Državna kancelarija (Ruska Imperija)
 |
| Ovaj članak je dio serije o političkom sistemu Ruske Imperije |
Državna kancelarija (rus. Государственная канцелярия) bila je administrativni organ pri Državnom savjetu Ruske Imperije od 1810. do 1917. na čelu sa državnim sekretarom.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Prvobitno je državna kancelarija postojala i pri Stalnom savjetu (1801) koji je bio prethodnik Državnog savjeta (1810). Njen rukovodilac je bio tajni savjetnik Dmitrij Troščinski. Sastojala se iz četiri odjeljenja na čelu sa ekspeditorima u činu aktivnog građanskog savjetnika.
Državna kancelarija je formalno ustanovljena proglasom od 1. januara 1810. godine (po starom kalendaru) istovremeno sa Državnim savjetom.[1] Njen prvi rukovodilac (državni sekretar) bio je Mihail Speranski. Sastojala se od pet odjeljenja na čelu sa stats-sekretarima.
Objavljivanjem prvog ruskog ustava (1906) i pretvaranjem Državnog savjeta u gornji dom narodnog predstavništva značajno je promijenjen sastav i djelokrug Državne kancelarije.
Sastav[uredi | uredi izvor]
Državna kancelarija je bila značajna institucija pri Državnom savjetu Ruske Imperije. Na njenom čelu se nalazio državni sekretar (rus. государственный секретарь), a svaki departman Državnog savjeta je imao svog stats-sekretara (rus. статс-секретарь). Državna kancelarija se sastojala iz šest odjeljenja (1832): Odjeljenja zakona, Odjeljenja vojnih poslova, Odjeljenja građanskih poslova, Odjeljenja državne ekonomije, Odjeljenja poslova Opšte sjednice i poslova državnog sekretara i Arhiva. Državnog sekretara, stats-sekretare i pomoćnike stats-sekretara postavljao je imperator ukazom.
Svi predmeti koji su se podnosili Državnom savjetu na pretres slali su se prvo u Državnu kancelariju na ime državnog sekretara. On je utvrđivao formalne i materijalne pretpostavke za razmatranje tih predmeta, a zatim ih slao nadležnom odjeljenju Državne kancelarije na dalje postupanje. Odatle su predmeti išli na pretres nadležnom departmanu Državnog savjeta. Izvjestioci u departmanima su bili stats-sekretari, a na opštoj sjednici Državnog savjeta izvjestilac je bio državni sekretar. Takođe, Državna kancelarija je vodila zapisnik na sjednicama i dostavljala ga imperatoru.[2]