Demografija Vojvodine
Deo serije o Vojvodini |
Vojvodina |
---|
Simboli pokrajine |
Kultura |
Istorija |
Geografija |
Demografija |
Politički sistem |
Demografija Vojvodine obuhvata prikaz demografske strukture Autonomne Pokrajine Vojvodine. Prema popisu iz 2022. godine, Vojvodina ima 1.740.230 stanovnika.
Stanovništvo Vojvodine u starom veku[uredi | uredi izvor]
Pre rimskog osvajanja, na području današnje Vojvodine su živeli indoevropski narodi ilirskog, tračko-dačkog i keltskog porekla. Od ilirskih (panonskih) plemena, ovde su živeli Amantini i Breuci, od tračko-dačkih plemena Agatirzi, Geti, Dačani i Singi, a od keltskih plemena Skordisci, Boji i Eravisci. Kasnije se doseljavaju Rimljani, Sarmati i Goti. Od sarmatskih plemena, ovde su živeli Jazigi, Roksolani i Limigani.
Stanovništvo Vojvodine u srednjem veku[uredi | uredi izvor]
Za vreme Velike seobe naroda, na području današnje Vojvodine je u periodu od 5. do 7. veka došlo do značajnih demografskih promena, koje su se ogledale u doseljavanju Avara i Slovena.[1] U vreme dolaska Mađara u Panonsku niziju (896. godine), ovu regiju su naseljavali isključivo Sloveni.[2]
-
Sloveni na području današnje Vojvodine u 6. veku
-
Sloveni na području današnje Vojvodine u 6-10. veku
-
Sloveni na području današnje Vojvodine u 6-7. veku
-
Etnički sastav teritorije današnje Vojvodine u 6-8. veku
-
Sloveni na području današnje Vojvodine u 7-8. veku
-
Verska mapa teritorije današnje Vojvodine u vreme Velikog raskola 1054. godine
-
Verska mapa teritorije današnje Vojvodine u 14. veku.
Stanovništvo Vojvodine od 16. do 18. veka[uredi | uredi izvor]
U vreme uspostavljanja turske vlasti (1521—1552) na području Vojvodine je došlo do značajnih demografskih promena, koje su posvedočene podacima iz turskih popisnih deftera. U vreme osmanske uprave, od 16. do početka 18. veka, Srbi su činili apsolutnu većinu stanovništva na području današnje Vojvodine.[3]
1690. godine, u Vojvodini (bez Srema) živelo je oko 210.000 Srba.[4] U ovo vreme, gotovo celokupno stanovništvo regiona činili su Srbi, uz koje je živeo i manji broj Šokaca.[5]
-
Etničko-verski sastav stanovništva većih gradova u Vojvodini tokom osmanske uprave (16—17. vek)
-
Verska mapa teritorije današnje Vojvodine u 16-17. veku.
-
Etničko područje Južnih Slovena u Panonskoj niziji između 16. i 18. veka (prema Jovanu Cvijiću i dr Dušanu J. Popoviću)
Stanovništvo Vojvodine tokom 19. i početkom 20. veka[uredi | uredi izvor]
U ovom periodu izrađen je čitav niz karata koje su prikazivale tadašnju demografsku situaciju na prostorima današnje Vojvodine. Na nekima od ovih karata postoje izvesni propusti i greške, tako da ove karte na pojedinim mestima ne prikazuju stvarni sastav stanovništva na određenim područjima.
-
Etnička karta Vojvodine 1867. godine
-
Etnička karta Vojvodine 1868. godine
-
Etnička karta Vojvodine 1876. godine
-
Etnička karta Vojvodine 1880. godine
-
Etnička karta Vojvodine 1892. godine
-
Sloveni u Vojvodini 1900. godine
-
Jezički sastav stanovništva Vojvodine 1911. godine
-
Etnička karta Vojvodine 1914. godine
-
Etnička karta Vojvodine 1917. godine
-
Etnička karta Vojvodine 1918. godine
Popisi stanovništva u Habzburškoj monarhiji[uredi | uredi izvor]
Nakon oslobođenja Bačke i Gornjeg Srema (1699), odnosno Banata i Donjeg Srema (1718) od turske vlasti, Habzburška monarhija je na tim područjima sprovela nekoliko popisa.
Bačka - Popis stanovništva 1715. godine[uredi | uredi izvor]
Prema austrijskom popisu u Bačkoj iz 1715. godine, Srbi, Bunjevci i Šokci su činili 97,6% stanovništva regiona.[6] U celom popisu nađeno je samo 40 starešina domova koji nisu bili Južni Sloveni.[7]
-
Etnički sastav stanovništva Bačke 1715. godine
Bačka - Popis stanovništva 1720. godine[uredi | uredi izvor]
Popis u Bačkoj iz 1720. godine, zabeležio je da u regionu živi 104.569 stanovnika, od čega:[8]
narodnost | broj | % |
Srbi | 76.000 | 73 |
Bunjevci i Šokci | 22.000 | 21 |
Mađari | 5.019 | / |
Nemci | 750 | / |
ukupno | 104.569 | 100 |
-
Etnički sastav stanovništva Bačke 1720. godine
Banat - Popisi stanovništva posle 1718. godine[uredi | uredi izvor]
Posle Požarevačkog mira iz 1718. godine, prvi austrijski popis u Banatu, zabeležio je oko 20.000 stanovnika, uglavnom Srba.[9]
