Dom zdravlja Niš

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Naziv
Dom zdravlja Niš
Osnovan
31. decembra 1962.
Zemlja
Srbija Srbija
Direktor
prof. dr Milorad Jerkan
Sedište
Niš
Adresa
Vojvode Tankosića 15

Dom zdravlja Niš je najveći zdravstveni centar primarne zdravstvene zaštite u Srbiji, po organizacionoj i kadrovskoj strukturi, mreži objekata i opremljenosti.[1] Dom zdravlja Niš je osnovan 31. decembra 1962. Organizovan je u deset organizacionih jedinica koje funkcionišu u centralnom objektu površine 15.000 m² i blizu šezdeset punktova u gradu Nišu i okolnim selima, sa odgovarajućom kadrovskom popunom i velikim brojem specijalista, primarijusa, magistara i doktora nauka. Dom zdravlja Niš je i naučno - nastavna baza Medicinskog fakulteta u Nišu.[2]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Neposredno pošto je nakon Drugog svetskog rata, Niš oslobođen, 14. oktobra 1944, preduzete su mere za brzo osnivanje zdravstvenih ustanova koje bi se bavile zdravstvenom zaštitom građana Niša i okoline.

Prvo je osnovana Sreska ambulanta, a ubrzo potom i Dom zdravlja Sreza niškog. Početkom 1945. u Nišu počinju da rade dva doma zdravlja; Dom zdravlja „Crveni krst“ i „Dom zdravlja Bubanj“.[2]

Dom zdravlja „Crveni krst“ nastavlja rad nekadašnjeg Doma zdravlja Sreza niškog, sa zatečenim medicinskim kadrom, a dužnost prvog upravnika preuzeo je dr Vojislav – Vova Petrović. Dom zdravlja „Bubanj“ razmešta se u zgradu bivšeg „Ureda“ i preuzima ulogu i obaveze kompletne specijalističke službe nekadašnje Gradske poliklinike. Prvi upravnik ovog novoformiranog doma bio je dr Vladimir Dimitrijević.[2]

Krajem maja 1959. ova dva doma se reorganizuju i uvode novu organizaciju rada. Umesto njih formiran je veći broj zdravstvenih stanica u gradu.

Tada se verovalo da će približavanje bolesnicima dati bolje rezultate lečenja, što se nije u praksi pokazalo kao dobro rešenje, pa je 31. decembra 1962. u Nišu formiran jedinstveni Dom zdravlja,

Zgrada bivšeg „Ureda“ u kojoj je od 1954. do 1985. radila specijalistička služba Gradske poliklinike

U sastav jedinstvenog Doma zdravlja ulaze brojne zdravstvene ustanove;

  • Zdravstvene stanice; „Rasadnik“, „Filip Kljajić“, „Ćele-kula“, „Bubanj“, „Boris Kidrič“, „12. februar“, „Jelašnica“,
  • Ambulante u „Gornjem Matejevcu“ i „Gornjoj Toponici“,
  • Zavod za hitnu pomoć,
  • Stomatološka poliklinika,
  • Onkološki dispanzer.

Nešto kasnije u sastav Doma zdravlja ulaze i

  • Dispanzer za majku i dete
  • Dispanzer za žene.
  • Zdravstvena stanica „Ratko Pavlović“
  • Dom zdravlja u Gadžinom Hanu.

Nova organizacija dovela je i do povećanje broja zaposlenih radnika u Domu zdravlja, pa je njihov broj sedamdesetih godina 19. veka narastao na 450 zaposlenih .[2]

U skladu sa mnogobrojnim promenama u zakonodavstvu tadašnje Jugoslavije (pre svega Zakona o udruženom radu SFRJ), 27. novembra 1978. Dom zdravlja se ponovo reorganizuje, ali ovoga puta u Složenu organizaciju udruženog rada osnovne zdravstvene zaštite, koju su činile tri radne organizacije;

  • Dom zdravlja u Nišu;
  • Zavod za medicinu rada;
  • Hitna medicinska pomoć.
Dom zdravlja u fazi izgradnje

U periodu od 14. maja 1979. do 31. aprila 1984. direktori ove složene organizacije bili su dr Božidar Milenović i dr Ratomir Đurašković.

U toku 1977. u Nišu je konstatovana neophodnost izgradnje posebnog zdanja Doma zdravlja, sa svim neophodnim sadržajima. 24. juna 1978. postavljen je kamen temeljac i nakon brojnih poteškoća 4. novembara 1985. zgrada Doma zdravlja je konačno završena.

Godinu dana pre useljenja u novi objekat, 31. decembra 1984. Dom zdravlja se ponovo menja. Umesto nekadašnje tri organizacije sada je Dom zdravlja sačinjen od osam radnih jedinica, i to;

  • Opšta medicina;
  • Zubno-zdravstvena zaštita;
  • Dečja dispanzerska služba;
  • Dispanzer za žene;
  • Spesijalistička služba
  • Dispanzer za medicinu sporta i zdravstvenu zaštitu studenata;
  • Higijensko – epidemiološka i polivalentna patronaža;
  • RJ za pravno-ekonomske poslove i razvojno – tehnička služba.

Pre useljenja u novi objekat dužnost direktor preuzima dr Vlastimir Mitić, i na čelu ove zdravstvene institucije ostaje do februara 2000. Zatim nastaju brojne smene u rukovodstvu doma zdravlja i dužnost direktora obavljaju; dr Bratislav Stojković, dr Dimčo Hristov, dr Tugomir Popović, dr Dragoslav Bošković i dr Mirjana Milovanović.

Dom zdravlja danas[uredi | uredi izvor]

Dom zdravlja 2023.

Danas je Dom zdravlja Niš najveća zdravstvena ustanova ovog tipa u Srbiji koja zbrinjava oko 300.000 stanovnika niške opštine, ali i veliki deo stanovnika jugoistočne Srbije. Dom zdravlja je moderna ustanova koju sačinjavaju sledeće organizacione jedinice;

1. Stručni kolegijum (savetodavno telo, direktora (čiji je zadatak razmatranje određenih stručnih i organizacionih pitanja iz delokruga rada Doma zdravlja);

2. Upravni odbor i tri sindikata,

3. Deset organizacionih jedinica;

  • Opšta medicina,
  • Zdravstvena zaštita dece i omladine,
  • Zdravstvena zaštita žena,
  • Stomatološka zaštita,
  • Specijalističko kosultativna i dijagnostička služba,
  • Laboratorijska i rendgen dijagnostika,
  • Kućno lečenje i medicinska nega,
  • Preventivna zdravstvena zaštita,
  • Medicina sporta i
  • Pravno-ekonomska i razvojno-tehnička jedinica.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Mediji vezani za članak Dom zdravlja Niš na Vikimedijinoj ostavi