Pređi na sadržaj

Demetrije Hvarski

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Posedi Demetrija Hvarskog

Demetrije Hvarski ili Demetrije Faroski, takođe poznat kao Dimitrije (oko 258. p. n. e. - 214. p. n. e.) bio je grčki velmoža rodom iz tadašnje grčke kolonije Faros (današnji Hvar). Vladao je Hvarom kao vazal ilirskog kralja Agrona iz svog uporišta u današnjem Starigradu. U Prvom ilirskom ratu 229-228. p. n. e. je prešao na stranu Rimljana i omogućio im osvajanje Korkire, a zbogh čega su ga Rimljani učinili svojim klijentom, nastojeći tako stvoriti protivtežu ilirskoj kraljici Teuti. Kasnije je svoju poziciju među Ilirima konsolidovao oženivši se za Agronovu udovicu Triteutu. Postao je posle saveznik makedonskog kralja Antigona III, pomogavši mu u ratu protiv spartanskog kralja Kleomena III, pri čemu je ilirski kontingent učestvovao u bici kod Selasije 222. p. n. e. Demetrije se nakon toga osetio dovoljno jakim da počne izazivati autoritet Rima, odnosno podržavajući piratstvo na Jadranu. Rimljani su zbog toga godine 219. p. n. e. protiv svog bivšeg klijenta pokrenuli Drugi ilirski rat te zauzeli Hvar i druga Demetrijeva uporišta. Demetrije je utočište našao na dvoru mladog makedonskog kralja Filipa V, koga je nastojao nagovoriti da započne rat protiv Rima. Poginuo je u pokušaju da zauzme Mesenu 214. p. n. e.

Literatura[uredi | uredi izvor]