Durban

Koordinate: 29° 53′ 00″ J; 31° 03′ 00″ I / 29.883333° J; 31.05° I / -29.883333; 31.05
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Durban[1]
Durban
Panorama Durbana
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Južna Afrika
PokrajinaKvazulu-Natal
Osnovan1880[2][3]
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 3.468.086
 — gustina1.513 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate29° 53′ 00″ J; 31° 03′ 00″ I / 29.883333° J; 31.05° I / -29.883333; 31.05
Aps. visina22 m m
Površina2,292[4] km2
Durban[1] na karti Južnoafričke Republike
Durban[1]
Durban[1]
Durban[1] na karti Južnoafričke Republike
Ostali podaci
GradonačelnikObled Mlaba
Poštanski broj4001, 4000
Pozivni broj031
Veb-sajt
www.durban.gov.za

Durban (Zulu: eThekwini), s nadimkom Durbs,[5][6] je treći grad u Južnoafričkoj Republici po broju stanovnika nakon Johanezburga i Kejptauna i najveći turistički centar u ovoj zemlji.[7] On je najveći grad u pokrajini Kvazulu-Natal, poznat je po tome što ima najprometniju luku u Africi i jedan je od glavnih turističkih centara zbog tople suptropske klime i plaža.

Prema popisu iz 2007. godine grad je imao skoro 3,5 miliona stanovnika,[8] što ga čini jednim od najvećih gradova na obali Indijskog okeana. Površina Durbana od 2.292 km² je relativno veća od drugih gradova Južnoafričke Republike i razlog je nižoj gustini naseljenosti od 1513 stanovnika po km².

Geografija[uredi | uredi izvor]

Durban je smešten na istoku Južnoafričke Republike duž obala Indijskog okeana. Grad se prostire duž Zaliva Natal, sve do planine Blaf, koja je južna granica grada, ona razdvaja zaliv od okeana. Na sever se proteže sve do reke Umgeni, a sa predgrađima i dalje. Poslovni i trgovački centar grada leži u ravnici, iznad njega na blagim obroncima brda Bereja, koje se uzdiže iznad luke i zaliva razbacani su stanbeni kvartovi balaca.[9]

Klima[uredi | uredi izvor]

Durban ima blagu varijantu Vlažne suptropske klime po Kepenovoj klasifikaciji klime, sa blagim suvim zimama bez mraza, i toplim kišnim letima. Međutim, zbog velike visinske razlike, u nekim zapadnim predgrađima je nešto hladnije zimi. Na Durban prosečno padne na godinu oko 1 009 mm kiša. Prosečna godišnja temperatura je 21 °C, a dnevni maksimum je 28 °C leti, od januara do marta. Prosečni dnevni minimum je 21 °C, koji se zna maksimalno spustiti do 11 °C od juna do avgusta.

