Donja Toponica (Niš)

Koordinate: 43° 24′ 28″ S; 21° 47′ 05″ I / 43.407833° S; 21.784833° I / 43.407833; 21.784833
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Donja Toponica
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugNišavski
GradNiš
Gradska opštinaCrveni Krst
Stanovništvo
 — 2011.Rast 324
Geografske karakteristike
Koordinate43° 24′ 28″ S; 21° 47′ 05″ I / 43.407833° S; 21.784833° I / 43.407833; 21.784833
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina178 m
Donja Toponica na karti Srbije
Donja Toponica
Donja Toponica
Donja Toponica na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj018
Registarska oznakaNI

Donja Toponica je naseljeno mesto u gradskoj opštini Crveni Krst na području grada Niša u Nišavskom okrugu. Nalazi se na aluvijalnoj terasi Južne Morave u graničnom prostoru Niške i Aleksinačke kotline, na oko 14 km severozapadno od centra Niša. Prema popisu iz 2002. bilo je 290 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 315 stanovnika).

Istorija[uredi | uredi izvor]

Donja (kao i Gornja) Toponica je staro selo koje datira još iz srednjeg veka. Istina, turski popis iz sredine 15. veka pruža podatke samo o jednoj Toponici, Gornjoj, ali već u popisu iz 1516. godine upisana su oba sela. Donja Toponica je tada bila jedno od 111 sela nahije i nosila je isti naziv kao danas, a imala je 44 domaćinstva, 16 samačkih, 5 udovičkih domaćinstava, 6 rajinskih vodenica i dažbine u iznosu 8842 akče.[1] U to vreme i kasnije, sve do sredine 19. veka, ovde i u susednom selu Tešici gajio se pirinač o čemu svedoči i mesna toponimija: Orizišta. Sledeći popisni i putopisni podaci pokazuju opadanje broja stanovništva, koje je naročito došlo do izražaja u vreme austro-turskih ratova, a zatim za vreme kuge, „čume“, 1838. godine, pa u vreme niške bune 1841. i u Srpsko-turskom ratu 1876. godine kada je Donja Toponica s ostalim selima u ovom kraju paljena, tako da je selo dočekalo oslobođenje od Turaka s oko 25 domaćinstava.

Posle oslobođenja od Turaka, pored otkupa i zauzimanja zemlje od strane siromašnih seljaka, mnogih turskih imanja su se dokopali pojedini imućni seljaci i gradski zelenaši. Među ovim drugim je i Tasko Uzunović iz Niša koji je u atarima Donje Trnave, Draževca i Donje Toponice pored Južne Morave prisvojio preko 120 ha zemlje, pretežno livada. Donja Toponica se pred kraj 19. i u prvoj polovini 20. veka počela da obnavlja i jača, napuštajući postepeno naturalne i prelazeći na tržišne oblike privređivanja, s primarnom orijentacijom na ratarstvo, stajsko stočarstvo i povrtarstvo. Godine 1895. imala je 32 domaćinstva i 238 stanovnika, a 1921. godine u njemu je živelo 51 domaćinstvo i 329 stanovnika. Posle Drugog svetskog rata, bez obzira na porast broja domaćinstava, došlo je do laganog iseljavanja (pre svega u Niš) i pada ukupnog broja stanovnika. Godine 1971. u Donjoj Toponici je živelo 46 poljoprivrednih, 42 mešovita i 8 nepoljoprivrednih domaćinstava.

Saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Do naselja se može doći prigradskim linijama 29 PAS Niš - Čamurlija - Gornja Toponica - Mezgraja - Donja Toponica - Donja Trnava - Gornja Trnava i linijom 29A PAS Niš - Medoševac - Popovac - Trupale - Vrtište - Mezgraja - Donja Toponica - Donja Trnava - Gornja Trnava.

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Donja Toponica živi 279 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 46,9 godina (45,6 kod muškaraca i 48,3 kod žena). U naselju ima 107 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,03.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[2]
Godina Stanovnika
1948. 369
1953. 365
1961. 387
1971. 348
1981. 323
1991. 315 312
2002. 290 295
2011. 324
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[3]
Srbi
  
288 99,31%
nepoznato
  
2 0,68%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Istorijski arhiv Niš: „DETALjNI POPIS NAHIJE NIŠ IZ 1516. GODINE. Arhivirano iz originala 15. 03. 2012. g. Pristupljeno 16. 07. 2010. 
  2. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  3. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  4. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Enciklopedija Niša: Priroda, prostor, stanovništvo; izdanje Gradina - Niš, 1995.g. pp. 216.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]