Pređi na sadržaj

Desau

Koordinate: 51° 50′ 00″ S; 12° 15′ 00″ I / 51.8333333333° S; 12.25° I / 51.8333333333; 12.25
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Desau
nem. Dessau
Škola Bauhaus u Desauu
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Nemačka
Savezna državaSaksonija-Anhalt
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 78.360 (31 dec 2.005)
 — gustina429 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate51° 50′ 00″ S; 12° 15′ 00″ I / 51.8333333333° S; 12.25° I / 51.8333333333; 12.25
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina61 m
Površina182,80 km2
Desau na karti Nemačke
Desau
Desau
Desau na karti Nemačke
Ostali podaci
GradonačelnikHans-Georg Oto (ne pripada nijednoj partiji)
Registarska oznakaDE
Veb-sajt
www.dessau.de

Desau (nem. Dessau) grad je u Nemačkoj na ušću reke Milde u Elbu. Treći je po veličini grad pokrajine Saksonija-Anhalt (posle Halea i Magdeburga).

Istorija[uredi | uredi izvor]

Desau se prvi put pominje 1213. Postaje važan centar 1570, kada je osnovana kneževina Anhalt, a Desau postao glavni grad ove države u okviru Svetog rimskog carstva. Država Anhalt je rasformirana 1603, ali Desau je nastavio da prosperira, kao prestonica male države Anhalt-Desau. Od 1863 do 1918, Desau je bio glavni grad ponovo formirane države Anhalt.

U gradu je tokom Drugog svetskog rata postojala vojna avio-industrija, tako da grad je uništen intenzivnim bombardovanjem savezničke avijacije. U vreme Istočne Nemačke, grad je ponovo izgrađen kao industrijski centar.

Posle ujedinjenja Nemačke, mnogi istorijski spomenici su rekonstruisani.

Znamenitosti[uredi | uredi izvor]

Desau je rodno mesto kompozitora Kurta Vajla, u čiju čast se od 1993. u gradu održava festival.

Bauhaus[uredi | uredi izvor]

Desau je čuven po školi arhitekture Bauhaus. Škola se u Desau preselila 1926. iz Vajmara. Među poznatim umetnicima koji su tu radili su Valter Gropijus, Paul Kle i Vasilj Kandinski. Nacisti su primorali ovu instituciju na gašenje 1932.

Engleski vrt[uredi | uredi izvor]

Vrt u blizini Desaua Dessau-Wörlitzer Gartenreich je najveći park engleskog stila u kontinentalnoj Evropi. Nalazi se pored reke Elba i dug je 25 kilometara. Osnovan je oko 1750. po nalogu princa Leopolda III od Anhalt-Desaua.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]