataru sela Žunja, svake godine se organizuje likovna kolonija „Gružanska jesen“ koja okuplja umetnike iz Srbije i inostranstva
  • U jezero se 03.06.2010. godine srušio borbeni avion Vojske Srbije tipa J-22 Orao

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Barjaktarov, D., Ornitološki značaj Gružanske akumulacije, Zbornik Matice srpske za prirodne nauke 2004, br. 107. str. 55-64

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]