-
Etnički sastav stanovništva Banata 1743. godine
-
Etnički sastav stanovništva Banata 1774. godine
Bačka - Popis stanovništva 1820. godine[uredi | uredi izvor]
Stanovništvo Bačke, 1820. godine:[8]
narodnost | broj | % |
Srbi, Bunjevci i Šokci | 170.942 | 44 |
Mađari | 121.688 | 31 |
Nemci | 91.016 | 23 |
ukupno | 387.914 | 100 |
Popis stanovništva 1880. godine[uredi | uredi izvor]
jezik[10] | broj | % |
srpski | 416.116 | 35,5 |
nemački | 285.920 | 24,4 |
mađarski | 265.287 | 22,6 |
hrvatski, bunjevački i šokački | 72.486 | 6,2 |
rumunski | 69.668 | 5,9 |
slovački | 43.318 | 3,7 |
rusinski i ukrajinski | 9.299 | 0,8 |
ostali | 10.635 | 0,9 |
ukupno | 1.172.729 | 100 |
Popis stanovništva 1890. godine[uredi | uredi izvor]
jezik[10] | broj | % |
srpski | 457.873 | 34,4 |
mađarski | 324.430 | 24,4 |
nemački | 321.563 | 24,2 |
hrvatski, bunjevački i šokački | 80.404 | 6 |
rumunski | 73.492 | 5,5 |
slovački | 49.834 | 3,7 |
rusinski i ukrajinski | 11.022 | 0,8 |
ostali | 12.525 | 1 |
ukupno | 1.331.143 | 100 |
Popis stanovništva 1900. godine[uredi | uredi izvor]
Jezički sastav[uredi | uredi izvor]
jezik[10] | broj | % |
srpski | 483.176 | 33,7 |
mađarski | 378.634 | 26,4 |
nemački | 336.430 | 23,5 |
hrvatski, bunjevački i šokački | 80.901 | 5,6 |
rumunski | 74.718 | 5,2 |
slovački | 53.832 | 3,8 |
rusinski i ukrajinski | 12.663 | 0,9 |
ostali | 12.394 | 0,9 |
ukupno | 1.432.748 | 100 |
Verski sastav[uredi | uredi izvor]
religija[11] | broj | % |
Katolicizam | 679.533 | 47,4 |
Pravoslavlje | 556.128 | 38,8 |
Protestantizam | 152.980 | 10,7 |
Judaizam | 23.510 | 1,7 |
ostali | 20.597 | 1,4 |
ukupno | 1.432.748 | 100 |
Popis stanovništva 1910. godine[uredi | uredi izvor]
Poslednji popis stanovništva u Austrougarskoj održan je 1910. godine. Ovaj popis nije beležio etničku pripadnost, pa ni isključivo maternji jezik stanovništva, već „najčešće govoren jezik“[12], tako da rezultati popisa preuveličavaju broj govornika mađarskog jezika s obzirom da je ovo bio zvanični jezik u to vreme i mnogi građani kojima mađarski nije bio maternji su izjavili da ga najčešće koriste u svakodnevnoj komunikaciji.
Jezički sastav[uredi | uredi izvor]
jezik[10] | broj | % |
srpski | 510.754 | 33,8 |
mađarski | 425.672 | 28,1 |
nemački | 324.017 | 21,4 |
hrvatski, bunjevački i šokački | 91.016 | 6 |
rumunski | 75.318 | 5 |
slovački | 56.690 | 3,7 |
rusinski i ukrajinski | 13.497 | 0,9 |
ostali | 16.019 | 1,1 |
ukupno | 1.512.983 | 100 |
Jezičke karte Vojvodine 1910. | |||||||||||||||||||
Jezički sastav | Srpski | Mađarski | Nemački | Rumunski | Slovački | ||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
-
Jezički sastav stanovništva Vojvodine po naseljima 1910. godine
-
Jezički sastav stanovništva Vojvodine po naseljima 1910. Napomena: mapa rađena na osnovu podataka o govornom jeziku sa popisa iz 1910. godine i ne podudara se sa brojnošću etničkih grupa u pojedinim mestima (Novom Sadu, Zrenjaninu, Subotici, itd), budući da su se nekim jezicima (u prvom redu mađarskim) služili pripadnici različitih etničkih grupa (Mađari, Jevreji, Bunjevci, itd.)
-
Jezički sastav stanovništva Vojvodine po opštinama 1910. (teritorijalna organizacija iz 2011). Lingvistički podaci iz 1910. godine ne podudaraju se u potpunosti sa etničkim sastavom prikazanih teritorija, budući da su mađarskim jezikom govorili pripadnici nekoliko etničkih grupa (Mađari, Jevreji, Bunjevci, itd).
-
Mađarizacija Vojvodine, 1720-1910
Verski sastav[uredi | uredi izvor]
religija[11] | broj | % |
Katolicizam | 719.471 | 47,5 |
Pravoslavlje | 593.215 | 39,1 |
Protestantizam | 160.221 | 10,6 |
Judaizam | 22.218 | 1,5 |
ostali | 20.179 | 1,3 |
ukupno | 1.515.304 | 100 |
Verske karte Vojvodine 1910. | |||||||||||||||||||
Verski sastav | Pravoslavna | Katolička | Luteranska | Kalvinistička | Grkokatolička | ||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Popisi stanovništva nakon 1918. godine[uredi | uredi izvor]
Stvaranjem Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (1918) i definisanjem državnih granica prema susednim državama (Rumunija i Mađarska), označen je početak novog razdoblja u demografskoj istoriji Vojvodine.
