Deronje
Deronje | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Autonomna pokrajina | Vojvodina |
Upravni okrug | Zapadnobački |
Opština | Odžaci |
Stanovništvo | |
— 2011. | 2.487 |
— gustina | 45/km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 45° 27′ 09″ S; 19° 13′ 04″ I / 45.45251° S; 19.21766° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 91 m |
Površina | 54,2 km2 |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 25254 |
Pozivni broj | 025 |
Registarska oznaka | SO |
Deronje (mađ. Dernye) su selo u opštini Odžaci, u Zapadnobačkom okrugu, u Srbiji.
Ovde se nalaze Srpska pravoslavna crkva u Deronjama i FK Omladinac Deronje.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Mesto se prvi put pominje pod mađarskim nazivom Déronya 1764. godine. 1814. godine u Deronju je sagrađena prva katolička crkva.
Sadašnja pravoslavna crkva je podignuta 1869. godine i posvećena je Saboru svetog arhangela Mihaila. Ona je podignuta na mestu starijeg hrama skromnijih dimenzija. Unutrašnjost hrama je podeljen na četiri traveja prislonjenim pilastrima, koji se ponavljaju i na fasadama naglašavajući vertikalnu podelu. Fasadni pilastri su spojeni profilisanim lukovima ispod kojih se nalaze izduženi prozori u vidu monofora. Duž oltarskog i pevničkih prostora teče friz slepih arkada na konzolama. Iznad je bogato profilisani krovni venac. Reprezentativnim zapadnim pročeljem dominira kula-zvonik. Glavni portal, uokviren stubovima i nadvišen lukom, završava se polukružnim poljem u kome je slikana predstava patrona hrama. Ikonostasnu pregradu, preuzetu iz starije crkve, oslikao je Jovan Isailović Stariji 1792. godine. Živopis je izveo početkom 20. veka Rafailo Momčilović. Đorđe Slavnić rodom Deronjac u Turiji je crkvi rodnog mesta poklonio 1857. godine, srebrom okovano jevanđelje.[1]
Osnovna škola u Deronjama, na osnovu istorijskih dokumenata, postoji od 1733. godine. Deca su se okupljala u jednoj sobi, a sveštenik ih je obučavao. U školi se učilo čitanje, pisanje, pouke o hrišćanskoj nauci i pevanje po verskom zakonu. Za vreme berbe grožđa i dve do tri nedelje u vreme uvoženja letina škola je bila zatvorena. 1856. godine škola postaje četvororazredna i zove se Srpska crkvena-veroispivedna škola. U početku nastavu i dalje drže verska lica, a kasnije školovani učitelji. Nastava se održavala u dve zgrade. Školska zgrada je izgrađena 1893. godine, a nakon Drugog svetskog rata je dograđena i renovirana. Školovanje u trajanju od šest godina se izvodilo u periodu od 1880. do 1952. godine, a od 1954. škola je prerasla u potpunu osmogodišnju.
Nakon Drugog svetskog rata, za vreme kolonizacije, u Deronje su doseljeni ljudi iz okoline Pirota.
Demografija[uredi | uredi izvor]
Prema popisu iz 2011. bilo je 2487 stanovnika (prema popisu iz 2002. bilo je 2847 stanovnika). U naselju ima 800 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,11.
Kretanje broja stanovnika:
U naselju Deronje 2002. je živeo 2241 punoletni stanovnik, a prosečna starost stanovništva iznosi 40,0 godina (38,5 kod muškaraca i 41,5 kod žena).
Ovo naselje je uglavnom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja četiri popisa primećen je pad u broju stanovnika.
|
|
m | ž |
|||
? | 12 | 15 | ||
80+ | 19 | 41 | ||
75—79 | 44 | 61 | ||
70—74 | 68 | 86 | ||
65—69 | 90 | 112 | ||
60—64 | 63 | 87 | ||
55—59 | 57 | 67 | ||
50—54 | 98 | 73 | ||
45—49 | 145 | 105 | ||
40—44 | 93 | 106 | ||
35—39 | 96 | 105 | ||
30—34 | 83 | 82 | ||
25—29 | 77 | 87 | ||
20—24 | 100 | 81 | ||
15—19 | 112 | 92 | ||
10—14 | 105 | 90 | ||
5—9 | 90 | 78 | ||
0—4 | 63 | 64 | ||
Prosek : | 38,5 | 41,5 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 1.157 | 295 | 778 | 45 | 29 | 10 |
Ženski | 1.200 | 160 | 776 | 221 | 38 | 5 |
UKUPNO | 2.357 | 455 | 1.554 | 266 | 67 | 15 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 700 | 357 | 1 | 0 | 109 |
Ženski | 463 | 288 | 0 | 0 | 56 |
UKUPNO | 1.163 | 645 | 1 | 0 | 165 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 2 | 22 | 37 | 26 | 10 |
Ženski | 1 | 0 | 38 | 6 | 4 |
UKUPNO | 3 | 22 | 75 | 32 | 14 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 2 | 2 | 13 | 8 | 4 |
Ženski | 3 | 8 | 6 | 20 | 12 |
UKUPNO | 5 | 10 | 19 | 28 | 16 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 28 | 0 | 0 | 79 | |
Ženski | 3 | 1 | 0 | 17 | |
UKUPNO | 31 | 1 | 0 | 96 |
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
Katolička crkva
-
Raspeće ispred katoličke crkve
-
Toranj katoličke crkve
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "Srbski dnevnik", Novi Sad 1857. godine
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.