Guberevac (Sopot)
Guberevac | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Grad | Beograd |
Opština | Sopot |
Stanovništvo | |
— 2011. | 535 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 44° 32′ 14″ S; 20° 28′ 01″ I / 44.537166° S; 20.467° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Ostali podaci | |
Pozivni broj | 011 |
Registarska oznaka | BG |
Guberevac je naselje u opštini Sopot u Gradu Beogradu. Prema popisu iz 2011. bilo je 535 stanovnika.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Guberevac se nalazi oko 10 kilometara severozapadno od Sopota. Selo se nalazi na ripanjskoj površi, koja je jako raščlanjena, zbog čega je selo razbijenog, gotovo starovlaškog tipa. Glavniji su izvori: Pruten, Točak, Bezdan i Dobrica. Delovi su seoskog atara: Gomilice, Vrbovac, Preki Gaj, Vrtače, Umka, Bojišta, Bodoljin, Navrci, Borovik, Mačije Rupe, Ravni Rit, Zlatara, Selica, Suvodol, Ornice, Glavčine, Lovenjak, Stublo, Poljane, Krušik i Buk.
Selo se deli na: Staro Selo, Glavicu, Dubrave, Rt, Reku, Ševarice i Todorovićski Kraj.[1]
Ovde se nalazi Zapis hrast kod škole (Guberevac).
Istorija[uredi | uredi izvor]
Guberevac je starije naselje. U ataru ovoga mesta, kao i u okolini, nailazilo se na tragove prošlosti, koji pokazuju da je ovde moralo i mnogo ranije postojati neko naselje. Pisanih podataka o ovome selu imamo tek iz početka 18. veka. Na karti iz doba austrijske vladavine (1718-1739. g) Guberevac je ubeležen kao naseljeno mesto pod imenom Kubrowze.
Po predanju prve kuće bile kod groblja, a tu je u blizini „Madžarsko groblje“. Za vreme Turaka u selu je živeo beg koji je bio vrlo star. Stanovništvo nije moglo podnositi zulume i nepravdu i zbog toga najveći deo napusti selo i pođe „preko“ (Banat). Na putu neke porodice zadrži „dobri beg ošljanski“ i naseli ih u Ošljane, odakle kasnije presele u Grbolju, današnju staru Vinču, i to su prvo doseljenici koji su osnovali današnju Vinču (srez vračarski). Ostali su prešli „preko“ (Banat). Neke su se porodice kasnije vratile u Guberevac, a neke su ostale.
Kao najstarije porodice smatraju se: Bosankići, Nenadovići i Ćosići. Ćosići pričaju da su njihove porodice ostali u beogradskoj Vinči, gde i danas imaju rođake. U stare porodice ubrajaju se i Jakovljevići starino od Užica, Čopići starinom iz Hercegovine. Ostale porodice kasnije su došle.[2]
U okolini se nalaze ostaci rudarstva i naselja iz rimskog doba.[3]
Guberevačka šuma je bila državna, ali je u njoj bilo i privatnih poseda, pa je pre Drugog svetskog rata često dolazilo do sukoba između seljaka i šumara.[4]
Demografski podaci[uredi | uredi izvor]
U naselju Guberevac živi 530 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 46,1 godina (45,4 kod muškaraca i 46,8 kod žena). U naselju ima 227 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,85.
Ovo naselje je u velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.
|
|
m | ž |
|||
? | 4 | 8 | ||
80+ | 6 | 12 | ||
75—79 | 12 | 27 | ||
70—74 | 33 | 34 | ||
65—69 | 26 | 30 | ||
60—64 | 32 | 30 | ||
55—59 | 15 | 20 | ||
50—54 | 20 | 27 | ||
45—49 | 15 | 16 | ||
40—44 | 19 | 5 | ||
35—39 | 25 | 11 | ||
30—34 | 22 | 19 | ||
25—29 | 16 | 14 | ||
20—24 | 17 | 10 | ||
15—19 | 6 | 10 | ||
10—14 | 16 | 18 | ||
5—9 | 15 | 26 | ||
0—4 | 11 | 19 | ||
Prosek : | 45,4 | 46,8 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 268 | 62 | 179 | 17 | 10 | 0 |
Ženski | 273 | 23 | 167 | 81 | 2 | 0 |
UKUPNO | 541 | 85 | 346 | 98 | 12 | 0 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 132 | 40 | 0 | 0 | 32 |
Ženski | 68 | 32 | 0 | 0 | 5 |
UKUPNO | 200 | 72 | 0 | 0 | 37 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 5 | 9 | 6 | 1 | 17 |
Ženski | 0 | 1 | 4 | 0 | 3 |
UKUPNO | 5 | 10 | 10 | 1 | 20 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 0 | 8 | 7 | 1 | 0 |
Ženski | 2 | 0 | 1 | 4 | 15 |
UKUPNO | 2 | 8 | 8 | 5 | 15 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 1 | 0 | 0 | 5 | |
Ženski | 1 | 0 | 0 | 0 | |
UKUPNO | 2 | 0 | 0 | 5 |
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
Mesna kancelarija i zdravstvena stanica.
-
Spomenik palim meštanima u Drugom svetskom ratu.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Borivoje M. Drobnjaković, Kosmaj, u Naselja i poreklo stanovništva, knjiga 26, uređuje dr Jovan Erdeljanović, Beograd 1930, 60-61.
- ^ Borivoje M. Drobnjaković, Kosmaj, u Naselja i poreklo stanovništva, knjiga 26, uređuje dr Jovan Erdeljanović, Beograd 1930, 61-62.
- ^ Rimska rudarska metropola kod Sopota („Večernje novosti”, 6. avgust 2017)
- ^ "Politika", 27. jan. 1935
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Izvor Monografija Podunavske oblasti 1812-1927, objavjeno (1927 g.), „Napredak Pančevo“
- „Letopis“: Podunavska mesta i običaji Marina (Beč 1999 g.), Letopis period 1812 – 2009 g. Sastavio od Pisanih tragova, Letopisa, po predanju mesta u Južnoj Srbiji, mesta i običaji nastanak sela ko su bili Doseljenici čime se bavili meštani