Pređi na sadržaj

Dragiša Stanisavljević

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Dragiša Stanisavljević
portret umetnika
Lični podaci
Puno imeDragiša Stanisavljević
Datum rođenja1921.
Mesto rođenjaJabučje, Srbija
Datum smrti21.avgust 2012.
Mesto smrtiJabučje, Srbija
Umetnički rad
Poljevajarstvo
Pravacnaivna umetnost
Najvažnija dela
Crni panter, Saradnja, Zmija i riba (MNMU, Jagodina)

Dragiša Stanisavljević (Jabučje, 192121. avgust 2012) bio je srpski vajar. Stanisavljević je klasik naivne umetnosti Srbije.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je 1921. godine u Jabučju kod Valjeva, Srbija.[1] Skulpturom se bavio od 1958. Život na selu i vaspitanje u duhu patrijarhalnih načela, zavičajno okruženje stoletnim šumama podstakli su svakako njegov nagon za slobodom i oblikovanjem. Apsolutni je samouk, snažnog osećaja za stilizaciju forme. Umro je 2012. godine u Jabučju.[2]

Stil[uredi | uredi izvor]

Frontalnost i jednostavnost u izrazu, arhaično shvatanje forme, nesvesno su postignuti. Iz crnih, stoletnih debala umetnik oslobađa čistu formu, gladeći je do sjaja. Zaobljava je i ističe njenu organsku bit. Završava ono što je priroda davno započela. Sve je stilizovano gotovo do ogoljene, osnovne praforme, redukovano s izrazitim osećajem za meru, kakav su posedovali samo izvorni umetnici primitivnih kultura. Instiktivno stvaralaštvo ovog umetnika koje traje već više od pet decenija, ukazuje na snagu autentičnosti njegovih originalnih formi, na vezu između praiskonskog i modernog senzibiliteta likovnog izražavanja. Stoletna hrastovina koju vadi iz korita obližnje reke, nosi sama po sebi neki tajanstveni trag na svojoj materiji, vrstu patine. Sa izrazitim osećajem za harmoniju, bez gestova, sa interesovanjem za duhovnu podlogu svojih likova. Dragiša nesvesno shvata ulogu forme u postizanju univerzalnog. Reljefno shvatanje forme sa izraženim vertikalnim komponovanjem pomoći će umetniku u njegovoj jednostavnosti izraza naročito kada za motiv bira filozofska razmišljanja o odnosima ljudi, njihovim sudbinama, skrivenim osobinama, njihovom grehu ili molitvi.[3]

Izložbe i nagrade[uredi | uredi izvor]

Izlagao je samostalno i grupno počev od 1964. godine, u zemlji i inostranstvu, kao i na gotovo svim međunarodnim izložbama naivne i marginalne umetnosti (svetskim trijenalima u Bratislavi, počev od šezdesetih godina, tematskim izložbama u Martinjiju, Parizu, Pragu, Budimpešti itd.)[4] Za svoje monumentalne skulpture, dobijao je više nagrada i priznanja, od kojih je najznačajnija Nagrada za ukupan umetnički rad na 10. Bijenalu naivne i marginalne umetnosti, 2001. godine u MNMU, Jagodina, Srbija.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Dragiša Stanisavljević”. Vajarstvo (na jeziku: srpski). Arhivirano iz originala 20. 06. 2021. g. Pristupljeno 2021-01-26. 
  2. ^ M. Bošković; M. Maširević, Samouki likovni umetnici u Srbiji, Torino, 1977
  3. ^ Marica Vračević, Dragiša Stanisavljević, katalog MNMU, Jagodina, 2002
  4. ^ Oto Bihalji-Merin; Nebojša Bato Tomašević, Enciklopedija naivne umetnosti sveta, Beograd, 1984

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • M. Bošković; M. Maširević, Samouki likovni umetnici u Srbiji, Torino,1977
  • Oto-Bihalji Merin;Nebojša Bato Tomašević, Enciklopedija naivne umetnosti sveta, Beograd, 1984
  • Marica Vračević, Dragiša Stanisavljević, katalog, MNMU, Jagodina, 2002
  • N.Krstić, Naivna umetnost Srbije, SANU, MNMU, Jagodina, 2003
  • N.Krstić, Naivna i marginalna umetnost Srbije, MNMU, Jagodina, 2007
  • N.Krstić, Histoire de Voire, Dragiša Stanisavljević, katalog, Paris, 2012
  • N.Krstić, Outsiders, katalog, MNMU, Jagodina, 2013
  • N.Krstić, Umetnost autsajdera u Srbiji, MNMU, Jagodina, 2014

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]