Pređi na sadržaj

Deronje

Koordinate: 45° 27′ 09″ S; 19° 13′ 04″ I / 45.45251° S; 19.21766° I / 45.45251; 19.21766
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Deronje
Pravoslavna crkva u Deronjama
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Autonomna pokrajinaVojvodina
Upravni okrugZapadnobački
OpštinaOdžaci
Stanovništvo
 — 2011.Pad 2.487
 — gustina45/km2
Geografske karakteristike
Koordinate45° 27′ 09″ S; 19° 13′ 04″ I / 45.45251° S; 19.21766° I / 45.45251; 19.21766
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina91 m
Površina54,2 km2
Deronje na karti Srbije
Deronje
Deronje
Deronje na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj25254
Pozivni broj025
Registarska oznakaSO

Deronje (mađ. Dernye) su selo u opštini Odžaci, u Zapadnobačkom okrugu, u Srbiji.

Ovde se nalaze Srpska pravoslavna crkva u Deronjama i FK Omladinac Deronje.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Mesto se prvi put pominje pod mađarskim nazivom Déronya 1764. godine. 1814. godine u Deronju je sagrađena prva katolička crkva.

Sadašnja pravoslavna crkva je podignuta 1869. godine i posvećena je Saboru svetog arhangela Mihaila. Ona je podignuta na mestu starijeg hrama skromnijih dimenzija. Unutrašnjost hrama je podeljen na četiri traveja prislonjenim pilastrima, koji se ponavljaju i na fasadama naglašavajući vertikalnu podelu. Fasadni pilastri su spojeni profilisanim lukovima ispod kojih se nalaze izduženi prozori u vidu monofora. Duž oltarskog i pevničkih prostora teče friz slepih arkada na konzolama. Iznad je bogato profilisani krovni venac. Reprezentativnim zapadnim pročeljem dominira kula-zvonik. Glavni portal, uokviren stubovima i nadvišen lukom, završava se polukružnim poljem u kome je slikana predstava patrona hrama. Ikonostasnu pregradu, preuzetu iz starije crkve, oslikao je Jovan Isailović Stariji 1792. godine. Živopis je izveo početkom 20. veka Rafailo Momčilović. Đorđe Slavnić rodom Deronjac u Turiji je crkvi rodnog mesta poklonio 1857. godine, srebrom okovano jevanđelje.[1]

Osnovna škola u Deronjama, na osnovu istorijskih dokumenata, postoji od 1733. godine. Deca su se okupljala u jednoj sobi, a sveštenik ih je obučavao. U školi se učilo čitanje, pisanje, pouke o hrišćanskoj nauci i pevanje po verskom zakonu. Za vreme berbe grožđa i dve do tri nedelje u vreme uvoženja letina škola je bila zatvorena. 1856. godine škola postaje četvororazredna i zove se Srpska crkvena-veroispivedna škola. U početku nastavu i dalje drže verska lica, a kasnije školovani učitelji. Nastava se održavala u dve zgrade. Školska zgrada je izgrađena 1893. godine, a nakon Drugog svetskog rata je dograđena i renovirana. Školovanje u trajanju od šest godina se izvodilo u periodu od 1880. do 1952. godine, a od 1954. škola je prerasla u potpunu osmogodišnju.

Nakon Drugog svetskog rata, za vreme kolonizacije, u Deronje su doseljeni ljudi iz okoline Pirota.

Demografija[uredi | uredi izvor]

Prema popisu iz 2011. bilo je 2487 stanovnika (prema popisu iz 2002. bilo je 2847 stanovnika). U naselju ima 800 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,11.

Kretanje broja stanovnika:

U naselju Deronje 2002. je živeo 2241 punoletni stanovnik, a prosečna starost stanovništva iznosi 40,0 godina (38,5 kod muškaraca i 41,5 kod žena).

Ovo naselje je uglavnom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja četiri popisa primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[2]
Godina Stanovnika
1948. 3.147
1953. 3.337
1961. 3.312
1971. 3.154
1981. 2.963
1991. 2.889 2.787
2002. 2.847 2.913
2011. 2.487 2.598
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[3]
Srbi
  
2.458 86,33%
Romi
  
307 10,78%
Hrvati
  
14 0,49%
Mađari
  
13 0,45%
Rusini
  
6 0,21%
Crnogorci
  
4 0,14%
Slovaci
  
4 0,14%
Nemci
  
2 0,07%
Muslimani
  
2 0,07%
Bošnjaci
  
2 0,07%
Jugosloveni
  
2 0,07%
Ukrajinci
  
1 0,03%
Slovenci
  
1 0,03%
Makedonci
  
1 0,03%
nepoznato
  
18 0,63%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Srbski dnevnik", Novi Sad 1857. godine
  2. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  3. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  4. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]