Pređi na sadržaj

Dizajn enterijera

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Enterijer muzeja dizajna Red Dot

Dizajn enterijera (arhitektura enterijera) je arhitektonsko-dizajnerska disciplina, koja se realizuje u masivnom i konkretnom arhitektonskom prostoru šta je dokaz da je to stvaralaštvo u svojoj suštini spajajući elemenat između velike arhitekture i maloga dizajna.

Pod dizajnom enterijera smatra se uređenje i osmišljavanje unutrašnjih prostora. Neuki često kažu „unutrašnji enterijer“, što je pogrešno, kao što je pogrešno smatrati nameštaj za enterijer. Pod enterijerom se podrazumeva uređenje kompozicija i organizacija poda plafona i zidova u arhitektonskom prostoru.

Zanimanje[uredi | uredi izvor]

Enterijerom se bave stručnjaci dizajneri enterijera i arhitekti koji su se specijalizovali za unutrašnji prostor — enterijer. On obuhvata uređenje unutrašnjosti prostorija korišćenjem boja, materijala, nameštaja, izvora svetlosti, pritom poštujući osnovne činioce dizajna: proporcije, kompoziciju, ritam itd.

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

Enterijer poslovnih prostorija udruženja Agrohemija Beograd, dizajnirao Gojko Varda 1967. godine

Na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu postoji specijalizacija sa izborom "enterijer" od predavanja i vežbanje u ateljeu koji je vodio profesor arh. Zoran Petrović. U Nemačkoj je zvanje "Inenarchitekt/ -in " (nem. arhitekta unutrašnjeg prostora) zaštićeno je po Zakonu i može ga dobiti samo specijalizovani arhitekta koji ima određenu praksu u ovoj delatnosti. Oni se bave rešenjima arhitektonskog unutrašnjeg prostora realizacijom i uređenjem elemenata enterijera:

  • zidovi
  • podovi
  • plafoni i cela filozofija rada se sastojiu obezbeđenju funkcionalnosti, praktičnosti i dispozicionog raščlanjivanja pojedinih organizacionih elemenata i određivanju, usaglašavanju i kompoziciji boja.

Ukratko rešeno od podova, plafona i kroz obojenost zidova, sve do nameštaja (nameštaj nije enterijer) pa sve do npr. određivanje umetničkih dela unutar prostora i sl. U širim okvirima se enterijer može shvatati kao životni stil koji sledi trendove, nudi inspiracije i odaje intimnost stanovanja i ukuse osobe koji ga upotrebljava i kojoj je namenjen.

Teme[uredi | uredi izvor]

Sala za sednice

Polja rada[uredi | uredi izvor]

  • Industrijske zgrade
  • Izgradnja izložbenih hala, izlagačkih prostora, muzeja
  • Bolničke zgrade
  • Sportski i fiskulturni objekti
  • Robne kuće
  • Hoteli i gastronomski objekti
  • Objekti kulture (Opere, pozorišne zgrade, koncertne zgrade)
  • Privatni stambeni i poslovni objekti, reprezentativni objekti i ateljei, biblioteke
  • Sakralni objekti (crkve, manastiri)
  • Administrativne i upravne zgrade, (banke, sale za konferencije, školski objekti)
  • Saobraćajni objekti (aerodromi, željeznički objekti) itd.


Enterijer pod kojim se podrazumeva unutrašnji prostor u arhitekturi je u suprotnosti sa eksterijerom pod kojim se podrazumeva spoljašnji prostor arhitekture koje se bavi organizovanjem i određivanjem- definisanjem kategorije prostora prema čoveku koji je merilo stvari.

Ciljevi[uredi | uredi izvor]

Cilj dizajna enterijera je u promeni ili uređenju prostora. Prostor treba da bude iskorišćen i prijatan, tj. da svojim ustrojstvom i izgledom odgovara nameni.

Izvori[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]