Dragutin Kosovac

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
dragutin kosovac
Dragutin Kosovac
Lični podaci
Datum rođenja(1924-01-10)10. januar 1924.
Mesto rođenjaSarajevo, Kraljevina Jugoslavija Kraljevina SHS
Datum smrti22. januar 2012.(2012-01-22) (88 god.)
Mesto smrtiSarajevo, Bosna i Hercegovina Bosna i Hercegovina
Profesijapravnik
Delovanje
Član KPJ od1941.
Učešće u ratovimaNarodnooslobodilačka borba
SlužbaNOV i PO Jugoslavije
predsednik Izvršnog veća SR BiH
Period1969. - april 1974.
PrethodnikBranko Mikulić
NaslednikMilanko Renovica

Odlikovanja
Orden junaka socijalističkog rada Orden narodnog oslobođenja Partizanska spomenica 1941.

Dragutin Kosovac Braco (Sarajevo, 10. januar 1924Sarajevo, 22. januar 2012), pravnik, učesnik Narodnooslobodilačke borbe, društveno-politički radnik SFR Jugoslavije i SR Bosne i Hercegovine i junak socijalističkog rada.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je 10. januara 1924. godine u Sarajevu. Završio je gimnaziju i studij prava. Narodnooslobodilačkom pokretu priključio se 1941. godine. Iste godine postao je član Komunističke partije Jugoslavije.

Posle rata, bio je sekretar Gradskog komiteta SK Sarajevo, predsednik Narodnog odbora sreza Sarajevo, državni sekretar za trgovinu SR BiH, savezni sekretar za trgovinu od 1963. do 1965, savezni sekretar za zdravstvo od 1965. do 1967. godine.

Bio je predsednik Republičkog veća Skupštine SR BiH, predsednik Gradske konferencije SK Sarajevo, predsednik Izvršnog veća SR Bosne i Hercegovine od 1969. do aprila 1974. godine, član stalnog dela Konferencije SKJ i ostalo.

Biran je za poslanika Skupštine SR BiH Drugog, Trećeg i Četvrtog saziva. Za člana Centralnog komiteta SKJ biran je od Jedanaestog kongresa SKJ.

Tokom 1980-ih je bio direktor preduzeća „Energoinvest“.[1]

Bio je jedan od organizatora Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu 1984. i član organizacionog odbora obeležavanja 20. godišnjice ZOI u Sarajevu 2004. godine.[2][3]

Bio je predsednik Glavnog odbora SUBNOR BiH.

Umro je 22. januara 2012. godine u Sarajevu.

Nosilac je Partizanske spomenice 1941, Ordena junaka socijalističkog rada, Ordena narodnog oslobođenja i više ostalih jugoslovenskih odlikovanja.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Index. hr, pristupljeno 7. novembra 2011.
  2. ^ Hrsport. net[mrtva veza], pristupljeno 7. novembra 2011.
  3. ^ Bosanska-kostajnica. com Arhivirano na sajtu Wayback Machine (8. novembar 2007), pristupljeno 7. novembra 2011.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Jugoslovenski savremenici: Ko je ko u Jugoslaviji. „Hronometar“, Beograd 1970. godina, 491. str.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]