Popis stanovništva 1921. godine[uredi | uredi izvor]
Prvi popis stanovništva u Kraljevini SHS sproveden je 31. januara 1921. godine, a rezultati popisa su objavljivani sukcesivno, u periodu od 1924. do 1932. godine.[13]
Jezički sastav[uredi | uredi izvor]
jezik[10] | broj | % |
srpski | 533.466 | 34,9 |
mađarski | 363.450 | 23,8 |
nemački | 335.902 | 22 |
hrvatski, bunjevački i šokački | 129.788 | 8,5 |
rumunski | 67.675 | 4,4 |
slovački | 59.540 | 3,9 |
rusinski i ukrajinski | 13.644 | 0,9 |
ostali | 24.773 | 1,6 |
ukupno | 1.528.238 | 100 |
Verski sastav[uredi | uredi izvor]
religija[11] | broj | % |
Katolicizam | 724.958 | 47,2 |
Pravoslavlje | 611.940 | 39,8 |
Protestantizam | 159.182 | 10,4 |
Judaizam | 19.528 | 1,3 |
Islam | 1.870 | 0,1 |
ostali | 18.316 | 1,2 |
ukupno | 1.535.794 | 100 |
Popis stanovništva 1931. godine[uredi | uredi izvor]
Jezički sastav[uredi | uredi izvor]
jezik[10] | broj | % |
srpski | 613.910 | 37,8 |
mađarski | 376.176 | 23,2 |
nemački | 328.631 | 20,2 |
hrvatski, bunjevački i šokački | 132.517 | 8,2 |
ostali | 172.924 | 10,6 |
ukupno | 1.624.158 | 100 |
Prema drugim podacima,[traži se izvor] u Vojvodini je bilo ukupno 1.739.735 stanovnika, koji su govorili sledeće jezike:
- srpski, hrvatski, slovenački, i makedonski - 813.274 (46,75%)
- ostali slovenski - 99.227 (5,70%)
- mađarski - 391.720 (22,52%)
- nemački - 358.604 (20,61%)
- arnautski - 642
- ostali - 76.268 (4,38%)
-
Jezici u Vojvodini 1931. godine
-
Jezici u Vojvodini 1931. godine
Verski sastav[uredi | uredi izvor]
religija[11] | broj | % |
Katolicizam | 727.213 | 44,8 |
Pravoslavlje | 689.296 | 42,4 |
Protestantizam | 158.280 | 9,8 |
Islam | 1.654 | 0,1 |
ostali | 47.715 | 2,9 |
ukupno | 1.624.158 | 100 |
Napomena: na popisu iz 1931. godine je bilo i 21.000 (ili 1%) Jevreja
Prema drugim podacima,[traži se izvor] u Vojvodini je bilo ukupno 1.739.735 stanovnika, podeljenih u sledeće veroispovesti:
- Katolička - 789.183 (45,36%)
- Pravoslavna - 727.049 (41,79%)
- Evangelička - 171.831 (9,88%)
- Islamska - 1.884 (0,11%)
- ostali - 49.788 (2,86%)
Verske karte Vojvodine 1931. | |||||||||||||||||||
Verski sastav | Pravoslavna | Katolička | Evangelička | Grkokatolička | |||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Popis stanovništva 1941. godine[uredi | uredi izvor]
Napomena: podaci sa popisa stanovništva u Bačkoj iz 1941. godine, koji je obavljen u vreme mađarske okupacije, kombinovani su ovde sa podacima sa popisa u Banatu i Sremu iz 1931.
jezik[10] | broj | % |
srpski | 577.067 | 35,3 |
mađarski | 465.920 | 28,5 |
nemački | 318.259 | 19,4 |
hrvatski, bunjevački i šokački | 105.810 | 6,5 |
ostali | 169.311 | 10,3 |
ukupno | 1.636.367 | 100 |
Popis stanovništva 1948. godine[uredi | uredi izvor]
Prilikom sprovođenja popisa iz 1948. godine, izvršeno je nekoliko politički motivisanih zahvata u oblasti prikupljanja i obrade popisnih podataka. Tako su u zajedničku (objedinjenu) kategoriju svrstani Rusini i Ukrajinci, dok je slobodno izjašnjavanje onemogućeno Bunjevcima i Šokcima, koji su na osnovu posebne odluke iz 1945. godine podvedeni pod Hrvate.
|
Etničke karte Vojvodine 1948. | |||||||||||||||||||
Etnički sastav | Srbi | Mađari | Hrvati, sa pribrojanim Bunjevcima i Šokcima | Slovaci | Rumuni | Nemci | Crnogorci | Rusini i Ukrajinci | |||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Popis stanovništva 1953. godine[uredi | uredi izvor]
Prilikom sprovođenja popisa iz 1953. godine, ponovo su izvršeni razni (politički motivisani) zahvati u oblasti prikupljanja i obrade popisnih podataka. Tako su Rusini i Ukrajinci prilikom obrade popisnih podataka ponovo svrstani u zajedničku (objedinjenu) kategoriju, dok su Bunjevci i Šokci ponovo podvedeni pod Hrvate.
Etnički sastav[uredi | uredi izvor]
narodnost[16] | broj | % |
Srbi | 865.538 | 50,9 |
Mađari | 435.179 | 25,6 |
Hrvati, sa pribrojanim Bunjevcima i Šokcima | 127.027 | 7,5 |
Slovaci | 71.153 | 4,2 |
Rumuni | 57.218 | 3,4 |
Crnogorci | 30.516 | 1,8 |
Rusini i Ukrajinci | 23.038 | 1,4 |
Makedonci | 11.622 | 0,7 |
ostali | 78.254 | 4,6 |
ukupno | 1.699.545 | 100 |
-
Mađari u Vojvodini (1953)
-
Hrvati u Vojvodini, sa pribrojanim Bunjevcima i Šokcima (1953)
-
Crnogorci u Vojvodini (1953)
-
Rumuni u Vojvodini (1953)
-
Slovaci u Vojvodini (1953)
Verski sastav[uredi | uredi izvor]
religija[11] | broj | % |
Pravoslavlje | 775.722 | 45,3 |
Katolicizam | 561.617 | 32,8 |
Protestantizam | 105.173 | 6,2 |
Islam | 3.254 | 0,2 |
Judaizam | 651 | / |
ostali | 266.202 | 15,5 |
ukupno | 1.712.619 | 100 |
Popis stanovništva 1961. godine[uredi | uredi izvor]
Prilikom sprovođenja popisa iz 1961. godine, nastavljeno je sa praksom iz prethodnih popisa (1948, 1953), tako da su ponovo izvršeni razni (politički motivisani) zahvati u oblasti prikupljanja i obrade popisnih podataka. I ovoga puta, Rusini i Ukrajinci su prilikom obrade podataka svrstani u zajedničku (objedinjenu) kategoriju, dok su Bunjevci i Šokci ponovo podvedeni pod Hrvate.
Ukupno - 1.854.965[17]
|
Etničke karte Vojvodine 1961. po naseljima | |||||||||||||||||||
Etnički sastav | Srbi | Mađari | Hrvati, sa pribrojanim Bunjevcima i Šokcima | Crnogorci | Slovaci | Rumuni | Rusini i Ukrajinci | ||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
-
Etnički sastav Vojvodine po naseljima 1961. godine
-
Udeo Mađara u Vojvodini po naseljima 1961. godine
Popis stanovništva 1971. godine[uredi | uredi izvor]
Prilikom sprovođenja popisa iz 1971. godine, ispravljena je ranija pogrešna praksa, koja se manifestovala tokom prethodnih popisa (1948, 1953, 1961), kada su Rusini i Ukrajinci svrstavani u zajedničku popisnu kategoriju, tako da su podaci za ta dva naroda ovoga puta prikazani odvojeno. Nasuprot tome, Bunjevci i Šokci su ponovo podvedeni pod Hrvate.
