Dvostruko klatno

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Dvostruko klatno se sastoji od dva klatna pričvršćena s kraja na kraj.

U fizici i matematici, u oblasti dinamičkih sistema, dvostruko klatno je klatno koje ima pričvršćeno drugo klatno na njegovom kraju, formirajući jednostavan fizički sistem koji pokazuje bogato dinamičko ponašanje sa velikom osetljivošću na početne uslove . [1] Pokret dvostrukog klatna upravlja se nizom spojenih običnih diferencijalnih jednačina i haotično je .

Analiza i tumačenje[uredi | uredi izvor]

Možemo primetiti nekoliko varijanti dvostrukog klatna; dva kraka koja bi mogla biti jednake ili nejednake dužine i mase, zatim mogu biti prosta ili složena klatna (drugačije se nazivaju i kompleksna klatna) kao i kretanje koje može biti u tri dimenzije ili ograničeno na vertikalnu ravan. U sledećoj analizi, kraci se smatraju identičnim složenim klatnima dužine l i mase m, a kretanje je ograničeno na dve dimenzije.

Dvostruko složeno klatno
Kretanje dvostrukog složenog klatna (iz numeričke integracije jednačina kretanja)
Trajektorije dvostrukog klatna

U složenom klatnu, masa se nalazi duž njegove dužine. Ako je masa ravnomerno raspoređena, onda je centar mase svakog kraka u njegovoj sredini, a krak ima moment inercije od I = 1/12ml2 oko te tačke.

Korisno je koristiti uglove između svakog kraka i vertikale koje su predstavljene kao generalizovane koordinate koje definišu konfiguraciju sistema. Tako predstavljeni uglovi su označeni kao koordinate θ1 i θ2 . Položaj centra mase svakog štapa može da bude napisan na osnovu ove dve koordinate. Ako se predpostavlja da je početak Dekartovog koordinatnog sistema u tački suspenzije prvog klatna, onda se centar mase ovog klatna nalazi u:

,

a centar mase drugog klatna je na

Ovo je dovoljno informacija da se napiše Lagranžijan.

Lagranžijan[uredi | uredi izvor]

Lagranžijan je

Prvi pojam je linearna kinetička energija centra mase tela, a drugi pojam predstavlja kinetičku energiju rotacije oko centra mase svakog štapa. Poslednji pojam jeste potencijalna energija tela u jednoličnom gravitacionom polju. Tačkasta notacija označava vremenski izvod promenljive koja se pominje.

Zamena gornjih koordinata i preuređenje jednačine daje

Postoji samo jedna sačuvana količina (energija) i nema sačuvanih impulsa. Dva generalizovana momenta mogu biti napisane kao:

Ovi izrazi se mogu obrnuti da bi se dobili

Ove poslednje četiri jednačine su eksplicitne formule za vremensku evoluciju sistema s obzirom na njegovo trenutno stanje. Nije moguće[traži se izvor] ići dalje i integrisati ove jednačine u izraz u zatvorenom obliku, da bismo dobili formule za θ1 i θ2 kao funkcije vremena. Međutim, ovu integraciju je moguće izvesti na numerički način, koristeći Runge Kutta metodu ili slične tehnike.

Haotično kretanje[uredi | uredi izvor]

Grafikon vremena preokretanja klatna kao funkcija početnih uslova
Duga ekspozicija dvostrukog klatna koje pokazuje haotično kretanje (praćeno LED diodom)

Dvostruko klatno je prolazi kroz haotično kretanje i pokazuje da je osetljiv na zavisnost od početnih uslova. Slika desno pokazuje količinu vremena koje je prošlo pre nego što se klatno preokrenulo, kao funkciju početne pozicije kada je pušteno u mirovanju. Ovde se početna vrednost θ1 kreće duž x -smera od −3,14 do 3,14. Početna vrednost θ2 se kreće duž y -smera, od −3,14 do 3,14. Boja svakog od ovih piksela pokazuje da li se bilo koje klatno okreće unutar:

  • (crno)
  • (crveno)
  • (zeleno)
  • (plavo) ili
  • (ljubičasto).
Tri dvostruka klatna sa skoro identičnim početnim uslovima se razlikuju tokom vremena pokazujući haotičnu prirodu sistema.

Početni uslovi koji ne dovode do preokreta unutar su iscrtane belom bojom.

Granica središnjeg belog regiona je delimično definisana štednjom energije sa sledećom krivom:

Unutar regiona definisanog ovom krivom, to je ako

,

tada je energetski nemoguće da se bilo koje klatno okrene. Izvan ovog područja, klatno može okretati, ali pitanje određivanja, odnosno kada će se okrenuti je veoma složeno. Slično ponašanje se primećuje kod dvostrukog klatna koje je sastavljeno od dve tačke mase, umesto od dva štapa sa raspoređenom masom. [2]

Manjak prirodne frekvencije pobude doveo je do toda da se koristi sistem dvostrukog klatna u projektima seizmičke otpornosti u zgradama, gde je sama zgrada primarno obrnuto klatno, a sekundarna masa je povezana da kompletira dvostruko klatno.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Levien, R. B.; Tan, S. M. (1993). „Double Pendulum: An experiment in chaos”. American Journal of Physics. 61 (11): 1038. Bibcode:1993AmJPh..61.1038L. doi:10.1119/1.17335. 
  2. ^ Alex Small, Sample Final Project: One Signature of Chaos in the Double Pendulum[mrtva veza], (2013). A report produced as an example for students. Includes a derivation of the equations of motion, and a comparison between the double pendulum with 2 point masses and the double pendulum with 2 rods.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]