Pređi na sadržaj

Dornije Do 22

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Dornije Do 22
Avion Dornije Do 22 iz sastava 2. Jugoslovenske eskadrile RAF
Opšte
Dimenzije
Masa
Pogon
Performanse
Početak proizvodnje1934—1940.
Dužina13,12
Razmah krila16,20
Visina4,85
Površina krila45,00
Prazan2.600
Normalna poletna4.000
Klipno-elisni motor1 × Hispano-Suiza 12Ybrs
Snaga1 x 461 kW
Maks. brzina na Hopt310 km/h
Dolet2.300 km
Plafon leta9.000 m
Brzina penjanja385 m/min

Dornije Do 22 (nem. Dornier Do 22) je visokokrilni (parasol) jednomotorni, jednokrilac, trosed a namena mu je bila laki bombarder izviđač. Razvijen je u Nemačkoj kao hidroavion 1930.

Projektovanje i razvoj[uredi | uredi izvor]

Avion Dornier Do 22K pri poletanju
Avion Dornier Do 22K sa klasičnim stajnim trapom

Godine 1934., u švajcarskoj podružnici Dornijea je projektovan i napravljen jednomotorni hidroavion sa tri sedišta. Avion je označen oznakom Do C3, a napravljena su dva prototipa ovog aviona. Kada je 1938. godine doneta odluka da se proizvede hidroavion Do 22 u Fridrihshafenu (centrali Dornijea) i ponudi Luftvafe-u on je skopljen od delova napravljenih u Švajcarskoj. Luftvafe nije bila zainteresovana za ovaj avion, pa su na osnovu aviona Do C3 napravljene varijante Do 22Kg - za Grčku, Do 22Kj - za Jugoslaviju i Do 22Kl - za Letoniju.

U marti mesecu 1939. godine napravljen je prototip aviona sa konvencionalnim stajnim trapom (sa točkovima) koji je uspešno završio testiranje ali nije ušao u proizvodnju. Ova varijanta je dobila oznaku Dornije Do 22L.

Tehnički opis[uredi | uredi izvor]

Visokokrilni (parasol) jednomotorni, jednokrilac, hidroavion mešovite konstrukcije.

Trup: Noseća konstrukcija trupa je čelična rešetkasta konstrukcija obložena impregniranim platnom. Motorni deo je obložen aluminijumskim limom. Ima tri otvorene kabine u tandem rasporedu (jedna iza druge).

Pogonska grupa: Avion je opremljen motorom Hispano-Suiza 12Ybrs snage 461 kW i trokrakom metalnom elisom.

Krilo je metalne konstrukcije obloženo platnom sa dve ramenjače. Krila su pravougaonog oblika sa zaobljenim krajevima. Poduprta su sa po dve metalne upornice koje se oslanjaju na metalnu konstrukciju koja vezuje plovke za trup aviona.

Stajni trap: Umesto točkova na stajnom trapu ima montirane plovke napravljene od duraluminijuma.

Varijante aviona Dornije Do 22[uredi | uredi izvor]

  • Do C3 - Prototipovi Do 22, napravljeno je dva primerka (jedan primerak je kupila Ratna mornarica Jugoslavije)
  • Do 22 Kg - Izvozna verzija za Grčku, 12 primeraka.
  • Do 22 Kj - Izvozna verzija za Jugoslaviju, 12 primeraka.
  • Do 22 Kl - Izvozna verzija za Letoniju. Nije isporučen, ali je na kraju prodat Finskoj, 4 primerka.
  • Do 22 L - Klasičan avion sa konvencionalnim stajnim trapom sa točkovima. napravljen samo jedan prototip (prodat Grčkoj).

Zemlje koje su koristile avion Dornije Do 22[uredi | uredi izvor]

Operativno korišćenje[uredi | uredi izvor]

Ukupno je proizvedeno 30 aviona Do 22 uključujući dva prototipa. Jedan od prototipava (hidroavion) je 1935. godine prodat Ratnoj mornarici Kraljevine Jugoslavije. Drugi prototip je napravljen i ispitan kao konvencionalan avion Do 22L (avion sa točkovima) koga je kupila Grčka i koristila ga kao izviđača. Obe zemlje su bile zadovoljne ovim avionima tako da je svaka kupila po seriju od 12 hidroaviona 1938. godine.

Litvanija je naručila 4 ova aviona ali zbog okupacije od strane SSSR-a ova porudžbina je preusmerena na Finsku. Finskoj su još prodata četiri aviona Do 22 koje je Nemačka zarobila u Jugoslaviji i Grčkoj. Na taj način je finska Ratna mornarica opremljena sa 8 aviona koji su patrolirali Baltikom i napadali sovjetske podmornice koje su imale zadatak da deblokiraju Lenjingrad i oslobode plovne puteve na Baltiku. Finski avioni Do 22 su bili aktivni na baltiku od 1942. do 18. oktobra 1944. godine.