Ukupno - 1.952.533
|
|
Etničke karte Vojvodine 1971. po naseljima | |||||||||||||||||||
Etnički sastav | Srbi | Mađari | Hrvati, sa pribrojanim Bunjevcima i Šokcima |
Jugosloveni | Crnogorci | ||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Popis stanovništva 1981. godine[uredi | uredi izvor]
Prilikom sprovođenja popisa iz 1981. godine, slobodno izjašnjavanje ponovo nije dozvoljeno Bunjevcima i Šokcima, koji su i ovoga puta podvedeni pod Hrvate.
Ukupno - 2.034.772
|
|
Etničke karte Vojvodine 1981. po naseljima | |||||||||||||||||||
Etnički sastav | Srbi | Mađari | Jugosloveni | Hrvati, sa pribrojanim Bunjevcima i Šokcima | Slovaci | Rumuni | Crnogorci | ||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Popis stanovništva 1991. godine[uredi | uredi izvor]
Prilikom sprovođenja popisa iz 1991. godine, ispravljena je ranija pogrešna praksa, koja se manifestovala tokom prethodnih popisa (1948, 1953, 1961, 1971, 1981), kada su Bunjevci i Šokci podvođeni pod Hrvate, tako da je pripadnicima bunjevačke i šokačke zajednicama ovoga puta omogućeno da se slobodno izjasne o svojoj etničkoj pripadnosti.[19]
Etnički sastav[uredi | uredi izvor]
Ukupno - 2.012.517
|
Etničke karte Vojvodine 1991. po naseljima | |||||||||||||||||||
Etnički sastav | Srbi | Mađari | Jugosloveni | Hrvati | Slovaci | Rumuni | Crnogorci | ||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
-
Etnički sastav Vojvodine po naseljima 1991. godine
Verski sastav[uredi | uredi izvor]
Ukupno - 2.013.889
- Pravoslavna - 1.170.694 (58,13%)
- Katolička - 458.683 (22,78%)
- Protestantska - 78.925 (3,92%)
- Islamska - 9.775 (0,49%)
- Judaistička - 284 (0,01%)
- Nepoznato - 211.345
Verske karte Vojvodine 1991. | |||||||||||||||||||
Verski sastav | Pravoslavna | Katolička | Protestantska | ||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
-
Verski sastav Vojvodine po naseljima 1991. godine
Popis stanovništva 2002. godine[uredi | uredi izvor]
Etnički sastav[uredi | uredi izvor]
narodnost | broj | % |
ukupno | 2.031.992 | 100 |
Srbi | 1.321.807 | 65,05 |
Mađari | 290.207 | 14,28 |
Slovaci | 56.637 | 2,79 |
Hrvati | 56.546 | 2,78 |
Jugosloveni | 49.881 | 2,45 |
Crnogorci | 35.513 | 1,75 |
Rumuni | 30.419 | 1,5 |
Romi | 29.057 | 1,43 |
Bunjevci | 19.766 | 0,97 |
Rusini | 15.626 | 0,77 |
Makedonci | 11.785 | 0,58 |
Ukrajinci | 4.635 | 0,23 |
Muslimani | 3.634 | 0,18 |
Nemci | 3.154 | 0,16 |
Slovenci | 2.005 | 0,1 |
Albanci | 1.695 | 0,08 |
Bugari | 1.658 | 0,08 |
Česi | 1.648 | 0,08 |
Rusi | 940 | 0,05 |
Goranci | 606 | 0,03 |
Bošnjaci | 417 | 0,02 |
Vlasi | 101 | 0 |
ostali | 5.311 | 0,26 |
regionalni identitet | 10.154 | 0,5 |
neizjašnjeni | 55.016 | 2,71 |
nepoznato | 23.774 | 1,17 |
-
Etnički sastav Vojvodine po naseljima 2002. godine
-
Etnički sastav Vojvodine po naseljima 2002. godine
-
Etnički sastav Vojvodine po naseljima 2002. Godine (svi Sloveni su uračunati zajedno)
-
Etnički sastav stanovništva Vojvodine 2002. godine - podaci po naseljima
-
Udeo Srba u Vojvodini po naseljima 2002. godine
-
Udeo Mađara u Vojvodini po naseljima 2002. godine
-
Udeo Slovaka u Vojvodini po naseljima 2002. godine
-
Udeo Rumuna u Vojvodini po naseljima 2002. godine
-
Udeo Hrvata u Vojvodini po naseljima 2002.
