Dejvijeva lampa
Dejvijeva lampa (engl. Davy lamp), sigurnosna rudarska svjetiljka koja služi za rasvjetu u rudnicima, kao i za detekciju eksplozivnih gasova i nivoa njihove prisutnosti. Plamen svjetiljke je ograđen žičanom mrežom koja ne dopušta da plamen izađe u slobodni prostor, pa spoljni gas ostaje na temperaturi nižoj od tačke paljenja i ne može da eksplodira. Lampa je dobila ime po pronalazaču ser Hemfriju Dejviju.[1]
Istorijat[uredi | uredi izvor]
Rudnička okna su prvo bila osvjetljavana svjetiljkama sa otvorenim plamnom. Kada su svjetiljke dolazile u kontakt sa eksplozivnim gasovima kao što je metan dolazilo je do razornih eksplozija. Pokušavao se izbjeći otvoreni plamen. U staklenu posudu stavljana je uginula riba, čije krljušti su davale krajnje slabu fluorescentnu svjetlost koja je, u apsolutnoj rudničkoj tami, tek nagovještavala slabu vidljivost. Bilo je pokušaja da se i prirodna svjetlost pomoću sistema ogledala dovede u tamna rudnička okna.
Problem otvorenog plamena i osvjetljenja u rudnicima riješio je 1815. godine ser Hemfri Dejvi. Konstruisao je petrolejsku lampu oko čijeg plamena je postavio „finu“ metalnu mrežicu koja spriječava da se plamen proširi van lampe i dođe u kontakt sa spoljnim gasovima. Lampa je zvanično predstavljena 3. novembra 1815. godine u Njukaslu. Uskoro je njen autor dobio i prestižnu Rumfordovu medalju. Zahvaljujući ovoj lampi spriječene su mnoge nesreće i spasen veliki broj života i materijalnih dobara.[2][3]
Građa i funkcija[uredi | uredi izvor]
Dejvijeva lampa napravljena je od metala, najčešće mesinga ali i gvožđa. Sastoji se od rezervoara u kome je smješten benzin ili neko drugo gorivo, fitilja, donjim krajem utopljenog u govirvo, a gornjim slobodnim u plameniku ograđenom metalnom mrežom. Fitilj natopljen gorivom iz rezervoara gori i osvjetljava tamni prostor rudnika. Fina metalna mrežica spriječava izlazak plamena van mrežice i zapaljenje eventualnih podzemnih gasova. Ogledi su pokazali da je mrežica sigurna prepreka probijanju plamena svjetiljke u okolni prostor ako ima 144 rupice po 1 centimetru kvadratnom. Ma kako ova lampa bila epohalna u smislu zaštite od eksplozija rudničkih gasova, često je i sama bila uzrok nesrećama. Svako i najmanje fizičko oštećenje metalne mrežice i proširenje perforacija na njoj, propuštalo je otvoreni plamen u spoljnu sredinu i on bi palio eventualne eksplozivne gasove. Tako je potreba za još sigurnijim zaštitnim sistemima lampi dovela do električnih i drugih svjetiljki. Sigurnost u rudnicima i zaštita rudara je znatno povećana, ali u potpunosti nije isključila mogućnost novih eksplozija i rudničkih tragedija.[1]
Detekcije gasa[uredi | uredi izvor]
Druga značajna funkcija ovih lampi jeste detekcija prisustva i određivanje nivoa zapaljivih gasova, uglavnom metana i ugljen-dioksida, u rudničkim jamama. Kada plamen ove lampe svijetli plavičastom bojom znak je da su zapaljivi eksplozivni gasovi u blizini. Ove lampe detektuju ugljen-dioksid. Kako je ovaj gas gušći od vazduha skuplja se u depresijama rudnika pa se lampa postavlja bliže tlu. Lampe detektuju i metan, koji je lakši od vazduha i skuplja se u gornjim dijelovima rudničkih prostorija, pa se svjetiljka tada nosi bliže tavanici prostorije. Lampe su opremljene i metalnim manometrom kojim se mjeri visina plamena u lampi koja je direktno proporcionalna količini prisutnih zapaljivih gasova. Plamen lampe se gasi kada procenat kiseonika opadne ispod 17% i tako signalizira da je opstanak rudara u jami i na taj način ugrožen.[4][1]
Moderne svjetiljke[uredi | uredi izvor]
U današnjem vremenu sigurnosne svjetiljke su uglavnom električne i postavljaju se na čeoni dio rudarskog šljema. Ove svjetiljke se pale električnom varnicom, a struju za rad dobijaju iz malog akumulatora koga rudar nosi o pojasu. Velika je prednost ovih lampi nad Dejvijevim i zato što svjetlost lampe prati pokret glave i pogleda. Tako je kontinuirano usmjerena u pravcu rudarevog kretanja i djelovanja a njena efikasnost povećana gotovo do maksimuma. Prednost je i što oslobođene ruke (rudar ne nosi lampu u rukama) omogućuju lakši rad i bezbjedniji boravak u rudniku. Električne svjetiljke imaju i jedan nedostatak, a to je da ne mogu da detektuju i mjere prisutnost metana i štetnih plinova. Otuda, nadzorno osoblje nosi sa sobom u rudarsku jamu i Dejvijevu svjetiljku.[5]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b v Grupa autora, Enciklopedija leksikografskog zavoda, Jugoslovenski leksikografski zavod, Zagreb, 1962. g.
- ^ Knight 1992
- ^ Thompson 2004, str. 121
- ^ Lawrence 1990, str. 24
- ^ Aberdare – Cambrian Lamp Works – E. Thomas & Williams at Rhondda Cynon Taf Library Service. Pristupljeno 7 July 2012
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Lawrence, Christopher (1990). „The power and the glory: Humphry Davy and Romanticism”. Ur.: Cunningham, Andrew; Jardine, Nicholas. Romanticism and the Sciences. CUP Archive. str. 24. ISBN 978-0-521-35685-5.
- Knight, David M. (1992). Humphry Davy: Science & Power. Blackwell. ISBN 978-0-631-16816-4.
- Thompson, Roy (2004). Thunder Underground: Northumberland Mining Disasters, 1815-1865. Landmark. str. 121. ISBN 978-1-84306-169-4.