Kada su Nemci napali Grčku aprila 1941. godine samo 4 ova aviona su preostala. Jedan od ovih aviona je preleteo za Egipat i tamo se kao i jugoslovenski avioni istog tipa priključio RAF-u.

Korišćenje aviona Dornije Do 22 u Kraljevini Jugoslaviji[uredi | uredi izvor]

Pomorsko Vazduhoplovstvo Kraljevine Jugoslavije je 1935. nabavilo prototip hidroplana na plovke Do 22 (Do C3) sa motorom Hispano-Suiza 12Ydrs snage 860 KS. Ovaj avion je nosio oznaku Br.301, leteo je od 1935 do 1941. godine, i za razliku od aviona Dornije Do D pokazao se kao veoma dobar. Na osnovu toga je tokom 1937. ugovorena isporuka 12 serijskih Do 22Kj, sa motorima Hispano-Suiza 12Y-21 snage 910 KS. Dva primerka su isporučena krajem sledeće godine, a ostali početkom 1939.

Krajem Aprilskog rata 1941. godine, osam Do 22Kj uspelo je da preleti za Egipat, gde su formirali 2. Jugoslavensku eskadrilu i borbeno delovali u sastavu RAF godinu dana, na patroliranju Mediteranom. Prestanak korišćenja ovih aviona je prouzrokovan nedostatkom rezervnih delova. Italijani su zaplenili preostala tri hidroplana i predali ih Nemcima, koji su ih prodali Finskoj. Br. 301; 302; 313. (sem 301 ostali avioni su bili gotovo novi, isporučeni krajem 1938 i 1939. godine, a dobro održavani.)

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Nikolić, Đorđe (2017). Dornier Do 22. Design, development, testing and service with Yugoslav, Greek and Finnish Air Force (Monograph in 3D). Lublin, Poland: Kagero Publishing. ISBN 978-8365437617. 
  • Predrag Miladinović, Milan Micevski i Bojan B. Dimitrijević (2014). Jugoslovensko pomorsko vazduhoplovstvo 1918—1991. Institut za savremenu istoriju. ISBN 978-86-7403-191-9. 
  • Dimitrijević, Bojan; Miladinović P.; Micevski M. (2012). Kraljevsko vazduhoplovstvo - Vojno vazduhoplovstvo Kraljevine SHS/Jugoslavije 1918-1944. Beograd: Institut za savremenu istoriju. ISBN 978-86-7403-169-8. 
  • Janić, Čedomir; Petrović, Ognjan (2010). Vek avijacije u Srbiji 1910-2010, 225 značajnih letelica. Beograd: Aerokomunikacije. ISBN 978-86-913973-0-2. 
  • S. Mikić; Istorija jugoslovenskog vazduhoplovstva, Št. D. Gregorić, Beograd,1933.
  • Š. Oštrić i M. Micevski.; Leteći Čunovi: Čamci koji lete — letelice koje plove, Izložba fotografija, Galerija '73, Beograd, 14-27. septembra 2007. god.
  • Isaić, Vladimir; Danijel Frka (na ((hr))). Pomorsko zrakoplovstvo na istočnoj obali Jadrana 1918-1941. (prvi dio). Zagreb: Tko zna zna d.o.o. 2010. ISBN 978-953-97564-6-6.
  • Nowarra, Heinz J. Die Deutsche Luftrüstung 1933-1945, Band 1: Flugzeugtypen AEG-Dornier. Bernard & Graefe Verlag, Koblenz. 1993. ISBN 978-3-7637-5465-6.
  • Kolo, Aleksandar (1991). „Dejstva Pomorskog vazduhoplovstva Jugoslovenske mornarice”. Aeromagazin (na jeziku: (jezik: srpski)). Beograd: BB Soft. specijal: 24 — 29. ISSN 1450-6068. 
  • Babac, Dušan (2000). „Kraljevsko vazduhoplovstvo u izbeglištvu 1941-1944.”. Aeromagazin (na jeziku: (jezik: srpski)). Beograd: BB Soft. 23: 37 — 38. ISSN 1450-6068. 
  • Đokić, Nebojša; Radovanović, Radovan (2017). „STVARANjE VAZDUHOPLOVSTVA KRALjEVINE SHS I FORMIRANjE RATNE DOKTRINE”. Zapisi (na jeziku: (jezik: srpski)). Požarevac: Istorijski Arhiv Požarevca. 6: 113 — 126. ISSN 2334-7082. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]