-
Etnički sastav stanovništva Vojvodine 2002. godine - podaci po opštinama
-
Udeo Srba u Vojvodini po opštinama 2002. godine
-
Udeo Mađara u Vojvodini po opštinama 2002. godine
-
Naselja u Vojvodini sa slovačkom, rusinskom i češkom apsolutnom i relativnom većinom 2002. godine
-
Naselja u Vojvodini sa crnogorskom, bunjevačkom i hrvatskom apsolutnom i relativnom većinom 2002. godine
Verski sastav[uredi | uredi izvor]
veroispovest | broj | % |
ukupno | 2.031.992 | 100 |
Pravoslavna | 1.401.475 | 68,97 |
Katolička | 388.313 | 19,11 |
Protestantska | 72.159 | 3,55 |
Islamska | 8.073 | 0,40 |
Judaistička | 329 | 0,02 |
Neizjašnjen | 101.144 | 4,98 |
Nepoznato | 42.876 | 2,11 |
Verske karte Vojvodine 2002. | |||||||||||||||||||
Verski sastav | Pravoslavna | Katolička | Protestantska | Verski sastav | |||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Jezički sastav[uredi | uredi izvor]
-
Jezički sastav stanovništva Vojvodine 2002. godine - podaci po opštinama
Popis stanovništva 2011. godine[uredi | uredi izvor]
Etnički sastav[uredi | uredi izvor]
narodnost | broj | % |
ukupno | 1.931.809 | 100 |
Srbi | 1.289.635 | 66,76 |
Mađari | 251.136 | 13,00 |
Slovaci | 50.321 | 2,60 |
Hrvati | 47.033 | 2,43 |
Romi | 42.391 | 2,19 |
Rumuni | 25.410 | 1,32 |
Crnogorci | 22.141 | 1,15 |
Bunjevci | 16.469 | 0,85 |
Rusini | 13.928 | 0,72 |
Jugosloveni | 12.176 | 0,63 |
Makedonci | 10.392 | 0,54 |
Ukrajinci | 4.202 | 0,22 |
Muslimani | 3.360 | 0,17 |
Nemci | 3.272 | 0,17 |
Albanci | 2.251 | 0,12 |
Slovenci | 1.815 | 0,09 |
Bugari | 1.489 | 0,08 |
Goranci | 1.179 | 0,06 |
Rusi | 1.173 | 0,06 |
Bošnjaci | 780 | 0,04 |
Vlasi | 170 | 0,01 |
ostali | 6.710 | 0,35 |
regionalna pripadnost | 28.567 | 1,48 |
neizjašnjeni | 81.018 | 4,19 |
nepoznato | 14.791 | 0,77 |
-
Etnički sastav stanovništva Vojvodine 2011. godine - podaci po naseljima
-
Etnički sastav stanovništva Vojvodine 2011. godine - podaci po opštinama i gradovima
-
Etnički sastav stanovništva Vojvodine 2011. godine - podaci po opštinama i gradovima
-
Procenat Srba 2011. godine - podaci po opštinama i gradovima Vojvodine
-
Procenat Mađara 2011. godine - podaci po opštinama i gradovima Vojvodine
-
Procenat Srba u Vojvodini prema popisu iz 2011. godine po naseljima
-
Procenat Mađara u Vojvodini 2011. godine - podaci po naseljima
-
Procenat Rumuna u Vojvodini 2011. godine - po naseljima
-
Procenat Crnogoraca u Vojvodini 2011. godine - po naseljima
-
Procenat Roma u Vojvodini prema popisu iz 2011. godine po naseljima
-
Procenat Hrvata u Vojvodini prema popisu iz 2011. godine po naseljima
-
Procenat Slovaka u Vojvodini prema popisu iz 2011. godine po naseljima
Verski sastav[uredi | uredi izvor]
Od ukupno 1.931.809 stanovnika:
- Pravoslavna 1 357 137 (70,25%)
- Katolička 336 691 (17,43%)
- Protestantska 64 029 (3,31%)
- Islamska 14 206 (0,74%)
-
Procenat stanovništva Vojvodine prema veroispovesti 2011. godine po naseljima
-
Verski sastav stanovništva Vojvodine 2011. godine - podaci po opštinama i gradovima
-
Verski sastav stanovništva Vojvodine 2011. godine - podaci po opštinama i gradovima
Jezički sastav[uredi | uredi izvor]
-
Procenat stanovništva Vojvodine prema maternjem jeziku, po naseljima, 2011. godine
-
Jezički sastav stanovništva Vojvodine 2011. godine - podaci po opštinama i gradovima
-
Jezički sastav stanovništva Vojvodine 2011. godine - podaci po opštinama i gradovima
Naselja[uredi | uredi izvor]
-
Veći gradovi u Vojvodini po popisu iz 2011. godine.
Popis stanovništva 2022. godine[20][uredi | uredi izvor]
Etnički sastav[uredi | uredi izvor]
Narodnost | broj | % |
---|---|---|
ukupno | 1.740.230 | 100 |
Srbi | 1.190.785 | 68,42 |
Mađari | 182.321 | 10,47 |
Slovaci | 39.807 | 2,28 |
Hrvati | 32.684 | 1,87 |
Romi | 40.938 | 2,35 |
Rumuni | 19.595 | 1,12 |
Crnogorci | 12.424 | 0,71 |
Bunjevci | 10.949 | 0,62 |
Rusini | 11.207 | 0,64 |
Jugosloveni | 12.438 | 0,71 |
Makedonci | 7.021 | 0,40 |
Ukrajinci | 3.133 | 0,17 |
Muslimani | 2.419 | 0,13 |
Nemci | 1.985 | 0,11 |
Albanci | 1.935 | 0,11 |
Slovenci | 1.291 | 0,07 |
Bugari | 1.123 | 0,06 |
Goranci | 1.283 | 0,07 |
Rusi | 4.208 | 0,24 |
Bošnjaci | 718 | 0,04 |
Vlasi | 185 | 0,01 |
Ostali | 8.024 | 0,46 |
regionalna pripadnost | 9.985 | 0,57 |
neizjašnjeni | 70.339 | 4,04 |
nepoznato | 73.433 | 4,21 |
Verski sastav[21][uredi | uredi izvor]
Od ukupno 1.740.230 stanovnika:
Pravoslavna 1.228.236 (70,57 %)
Katolička 243.587 (13,99 %)
Protestantska 47.568 (2,73 %)
Islamska 15.049 (0,86 %)
Etničke grupe Vojvodine[uredi | uredi izvor]
Vojvodina je poznata po svojoj etničkoj raznolikosti. Etničke grupe Vojvodine nabrojane su sledećim redom:
Srbi[uredi | uredi izvor]
Srbi čine apsolutnu etničku većinu stanovništva Vojvodine. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, u Vojvodini je živelo 1.289.635 Srba, i oni su činili 66,76% stanovništva ovog regiona. Srbi su takođe većinsko stanovništvo u većini vojvođanskih opština i većih gradova. Od velikih gradova, Srbi ne čine većinu stanovništva u Subotici, koja ima etnički mešano stanovništvo, ali je srpski jezik glavni jezik u Subotici. Srbi čine većinu stanovništva u sledećim velikim gradovima Vojvodine: Novom Sadu (76%), Somboru (64%), Sremskoj Mitrovici (87%), Kikindi (76%), Zrenjaninu (74%), Pančevu (76%), Vršcu (73%), Rumi (86%), Bačkoj Palanci (78%), Inđiji (84%), Kuli (52%), Apatinu (61%) i Temerinu (64%). Ostale opštine u kojima Srbi čine većinu stanovništva su: Nova Crnja (70%), Novi Bečej (69%), Sečanj (69%), Žitište (60%), Novi Kneževac (59%), Alibunar (56%), Bela Crkva (74%), Kovin (75%), Opovo (86%), Plandište (54%), Odžaci (82%), Beočin (68%), Srbobran (67%), Sremski Karlovci (76%), Titel (85%), Žabalj (86%), Irig (79%), Pećinci (92%), Stara Pazova (81%) i Šid (77%). Srbi takođe predstavljaju najbrojniju etničku grupu u etnički mešovitim opštinama Vrbas (48%) i Bač (46%). Srpski jezik je jedan od šest službenih jezika Vojvodine, a to je takođe i glavni jezik koji se govori u ovoj pokrajini.
