Dragomir Protić
Dragomir Protić - Vojvoda Dragomir | |
---|---|
Lični podaci | |
Puno ime | Dragomir Protić |
Datum rođenja | 1877. |
Mesto rođenja | Užice, Kneževina Srbija |
Datum smrti | 14. april 1905.27/28 god.) ( |
Mesto smrti | Tabanovce, Osmansko carstvo |
Vojna karijera | |
Čin | Poručnik |
Dragomir Protić - Vojvoda Dragomir (1877 — 1905) je bio srpski pešadijski poručnik i četnički vojvoda iz vremena borbi za Makedoniju u Staroj Srbiji i Makedoniji početkom 20. veka.
Biografija[uredi | uredi izvor]
Dragomir Protić se rodio u Užicu 1877. godine. Osnovnu školu je učio u Osečini, a gimnaziju u Šapcu. Vojnu akademiju pohađao je u Beogradu. U proleće 1905. poručnik Protić zajedno sa nekoliko podoficira dobija zadatak da se sa četom vojvode Vladimira Kovačevića probije do Poreča i tamo oficirskim kadrom pojača gorski štab. Cilj je bio da se Skopska Crna Gora naoruža kao baza za operacije u gornjem toku Vardara.[1] U Protićev zadatak spadao je i prenos velikog broja pušaka i municije za naoružavanje Poreča. Četa je po silasku sa planine Kozjak napadnuta od turske vojske kod sela Tabanovca. Posle par sati neravnopravne borbe gotovo cela četa je uništena a Protić je poginuo. Preostalih nekoliko četnika se predalo Turcima koji su ih sproveli u Kumanovo. Pred Kumanovskim ućumatom zarobljene četnike sačekala je besna masa lokalnih muslimana i linčovala ih na licu mesta.[2][3][4] Po njemu je jedna ulica u Beogradu, na Vračaru, dobila ime.[5]
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ A. Jovanović, Spomenica dvadesetpetogodišnjice oslobođenja Južne Srbije 1912-1937, Skoplje 1937, 288.
- ^ V. Ilić, Srpska četnička akcija 1903-1912, Beograd 2003, 52-53.
- ^ S. Krakov, Plamen četništva, Beograd 1930, 199-204;
- ^ Lj. Aleksić-Pejković, Dokumenti o spoljnoj politici Kraljevine Srbije 1903-1914, Orgnizacija Srpska odbrana, Dodatak 1, Beograd 2008, br. 156, 157, 159, 160, 161, 200, 210.
- ^ Milan Mladenović: „Rodoslov Protića azbukovačkih“, strane 101-102, Ljubovija 2010. godine. ISBN 978-86-82021-44-5. COBISS.SR 179351308