Дивља крушка
Divlja kruška | |
---|---|
Cvet divlje kruške | |
Naučna klasifikacija | |
Carstvo: | |
Tip: | |
Klasa: | |
Red: | |
Porodica: | |
Rod: | Pyrus |
Vrsta: | Pyrus pyraster
|
Sinonimi[1] | |
|
Evropska divlja kruška (lat. Pyrus pyraster) vrsta je kruške koja pripada porodici Rosaceae. Smatra se da je ova vrsta, zajedno sa kavkaskom kruškom (Pyrus caucasica) predak današnjih domaćih vrsta krušaka. [2]
Opis[uredi | uredi izvor]
Drvo je visoko do 20 m sa široko-kupastom, gusto razgranatom krošnjom i izraženim delom. Može dostići starost i od preko 200 godina. U mladosti, kora stabla je svetlosmeđa i glatka, kasnije postaje plutasta i žutosmeđa, te ispuca u uzdužnim paralelnim brazdama. Grančice su trnovite, mlađi izdanci goli ili sitno dlakavi. Sitni pupoljci su zašiljeni i pokriveni tamnosmeđim ljuspama. Listovi su sjajne tamnozelene boje, svetlijeg naličja. Dugi su 2-8 cm, okuglasti, jajoliki ili eliptnični, po obodu, nekad samo pri vrhu, tupo testerasti. U jesen lišće dobija žutu do crvenu boju ali vrlo brzo pocrni. U proljeće (u aprilu i maju), istovremeno sa listanjem, dešava se i cvetanje. Cvetovi se javljaju u gronjama sa 5-12 cvetova, razvijeni i široki do 3 cm. Čašični listići trouglasti, dugi do 8 mm, a široki do 4 mm. Krunični listići beli, eliptični do okruglasti, dugi do 17 mm. Plodovi mogu biti okruglasti ili kupasti, odnosno jabučasti ili kruškoliki. Javljaju u crvenkastožutoj, smeđoj do crnkastoj boji sa otstojećim čašičnim listićima. Plod odlikuje gorko-kiselkast ukus, dosta kamenih ćelija (brahisklereida) i vidljivih lenticela. Zri od avgusta do oktobra. Kada omekšaju, plodovi su jestivi. Pored šećera (6-12%) sadrže organske kiseline i taninske materije.[3][4][5]
Rasprostranjenost i stanište[uredi | uredi izvor]
Areal divlje kruške zahvata prostor od Atlantskog okeana (Španija, južna Engleska) do Kaspijskog jezera, na severu od južne Danske do Sredozemnog mora i severne Male Azije. U Srbiji je rasprostranjena u gotovo svim hrastovim šumama. Česta je na terenima sa iskrčenom šumom jer je pošteđivana kao rodno drvo. Relativno dobro podnosi sušu i kontrastne temperature koje se javaljaju u našem pojasu hrastova. Na toplijim planinskim nagibima može se naći i na preko 1000 m. Najbolje raste na svežim, dubokim i plodnim zemljištima, gde razvija jako i duboko korenje sa izraženom glavnom žilom.[3]
Upotreba i značaj[uredi | uredi izvor]
Divlja kruška se veoma često koristi kao podloga pri kalemljenju gajenih sorti. Drvo divlje kruške je vrlo korisno za fine stolarske radove i odlikuje se tamnocrvenom bojom, jasnim granicama goda i tvrdoćom. Može se koristiti i u dekorativne svrhe.[6] Ova vrsta se ceni i kao medonosna biljka. Pčele je rado posećuju. Med je aromatičan i veoma prijatnog ukusa. Osim toga što privlači insekte, dobra je i u ishrani divljih životinja te je bitna za održanje ekosistema. Često se koristi i za spravljanje voćnih rakija.[4]U mitologiji se često spominje kao drvo koje privlači zmajeve, demone i veštice.[6]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ The Plant List
- ^ https://species.nbnatlas.org/species/NHMSYS0000345610
- ^ a b Flora Sr Srbije IV Tom Mladen Josifovic, Beograd 1970
- ^ a b https://www.plantea.com.hr/divlja-kruska/
- ^ http://bioras.petnica.rs/vrsta.php?id=26920[mrtva veza]
- ^ a b https://www.magicgardenseeds.com/The-Good-To-Know/Wild-pear-(Pyrus-pyraster)-A.1291-
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Pyrus pyraster - info on Plants for a Future.
- Pyrus pyraster - distribution map, genetic conservation units and related resources. European Forest Genetic Resources Programme (EUFORGEN)