-
Udeo Srba u Vojvodini po naseljima 2002. godine
-
Procenat Srba u Vojvodini prema popisu stanovništva iz 2011. godine po naseljima
-
Udeo Srba u Vojvodini po opštinama 2002. godine
-
Udeo Srba u Vojvodini po opštinama i gradovima 2011. godine
Mađari[uredi | uredi izvor]
Mađari uglavnom žive u severnom delu Vojvodine (najviše u severnoj Bačkoj). Oni čine većinsko stanovništvo u šest vojvođanskih opština: Kanjiži (86%), Senti (81%), Adi (77%), Bačkoj Topoli (59%), Malom Iđošu (56%) i Čoki (52%). Skorenovac je najjužnije mesto u Srbiji sa većinskim mađarskim stanovništvom, Sekeljima. Mađari takođe predstavljaju najbrojniju etničku grupu u etnički mešovitim opštinama Bečej (49%) i Subotica (38%). Oko 60% vojvođanskih Mađara živi na području ovih osam opština. Prema popisu iz 2011, u Vojvodini ukupno ima 251.136 Mađara. Oni čine 13,00% stanovništva pokrajine i druga su etnička grupa po brojnosti. Mađarski jezik je jedan od šest službenih jezika Vojvodine.
-
Udeo Mađara u Vojvodini po naseljima 2002. godine
-
Procenat Mađara u Vojvodini prema popisu iz 2011. godine po naseljima
-
Udeo Mađara u Vojvodini po opštinama 2002. godine
-
Udeo Mađara u Vojvodini po opštinama i gradovima 2011. godine
Slovaci[uredi | uredi izvor]
Slovaci su treća po brojnosti etnička grupa u Vojvodini i čine većinu stanovništva u opštini Bački Petrovac (65%), a takođe predstavljaju najbrojniju etničku grupu u etnički mešovitoj opštini Kovačica (41%). U Vojvodini prema popisu iz 2011, živi 50.321 Slovaka i oni čine 2,60% stanovništva pokrajine. Slovački jezik je jedan od šest službenih jezika Vojvodine.
-
Udeo Slovaka u Vojvodini po naseljima 2002. godine
-
Procenat Slovaka u Vojvodini prema popisu iz 2011. godine po naseljima
Hrvati[uredi | uredi izvor]
U Vojvodini prema popisu iz 2011, živi 47.033 Hrvata i oni čine 2,43% stanovništva pokrajine. Hrvatski jezik je jedan od šest službenih jezika Vojvodine.
-
Udeo Hrvata u Vojvodini po naseljima 2011. godine
Jugosloveni[uredi | uredi izvor]
U Vojvodini prema popisu iz 2011 živi 12.176 etničkih Jugoslovena, koji čine 0,63% stanovništva pokrajine. Uglavnom govore srpskim jezikom.
Crnogorci[uredi | uredi izvor]
U Vojvodini živi 35.513 etničkih Crnogoraca, koji oni čine 1,75% stanovništva pokrajine. Uglavnom govore srpskim jezikom.
-
Procenat etničkih Crnogoraca u Vojvodini prema popisu iz 2011. godine, po naseljima
Rumuni[uredi | uredi izvor]
U Vojvodini živi 30.419 Rumuna i oni čine 1,50% stanovništva pokrajine. Rumunski jezik je jedan od šest službenih jezika Vojvodine.
-
Udeo Rumuna u Vojvodini po naseljima 2002. godine
-
Procenat Rumuna u Vojvodini prema popisu iz 2011. godine po naseljima
Romi[uredi | uredi izvor]
U Vojvodini živi 29.057 Roma i oni čine 1,43% stanovništva pokrajine. Romski jezik nije služben u Vojvodini, ali se na ovom jeziku emituje TV program, a izdaju se i druge publikacije.
-
Procenat Roma u Vojvodini prema popisu iz 2011. godine po naseljima
Bunjevci[uredi | uredi izvor]
Bunjevci su etnička grupa koja uglavnom živi na severu Vojvodine. U Vojvodini živi 19.766 Bunjevaca. Bunjevci govore ikavskim i ekavskim dijalektom srpskog jezika.
Rusini[uredi | uredi izvor]
Prema popisu iz 2011. godine, u Vojvodini živi 13.928 pripadnika rusinskog naroda, a rusinski jezik je jedan od šest službenih jezika u pokrajini. Doseljavanje Rusina na područje današnje Vojvodine započelo je sredinom 18. veka, za vreme habzburške vlasti. Vojvođanski Rusini su većim delom grkokatoličke veroispovesti (75%), a manjim delom su pravoslavci (18%). Rusini u Srbiji govore panonskim narečjem rusinskog jezika i koriste rusinsku ćirilicu. Rusinski jezik spada u grupu istočnoslovenskih jezika. Vojvođanski Rusini imaju nekoliko manjinskih ustanova i organizacija, među kojima su: Nacionalni savet rusinske nacionalne manjine, Zavod za kulturu vojvođanskih Rusina, Društvo za rusinski jezik, književnost i kulturu i Matica rusinska.
Makedonci[uredi | uredi izvor]
U Vojvodini živi 11.785 etničkih Makedonaca i oni uglavnom govore makedonski jezik. Mesta u kojima čine značajnu etničku manjinu su mesta Plandište, Glogonj, Dužine, Kačarevo i Jabuka (Pančevo) koja se sa 32,54% Makedonaca smatra važnim uporištem Makedonaca u Vojvodini. Makedonski jezik je jedan od službenih jezika u mestima Jabuka (Pančevo), Dužine i Plandište.
