Pređi na sadržaj

Drakčići

Koordinate: 43° 44′ 13″ S; 20° 35′ 13″ I / 43.736833° S; 20.586833° I / 43.736833; 20.586833
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Drakčići
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugRaški
GradKraljevo
Stanovništvo
 — 2011.Pad 627
Geografske karakteristike
Koordinate43° 44′ 13″ S; 20° 35′ 13″ I / 43.736833° S; 20.586833° I / 43.736833; 20.586833
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina213 m
Drakčići na karti Srbije
Drakčići
Drakčići
Drakčići na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj036
Registarska oznakaKV

Drakčići su naseljeno mesto grada Kraljeva u Raškom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 627 stanovnika.

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Drakčići živi 522 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 42,9 godina (41,3 kod muškaraca i 44,4 kod žena). U naselju ima 217 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,94.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika.

Istorija[uredi | uredi izvor]

U popisu Vlaha iz 1528. godine pominje se selo Drakčći sa naznakom da pripada Požegi, što nas uverava da se radi o Drakčićima kod Kraljeva,  jer su i sva ostala okolna sela pripadala Požegi. Te, 1528. godine Drakčići su imali 10 vlaških kuća sa 42 neoženjena muškarca i jednu zemljoradničku kuću sa dva neoženjena. Ovo se naselje pominje i 1540. i 1572. godine, kada je imalo 17, odnosno 29 domaćinstava. Osnova imena naselja je slovensko lično muško ime Draščić. Drakčići su deminutiv od Drakča, dakle rod nastao od potomstva Drakčinog. Iz jednog se dokumenta vidi da su se Drakčići zvali „Drakčići malićane“,  što znači da su bili carsko (sultanovo) lično dobro, koje je davano pod doživotni zakup pojedinim zaslužnim podanicima (nešto kao spahiluk), od čijeg su zakupa turski carevi ubirali prihode. Iz tog razloga Drakčići se ne pominju u popisu čibuka 1822. godine sa ostalim naseljima ovoga kraja,  jer su u sastavu turskog spahiluka bili sve do 1828. godine.[1]

Četničko- partizanska blokada je 4.oktobra 1941.godine bila koordinirana iz zajedničkog štaba u Drakčićima. Njihovim napadima ubijeno je 14, a ranjeno 10 Nemaca.[2]

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[3]
Godina Stanovnika
1948. 569
1953. 542
1961. 574
1971. 585
1981. 620
1991. 636 632
2002. 638 658
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[4]
Srbi
  
632 99,05%
Crnogorci
  
3 0,47%
nepoznato
  
0 0,0%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Sekulović, Dragoljub; Ilić, Aleksandar; Drobnjak, Siniša (2017-12-07). „GLOBALIZACIJA INFRASTRUKTURE PROSTORNIH PODATAKA”. HERALD. 5 (17). ISSN 2232-8629. doi:10.7251/her1714151s. 
  2. ^ Streljanje u Kraljevu u oktobru 1941. godine - INFO Kraljevo
  3. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  4. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  5. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]