Klima Durbana (1961–1990)
Pokazatelj \ Mesec .Jan. .Feb. .Mar. .Apr. .Maj. .Jun. .Jul. .Avg. .Sep. .Okt. .Nov. .Dec. .God.
Apsolutni maksimum, °C (°F) 36,2
(97,2)
33,9
(93)
34,8
(94,6)
36,0
(96,8)
33,8
(92,8)
35,7
(96,3)
33,8
(92,8)
35,9
(96,6)
36,9
(98,4)
40,0
(104)
33,5
(92,3)
35,9
(96,6)
40,0
(104)
Srednji maksimum, °C (°F) 32,6
(90,7)
31,7
(89,1)
32,0
(89,6)
30,4
(86,7)
30,2
(86,4)
28,8
(83,8)
28,9
(84)
29,7
(85,5)
30,3
(86,5)
30,5
(86,9)
30,6
(87,1)
32,0
(89,6)
34,5
(94,1)
Maksimum, °C (°F) 27,8
(82)
28,0
(82,4)
27,7
(81,9)
26,1
(79)
24,5
(76,1)
23,0
(73,4)
22,6
(72,7)
22,8
(73)
23,3
(73,9)
24,0
(75,2)
25,2
(77,4)
26,9
(80,4)
25,2
(77,4)
Prosek, °C (°F) 24,1
(75,4)
24,3
(75,7)
23,7
(74,7)
21,6
(70,9)
19,1
(66,4)
16,6
(61,9)
16,5
(61,7)
17,7
(63,9)
19,2
(66,6)
20,1
(68,2)
21,4
(70,5)
23,1
(73,6)
20,6
(69,1)
Minimum, °C (°F) 21,1
(70)
21,1
(70)
20,3
(68,5)
17,4
(63,3)
13,8
(56,8)
10,6
(51,1)
10,5
(50,9)
12,5
(54,5)
15,3
(59,5)
16,8
(62,2)
18,3
(64,9)
20,0
(68)
16,5
(61,7)
Srednji minimum, °C (°F) 17,3
(63,1)
17,1
(62,8)
16,1
(61)
12,1
(53,8)
8,7
(47,7)
5,9
(42,6)
5,8
(42,4)
7,3
(45,1)
10,0
(50)
11,9
(53,4)
13,8
(56,8)
15,9
(60,6)
5,3
(41,5)
Apsolutni minimum, °C (°F) 14,0
(57,2)
13,3
(55,9)
11,6
(52,9)
8,6
(47,5)
4,9
(40,8)
3,5
(38,3)
2,6
(36,7)
2,6
(36,7)
4,5
(40,1)
8,3
(46,9)
10,3
(50,5)
11,8
(53,2)
2,6
(36,7)
Količina kiše, mm (in) 134
(5,28)
113
(4,45)
120
(4,72)
73
(2,87)
59
(2,32)
38
(1,5)
39
(1,54)
62
(2,44)
73
(2,87)
98
(3,86)
108
(4,25)
102
(4,02)
1,019
(40,12)
Dani sa kišom (≥ 0.1 mm) 15,2 12,9 12,6 9,2 6,8 4,5 4,9 7,1 11,0 15,1 16,0 15,0 130,3
Relativna vlažnost, % 80 80 80 78 76 72 72 75 77 78 79 79 77
Sunčani sati — mesečni prosek 184,0 178,8 201,6 206,4 223,6 224,9 230,4 217,0 173,3 169,4 166,1 189,9 2.365,4
Izvor #1: World Meteorological Organization[10]
Izvor #2: NOAA (sun, extremes and humidity)[11]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Centar grada

Prvo evropsko naselje na tom prostoru izgrađeno je 1824 kad je jedna grupa trgovaca i kolonista (njih 25) iz britanske Kolonije Rt dobre nade koju je vodio poručnik Fransis G. Farvel, dobila pravo da osnuje luku koju su nazvali Port Natal. Teren za luku prodao im je tadašnji kralj plemena Zulu - Šaka Zulu, čije je pravo na tu zemlju bilo upitno. Kao uspomena na to vreme još i danas stoji Staro utvrđenje (danas muzej).[9]

Durban je službeno osnovan 1835. na mestu Port Natala, a nazvan je Durban, u čast tadašnjeg guvernera kolonije Rta dobre nade - Bendžamina D'Urbana. Krajem 1830-ih godina i početkom 1840-ih Buri su se sukobili sa britancima oko kontrole nad Durbanom. Sukob je završio tako da su Britanci dobili kontrolu nad gradom 1844. Status naselja (okruga) dobio je 1854, a status grada 1935.[9]

Razvoj grada otpočeo je od kad su Britanci izgradili velik broj plantaža šećerne trske u okolini grada, kako im je nedostajalo radnika za rad, počeli su da uvoze velik broj radnika iz svoje krunske kolonije Indije. Zbog toga danas Durban sa obližnjim gradom Pajntaunom ima više indijskih stanovnika nego belaca, to je jedna od najvećih koncentracija Indijaca u Južnoj Africi. Zapadna predgrađa Ntuzuma, Umlazi i Embumbulu su kvartovi u kojima uglavnom žive Zului. Mnogi crnci su se preselili iz Durbana u te kvartove krajem 1970-ih za vreme politike apartheida.[9]

Gradska skupština
Panorama grada

Znamenitosti[uredi | uredi izvor]

Grad ima nekoliko muzeja i pitoresknih domorodačkih pijacu (crnačku i indijsku). Durban ima brojne parkove, najveći i najpoznatiji su; Botanički vrt s kućom orhideja, Džejmson park sa svojim vrtovima ruža i Zmijski park sa zbirkom otrovnih gmizavaca.[9]