Ukrajinci[uredi | uredi izvor]
U Vojvodini živi 4.635 etničkih Ukrajinaca i oni uglavnom govore ukrajinskim jezikom.
Muslimani[uredi | uredi izvor]
U Vojvodini živi 3.634 etničkih Muslimana i oni uglavnom govore srpskim jezikom. Prema popisu stanovništva iz 2002. godine, u Srbiji je živelo 19.503 etničkih Muslimana, od kojih je 15.869 živelo u Centralnoj Srbiji, a 3.634 u Vojvodini.
Nemci[uredi | uredi izvor]
U Vojvodini živi 3.154 etničkih Nemaca i oni uglavnom govore nemački jezik. Nemačko stanovništvo u Vojvodini je ranije bilo brojnije (oko 350.000 pre Drugog svetskog rata), ali se većina Nemaca iselila u Nemačku posle Drugog svetskog rata.
Slovenci[uredi | uredi izvor]
U Vojvodini živi 2.005 Slovenaca i oni uglavnom govore slovenački jezik.
Albanci[uredi | uredi izvor]
U Vojvodini živi 1.695 Albanaca i oni uglavnom govore albanski jezik.
Bugari[uredi | uredi izvor]
U Vojvodini živi 1.658 Bugara i oni uglavnom govore bugarski jezik.
Česi[uredi | uredi izvor]
U Vojvodini živi 1.648 Čeha i oni uglavnom govore češki jezik.
Rusi[uredi | uredi izvor]
U Vojvodini živi 940 Rusa i oni uglavnom govore ruski jezik.
Goranci[uredi | uredi izvor]
U Vojvodini živi 606 Goranaca i oni uglavnom govore srpski jezik. Etnički Goranci uglavnom žive na Kosovu i Metohiji.
Bošnjaci[uredi | uredi izvor]
U Vojvodini živi 417 Bošnjaka i oni uglavnom govore bošnjački jezik.
Vlasi[uredi | uredi izvor]
U Vojvodini živi 101 etnički Vlah. Vlasi uglavnom žive u Centralnoj Srbiji i govore vlaški jezik.
Šokci[uredi | uredi izvor]
Šokci su mala etnička grupa, koja uglavnom živi u Vojvodini. U Srbiji živi 1.864 Šokaca i oni uglavnom govore srpski jezik. U prošlosti je šokačko stanovništvo bilo brojnije (preko 20.000 u 19. veku).
Jevreji[uredi | uredi izvor]
Prema popisu stanovništva iz 2002. godine, u Novom Sadu je živelo 206 etničkih Jevreja. U prošlosti je jevrejsko stanovništvo Vojvodine bilo brojnije (oko 19.000 pre Drugog svetskog rata), ali je najveći broj njih ubijen za vreme fašističke okupacije u Drugom svetskom ratu. Vojvođanski Jevreji su uglavnom govorili Jidiš jezikom.
Aškalije[uredi | uredi izvor]
Prema popisu stanovništva iz 2002. godine, u Novom Sadu je živelo 287 etničkih Aškalija. Aškalije su ranije smatrani delom romskog naroda, ali su sada priznati kao posebna etnička zajednica. Aškalije uglavnom žive na Kosovu i Metohiji i govore albanski jezik. Potomci su albanizovanih kosovskih Roma, a tvrde da su njihovi preci na Balkan došli iz Palestine (njihovo ime je nastalo od imena grada Aškelon u današnjem Izraelu).
Egipćani[uredi | uredi izvor]
Prema popisu stanovništva iz 2002. godine, u Novom Sadu je živelo 201 etničkih Egipćana. Egipćani su ranije smatrani delom romskog naroda, ali su sada priznati kao posebna etnička zajednica. Egipćani uglavnom žive na Kosovu i Metohiji i govore albanski jezik. Potomci su albanizovanih kosovskih Roma, a tvrde da su njihovi preci na Balkan došli iz Egipta.
Grci[uredi | uredi izvor]
Prema popisu stanovništva iz 2002. godine, u Novom Sadu je živeo 191 etnički Grk.
Poljaci[uredi | uredi izvor]
Prema popisu stanovništva iz 2002. godine, u Novom Sadu je živelo 103 etnička Poljaka.
Kinezi[uredi | uredi izvor]
Prema popisu stanovništva iz 2002. godine, u Novom Sadu je zvanično živelo samo 27 etničkih Kineza, ali je stvarno prisustvo ove etničke zajednice znatno veće. Iako su Kinezi skorašnji doseljenici u Vojvodinu, u Novom Sadu, a i drugim gradovima pokrajine, ima mnogo kineskih prodavnica i restorana.
Karte[uredi | uredi izvor]
-
Etnički sastav Vojvodine po naseljima 2002. godine
-
Etnički sastav Vojvodine po naseljima 2002. godine
-
Etnički sastav Vojvodine 2002. godine - podaci po naseljima
-
Etnički sastav Vojvodine 2002. godine - podaci po opštinama
-
Etnički sastav Vojvodine 2011. godine - podaci po opštinama i gradovima
-
Naselja u Vojvodini sa slovačkom, rusinskom i češkom apsolutnom i relativnom većinom 2002. godine
-
Naselja u Vojvodini sa crnogorskom, bunjevačkom i hrvatskom apsolutnom i relativnom većinom 2002. godine
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Kovačević 1981, str. 109-124.
- ^ Radonić 2008, str. 129.
- ^ Kocsis-Hodosi 2001, str. 155
- ^ Dr Dušan J. Popović, Srbi u Vojvodini, knjiga 2, Novi Sad. 1990. pp. 26.
- ^ Dr Dušan J. Popović, Srbi u Vojvodini, knjiga 2, Novi Sad. 1990. pp. 27.
- ^ „An International Symposium "Southeastern Europe 1918-1995"”. Arhivirano iz originala 11. 04. 2000. g. Pristupljeno 1. 4. 2013.
