Dimitrije Lazarov Raša
dimitrije lazarov raša | ||||||
---|---|---|---|---|---|---|
Lični podaci | ||||||
Datum rođenja | 8. april 1926. | |||||
Mesto rođenja | Čerević, kod Beočina, Kraljevina SHS | |||||
Datum smrti | 27. februar 1948.21 god.) ( | |||||
Mesto smrti | Titov Veles, NR Makedonija, FNR Jugoslavija | |||||
Profesija | zemljoradnik, vojno lice | |||||
Delovanje | ||||||
Učešće u ratovima | Narodnooslobodilačka borba | |||||
Služba | NOV i PO Jugoslavije Jugoslovenska armija 1941 — 1948. | |||||
Čin | major | |||||
Heroj | ||||||
Narodni heroj od | 29. jula 1945. | |||||
Odlikovanja |
|
Dimitrije Lazarov Raša (Čerević, kod Beočina, 8. april 1926 — Titov Veles, 27. februar 1948) bio je učesnik Narodnooslobodilačke borbe, major JA i narodni heroj Jugoslavije.
Biografija[uredi | uredi izvor]
Rođen je 8. aprila 1926. godine u Čereviću, kod Beočina. Posle završene osnovne škole, ostao je u selu i pomagao roditeljima u obrađivanju zemlje.
Početkom 1942. godine, zajedno sa svoja četiri drugara (svi petnaestogodišnjaci), uputio se prema Fruškoj gori. Od njih petorice, trojica (među njima i Dimitrije) su se pridružila Fruškogorskom partizanskom odredu. Pošto su bili maloletni, stražar na ulazu u partizanski logor ih je odveo do komandanta Odreda, Marka Peričina Kamenjara. Na njihovo uporno insistiranje, Peričin ih je naposletku zadržao u Odredu. Iako veoma mlad, Dimitrije je uskoro postao komandir čete.
Prilikom povlačenja nemačkih snaga iz Grčke i njihovog prebacivanja preko Save, Dimitrije je tokom noći upao u jednu njihovu kolonu i počeo da puca po njima, a kad je ponestalo metaka, udarao ih je kundakom. Veruje se da je tada pobio 30 Nemaca.
U Slavoniji, dok su partizani držali mostobran Virovitica–Slatina, na Sremskom frontu, Dimitrije je s bataljonom uništio i oštetio 12 tenkova na položaju kod mesta Čađavice. Tada je bio komandant brigade u Dvanaestom vojvođanskom korpusu.
Posleratni period[uredi | uredi izvor]
Posle rata, imao je čin majora JA i komandovao brigadom Jugoslovenske armije.
Umro je 27. februara 1948. godine u Titovom Velesu, gde se nalazio na službi.
Odlikovan je Ordenom zasluga za narod drugog reda, Ordenom partizanske zvezde trećeg reda i Ordenom za hrabrost. Ukazom Predsedništva Antifašističkog veća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ), 29. jula 1945. godine, proglašen je za narodnog heroja Jugoslavije.[1]
Foto-galerija[uredi | uredi izvor]
-
Spomenik Dimitriju Lazarovu Raši u njegovom rodnom gradu Čereviću, kod Beočina
-
Spomenik Dimitriju Lazarovu Raši u njegovom rodnom gradu Čereviću, kod Beočina
-
Spomenik Dimitriju Lazarovu Raši u njegovom rodnom gradu Čereviću, kod Beočina
-
Spomenik Dimitriju Lazarovu Raši u njegovom rodnom gradu Čereviću, kod Beočina
-
Spomenik Dimitriju Lazarovu Raši u njegovom rodnom gradu Čereviću, kod Beočina
Vidite još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Služben list FNRJ 100/45” (PDF). www.slvesnik.com.mk. 25. 12. 1945.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Narodni heroji Jugoslavije. Ljubljana — Beograd — Titograd: Partizanska knjiga — Narodna knjiga — Pobjeda. 1982.
- Srpski biografski rečnik (knjiga peta). „Matica srpska“, Novi Sad 2011. godina.