Durban rado posećuju turisti i zbog lepih brojnih plaža i znatno toplijeg mora, nego što je to na zapadu zemlje oko Kejptauna. Za veliku većinu turista najveća atrakcija je novoizgrađeni kompleks Golden Majl sa velikim tematskim parkom sa okeanskim životinjama - Šakin pomorski svet na 16 hektara, kockarnicama i brojnim plažama i obližnji nacionalni parkovi. Mini grad na severnom kraju priobalnog šetališta pruža najbrži uvid u brojne poglede na Durban. Tu, na površini veličine fudbalskog igrališta, nalazi se više od stotinu najvažnijih zanimljivosti ovoga grada, uprkos modela u razmerama 1:25. Odmah do toga je zmijski park Ficsimons s više od 80 od 157 vrsta zmija podreklom iz JAR-a. Od njihovog otrova se izrađuje serum i stanovnici mogu naučiti kako bezbedno da uklone nezvane goste iz svojih domova i vrtova. Samo nekoliko minuta od plaže s palmama i visokih građevina savremenog grada, stiže se do malih prodavaonica, džamija, hramova i bazara indijske poslovne četvrti iznad koje se u vazduhu oseća miris egzotičnih začina. Nedaleko od indijske pijace na ulici Viktorija nalaze se tri hinduistička hrama od kojih je Alajam najstariji i najveći u Africi. Dva bloka dalje izdižu se minareti džamije Džuma iz 19. veka, povećeg islamskog svetilišta. Kroz niz prozora ulazi prilično svetlosti u zasenjeno unutrašnje dvorište gde se mogu moliti 5 000 vernika. Filigranskim stihovima iz Kurana ukrašeni su zidovi i pažnju privlači divovski orijentalni sag. Blizina hršićanske katedrale Kristijan Emanuel svedoči o kulturnoj raznolikosti Durbana. Muzej Kva Muhle takođe je vredan pažnje. Tu ovaj grad preispituje svoju aparthejdsku prošlost i dokumentuje durbanski sistem, bivše politike prisile i diskriminacije.[12]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Privreda[uredi | uredi izvor]

Saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]

Durba je partnerski grad sa:[13]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Donal P. McCracken; Eileen M. McCracken (1988). Annals of Kirstenbosch Botanic Gardens. National Botanic Gardens. str. 72. ISBN 9780620116480. 
  2. ^ Evans, Owain. „Chronological Order of Town Establishment in South Africa”. 
  3. ^ „Chronological order of town establishment in South Africa based on Floyd (1960:20–26)” (PDF). str. xlv—lii. 
  4. ^ „Main Place Durban”. Census 2011. 
  5. ^ Ishani Chetty: City nicknames in SA and across the world Article on news24.com from 25 October 2017. Retrieved 2021-03-05.
  6. ^ The names and the naming of Durban Website natalia.org.za (pdf). Retrieved 2021-03-05.
  7. ^ South Africa: eThekwini (na jeziku: engleski). Citypopulationde. Pristupljeno 14. 02. 2012. 
  8. ^ Statistics South Africa, Community Survey, 2007, Basic Results Municipalities (pdf file) Arhivirano 25 avgust 2013 na sajtu Wayback Machine. Retrieved 2008-03-23.
  9. ^ a b v g d Durban (na jeziku: engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 14. 02. 2012. 
  10. ^ „World Weather Information Service—Durban”. World Meteorological Organization. Pristupljeno 21. 11. 2013. 
  11. ^ „Durban/Louis Both Climate Normals 1961–1990”. National Oceanic and Atmospheric Administration. Pristupljeno 21. 11. 2013. 
  12. ^ Najlepša mesta na svetu, LEO COMMERCE, Rijeka-Zagreb 2009., str. 392.
  13. ^ „Sister Cities Home Page”. Arhivirano iz originala 10. 8. 2011. g. Pristupljeno 2011-08-10. 
  14. ^ Frohmader, Andrea. „Bremen – Referat 32 Städtepartnerschaften / Internationale Beziehungen” [Bremen – Unit 32 Twinning / International Relations]. Das Rathaus Bremen Senatskanzlei [Bremen City Hall – Senate Chancellery] (na jeziku: nemački). Arhivirano iz originala 2011-07-18. g. Pristupljeno 2013-08-09. 
  15. ^ „Sister Cities”. Union of Local Authorities in Israel (ULAI). Arhivirano iz originala 4. 10. 2013. g. Pristupljeno 23. 8. 2012. 
  16. ^ „Facts about Durban”. 7. 9. 2003. Arhivirano iz originala 31. 10. 2007. g. Pristupljeno 16. 12. 2007. 
  17. ^ „Guangzhou Sister Cities [via WaybackMachine.com]. Guangzhou Foreign Affairs Office. Arhivirano iz originala 24. 10. 2012. g. Pristupljeno 2013-07-21. 
  18. ^ „Le Port est jumelé à quatre villes portuaires”. Arhivirano iz originala 8. 9. 2015. g. 
  19. ^ „Villes de Durban (eThekwini en zulu) et du Port sont jumelées depuis le 4 novembre 2005”. Arhivirano iz originala 27. 9. 2015. g. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]