Pređi na sadržaj

Društvena potpora

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Društvena potpora je socijalni fenomen u kome se koncept ili ideja ponavljano ističe u zajednici, bez obzira na to da li postoji dovoljno empirijskih dokaza da ga i podrže.[1] Tokom vremena, koncept ili ideja dobija potporu uz koju postaje snažno verovanje u umovima mnogih, a članovi zajednice mogu početi da ga smatraju za činjenicu. Često, koncept ili ideja može biti dalje poduprt objavljivanjem u masovnim medijima, knjigama ili drugim sredstvima komunikacije. Fraza “Od milion ljudi bar neko mora da je u pravu” je pokazatelj opšte težnje da se ideja poduprta u društvu prihvati bez preispitivanja, što često doprinosi širokom prihvatanju faktoida (lažnih ili neproverenih činjenica). Termin veoma sličan ovome je potpora zajednice, što je bihevioralni način da se prekine zavisnost od droge.[2]

Potpora zajednice (biheviorizam)[uredi | uredi izvor]

Pristup potporom zajednice (PPZ) je pristup lečenju alkoholizma koji cilja na to da se postigne apstinencija eliminacijom pozitivne potpore za napijanje a pojačavajući pozitivnu potporu trezvenosti. PPZ integriše nekoliko komponenata za lečenje, uključujući izgradnju motivacije klijenta da prestane da pije, pomoć da subjekat započne trezvenost, analiziranje obrazaca napijanja klijenta, pojačanje pozitivne potpore, učenje novih ponašanja da se izađe na kraj, i uključivanje dragih osoba u proces oporavka. Ove komponente mogu se prilagoditi individualnim potrebama klijenta da bi se postigao optimalan ishod lečenja. Uz sve to, na ishod lečenja mogu uticati faktori kao što su stil terapeuta i inicijalni intenzitet terapije. Nekoliko studija dokazale su efikasnost PPZ-a pri postizanju trezvenosti. Šta više, PPZ je uspešno integrisan sa različitim drugačijim terapijskim pristupima, kao što je porodična terapija i motivaciono ispitivanje, a testiran je i pri terapiji zloupotrebe drugih supstanci.[3]

U knjizi Krisa E. Stauta “Psihologija terorizma: teorijsko razumevanje i perspektiva[4], Staut objašnjava kako je društvena podrška prisutna u psihotičnom stanju teroriste. “Individua se oseća manje odgovornom, potvrđenom, odvažnom, osvećenom i revnosnom, i oseća se manje izložena kao individua”. Veruje se da grupni mentalitet terorističke organizacije učvršćuje misiju grupe kroz društvenu potporu. Veća je verovatnoća da će članovi ostati posvećeni i do kraja izvesti teroristički čin ako primaju potporu od svojih sadruga članova terorističke grupe. Individua bi mogla i da napusti misiju da izvede teroristički čin, ali sa podrškom sadruga, verovatnije je da će član ostati uključen.[5]

Reference[uredi | uredi izvor]