Donji Miholjac

Koordinate: 45° 45′ 42″ S; 18° 09′ 39″ I / 45.76160290119826° S; 18.16074513955331° I / 45.76160290119826; 18.16074513955331
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Donji Miholjac
Dvorac Majlat u Donjem Miholjcu
Administrativni podaci
Država Hrvatska
ŽupanijaOsječko-baranjska županija
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2001.6.240
 — gustina40,52 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate45° 45′ 42″ S; 18° 09′ 39″ I / 45.76160290119826° S; 18.16074513955331° I / 45.76160290119826; 18.16074513955331
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Površina154 km2
Donji Miholjac na karti Hrvatske
Donji Miholjac
Donji Miholjac
Donji Miholjac na karti Hrvatske
Ostali podaci
GradonačelnikZoran Kovač (HDSSB)
Poštanski broj31540
Pozivni broj+385 31
Registarska oznakaNA

Donji Miholjac je grad u Republici Hrvatskoj koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji. Prema rezultatima popisa iz 2011. u gradu je živelo 9.491 stanovnika, a u samom naselju je živelo 6.240 stanovnika.[1] Blaženopočivši patrijarh srpski gospodin Pavle je rođen u donjomiholjačkom selu Kućanci.

Geografski položaj[uredi | uredi izvor]

Donji Miholjac je smešten u samom srcu ravnice, 2,5 kilometara vazdušne linije, odnosno 3,5 km cestom od centra grada do graničnog prelaza mađarske granice, na desnoj obali reke Drave.

Teritorijalna organizacija[uredi | uredi izvor]

Do popisa stanovništva iz 1991. godine, postojala je velika opština Donji Miholjac, koja se prostirala na površini od 471 km2, a po istom popisu na tom području živelo je 20.365 stanovnika, raspoređenih u naselja. Posle uspostavljanja nove teritorijalne organizacije u Hrvatskoj, bivša opština Donji Miholjac podeljena je na Grad (gradsko područje) Donji Miholjac i opštine: Magadenovac, Marijanci, Podravska Moslavina i Viljevo.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Popis 1991.[uredi | uredi izvor]

Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mesto Donji Miholjac je imalo 6.935 stanovnika, sledećeg nacionalnog sastava:

Popis 1991.‍
Hrvati
  
5.829 84,05%
Srbi
  
510 7,35%
Jugosloveni
  
237 3,41%
Mađari
  
52 0,74%
Albanci
  
23 0,33%
Slovenci
  
14 0,20%
Romi
  
12 0,17%
Muslimani
  
7 0,10%
Crnogorci
  
6 0,08%
Makedonci
  
5 0,07%
Nemci
  
4 0,05%
Italijani
  
2 0,02%
Rumuni
  
2 0,02%
Slovaci
  
2 0,02%
Grci
  
1 0,01%
Jevreji
  
1 0,01%
Poljaci
  
1 0,01%
Rusini
  
1 0,01%
Ukrajinci
  
1 0,01%
Česi
  
1 0,01%
neopredeljeni
  
111 1,60%
region. opr.
  
12 0,17%
nepoznato
  
101 1,45%
ukupno: 6.935

Istorija[uredi | uredi izvor]

Drugi svetski rat[uredi | uredi izvor]

Iz sela Čađavički Lug iseljeno je 300 domova iz sela Blanje iseljeni su svi Srbi (koji nisu poubijani), a iz sela Orašnjaka, Martinaca, Dranice, Ilmin Dvora, Krčenika, Žabnjače, Milanovca i Breštanovca iseljeno je oko 650 Srba. Sva ova sela nalaze se u srezu Donji Miholjac.[2]

Sport[uredi | uredi izvor]

  • FK „Jedinstvo"

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

  • dječji vrtić "Pinocchio"
  • osnovna škola „August Harambašić"
  • srednja škola

Znamenitosti[uredi | uredi izvor]

Dvorac grofova Majlat i parkovi koji mu pripadaju.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Popis stanovništva 2011.”. Državni zavod za statistiku RH. Arhivirano iz originala 23. 9. 2015. g. Pristupljeno 10. 3. 2017. 
  2. ^ Najveći zločini sadašnjice : patnje i stradanje srpskog naroda u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 1941-1945, Dr. Dragoslav Stranjaković, Gornji Milanovac, Dečje novine (1991), str. 118

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Gelo, Jakov (1998). Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima. Zagreb: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske. ISBN 978-953-6667-07-9. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]