- ^ Ivan Jakšić, Iz popisa stanovništva Ugarske početkom XVIII veka, Novi Sad. 1966. pp. 19.
- ^ a b Jovan Pejin, Velikomađarski kapric, Zrenjanin. 2007. pp. 28.
- ^ Milan Tutorov, Banatska rapsodija, Novi Sad. 2001. pp. 261.
- ^ a b v g d đ e „www.hungarian-history.hu”. Arhivirano iz originala 24. 11. 2005. g. Pristupljeno 15. 11. 2008.
- ^ a b v g d Saša Kicošev - Drago Njegovan, Razvoj etničke i verske strukture Vojvodine, Novi Sad, 2010.
- ^ A. J. P. Taylor, The Habsburg Monarchy 1809-1918, 1948.
- ^ Đurić 1924.
- ^ (PDF) http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1948/pdf/G19484001.pdf. Nedostaje ili je prazan parametar
|title=
(pomoć) - ^ Lazo M. Kostić, Srpska Vojvodina i njene manjine, Novi Sad. 1999. pp. 33.
- ^ Vladimir Djurić, Slobodan Ćurčić and Saša Kicošev, The Ethnic Structure of the Population in Vojvodina, The Serbian Questions in The Balkans, University of Belgrade, publisher - Faculty of Geography, Belgrade 1995.
- ^ Popis Stanovništva 1961. Knjiga 6. Vitalna, Etnička, i Migraciona Obeležja. Beograd, 1967. XXIX
- ^ Popis Stanovništva, Domaćinstava, i Stanova u 1961. Godini. Nacionalni Sastav Stanovništva FNR Jugoslavije. Knjiga 3. Beograd, 1994.
- ^ Mrđen 2002, str. 77-103.
- ^ „Republički zavod za statistiku Republike Srbije” (PDF). april 2023. godine. Arhivirano iz originala 26. 10. 2023. g. Pristupljeno 03. 11. 2023. Proverite vrednost paramet(a)ra za datum:
|date=
(pomoć) - ^ „Republički zavod za statistiku Republike Srbije”. Stanovništvo prema veroispovesti. Pristupljeno 3. 11. 2023.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Antunović, Ivan (1882). Razprava o podunavskih i potisanskih Bunjevcih i Šokcih u pogledu narodnom, vjerskom, umnom, gradjanskom i gospodarskom (PDF). Beč.
- Grupković, Dragutin, ur. (1988). Uporedni pregled rezultata popisa od 1921-1981. godine. Beograd: Savezni zavod za statistiku.
- Đere, Zoltan (2004). „Skica promena etničkog sastava stanovništva na tlu današnje Vojvodine 1526—1910. godine”. Istraživanja. 15: 105—123.
- Đurić, Dragiša M., ur. (1924). Prethodni rezultati popisa stanovništva u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca: 31. januara 1921. godine. Beograd: Direkcija državne statistike.
- Ivanić, Ivan (1899). Bunjevci i Šokci u Bačkoj, Baranji i Lici (istorija, etnografija, kultura, društvo, brojno i privredno stanje, etničke osobine) (PDF). Beograd.
- Ivić, Aleksa (1929). Istorija Srba u Vojvodini od najstarijih vremena do osnivanja potisko-pomoriške granice (1703). Novi Sad: Matica srpska.
- Jankulov, Borislav (1961). Pregled kolonizacije Vojvodine u XVIII i XIX veku (1. izd.). Novi Sad: Matica srpska.
- Kovačević, Jovan I. (1981). „Doseljenje Slovena na Balkansko poluostrvo”. Istorija srpskog naroda. 1. Beograd: Srpska književna zadruga. str. 109—124.
- Kocsis, Karoly; Kocsis-Hodosi, Eszter (2001). Ethnic Geography of the Hungarian Minorities in the Carpathian Basin. Simon Publications LLC. str. 155. ISBN 978-1-931313-75-9.
- Kočović, Bogoljub (1998a). Etnički i demografski razvoj u Jugoslaviji od 1921. do 1991. godine (po svim zvaničnim a u nekim slučajevima i korigovanim popisima). 1. Paris: Association Dialogue.
- Kočović, Bogoljub (1998b). Etnički i demografski razvoj u Jugoslaviji od 1921. do 1991. godine (po svim zvaničnim a u nekim slučajevima i korigovanim popisima). 2. Paris: Association Dialogue.
- Lađević, Petar, ur. (2014). Etnokonfesionalni i jezički mozaik Srbije (PDF). Beograd: Republički zavod za statistiku.
- Mrđen, Snježana (2002). „Narodnost u popisima: Promjenljiva i nestalna kategorija”. Stanovništvo. 40: 77—103.
- Novak, Ante, ur. (1954). Konačni rezultati popisa stanovništva od 15 marta 1948 godine. 9. Beograd: Savezni zavod za statistiku.
- Penev, Goran, ur. (2006). Stanovništvo i domaćinstva Srbije prema popisu 2002. godine (PDF). Beograd: Republički zavod za statistiku.
- Popović, Dušan J. (1950). Srbi u Sremu do 1736/7: Istorija naselja i stanovništva. Beograd: Srpska akademija nauka.
- Popović, Dušan J. (1952). Srbi u Bačkoj do kraja osamnaestog veka: Istorija naselja i stanovništva. Beograd: Naučna knjiga.
- Popović, Dušan J. (1955). Srbi u Banatu do kraja osamnaestog veka: Istorija naselja i stanovništva. Beograd: Naučna knjiga.
- Popović, Dušan J. (1957). Srbi u Vojvodini. Knj. 1: Od najstarijih vremena do Karlovačkog mira 1699. Novi Sad: Matica srpska.
- Popović, Dušan J. (1959). Srbi u Vojvodini. Knj. 2: Od Karlovačkog mira 1699 do Temišvarskog sabora 1790. Novi Sad: Matica srpska.
- Popović, Dušan J. (1963). Srbi u Vojvodini. Knj. 3: Oo Temišvarskog sabora 1790 do Blagoveštenskog sabora 1861. Novi Sad: Matica srpska.
- Radonić, Jovan (2008). Srbija i Ugarska u srednjem veku, zbornik Vojvodina. I. Novi Sad: PROMETEJ. str. 129.