Pređi na sadržaj

Dušan Košutić

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
dušan košutić
Dušan Košutić
Lični podaci
Datum rođenja(1912-00-00)1912.
Mesto rođenjaG. Suvaja, kod Bosanske Krupe, Austrougarska
Datum smrti4. januar 1945.(1945-01-04) (32/33 god.)
Mesto smrtiokolina Travnika, ND Hrvatska
Profesijazemljoradnik
Delovanje
Član KPJ od1942.
Učešće u ratovimaNarodnooslobodilačka borba
SlužbaNOV i PO Jugoslavije
Heroj
Narodni heroj od1. februara 1946.

Dušan Košutić (Gornja Suvaja, kod Bosanske Krupe, 1912 — okolina Travnika, 4. januar 1945) bio je učesnik Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je 1912. godine u selu Gornjoj Suvaji, kod Bosanske Krupe. Poticao je iz siromašne seljačke porodice. Osnovnu školu je završio u rodnom selu i do početka Drugog svetskog rata, bavio se zemljoradnjom i drugim fizičkim poslovima.

Posle okupacije Kraljevine Jugoslavije i stvaranja ustaške Nezavisne Države Hrvatske, 1941. godine u čitavoj Bosanskoj krajini otpočeo je ustaški teror nad srpskim stanovništvom. Nemajući drugog izbora, Dušan se odmah u leto 1941. godine priključio ustaničkim jedinicama u Podgrmeču, a potom Prvom krajiškom partizanskom odredu, formiranom krajem oktobra.

Bio je hrabar i sposoban borac. Kada su na samom početku ustanka jake ustaške snage krenule iz pravca Bosanske Krupe ka Bosanskom Petrovcu, sa ciljem da unište ustanike, mnogi goloruki ustanici su počeli da odstupaju i beže u zbegove. Dušan je tada okupio desetak boraca i sa bliskog odstojanja sačekao ustaše i zasuo ih puščanom vatrom i bombama. Ustaše su bile iznenađene i primorane na povlačenje. Zbog iskazanih vojničkih sposobnosti bio je najpre postavljen za zamenika, a potom za komandira čete u Prvom krajiškom odredu.

U proleće 1942. godine prilikom napada na ustaška uporišta u okolini Bosanske Krupe, Dušan se sa nekoliko boraca prebacio u neprijateljsku pozadinu i napao ustaše sa leđa, čime je dosta doprineo opštem uspehu akcije. Prilikom prvog napada na Bosansku Krupu, juna 1942. godine, na čelu svoje čete savladao je žičane prepreke, prešao most na Govedarici, uništio ustašku predstražu i bez ijedne žrtve doveo svoju četu u centar grada. Ovaj njegov podvig, doprineo je ustaškoj demoralizaciji i bržoj predaji mesta. U leto 1942. godine, sa desetak svojih boraca uspeo je da zarobi 25 ustaških vojnika.

U toku 1942. godine, kao nagradu za svoju hrabrost i odanost Narodnoslobodilačkoj borbi, bio je primljen u članstvo Komunističke partije Jugoslavije (KPJ). Oktobra 1942. njegov odred preformiran u Šestu krajišku udarnu brigadu, a on je ubrzo postavljen za komandanta jednog bataljona.

U zimu 1943. godine u toku borbi za vreme Četvrte neprijateljske ofanzive, na putu Bosanski Petrovac-Bosanska Krupa, prilikom napada na nemačku motorizovanu kolonu Dušan je među prvima otpočeo napada i bombom onesposobio jedan tenk, što je podstaklo ostale borce da slome napad neprijatelja. Prilikom napada na Prijedor, 1944. godine zajedno sa grupom bombaša savladao je prepreke na spoljnoj liniji odbrane, zauzeo jedan bunker i na taj način omogućio slobodan prolaz svojoj jedinici u unutrašnjost grada. Prilikom iste borbe, počinio je još jedan podvig - protivtenkovskom puškom prinudio je nekoliko nemačkih tenkova na povlačenje.

Oktobra 1944. godine, prilikom izuzetno teških borbi za oslobođenje Travnika, nalazio se među bombašima i učestvovao je u slamanju otpora više stotina ustaša utvrđenih u jednoj kasarni. Poginuo je u borbama sa nemačkim jedinicama u blizini Travnika, 4. januara 1945. godine.

Još u toku života ušao je u legendu, među borcima Prvog krajiškog odreda i Šeste krajiške brigade, kao i među narodom Podgrmeča. Zbog svojih smelih podviga, od strane svojih saboraca predložen je za zvanje narodnog heroja.

Ukazom Prezidijuma Narodne skupštine FNR Jugoslavije broj 25/46 1. februara 1946. proglašen je za narodnog heroja.[1]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Služben list FNRJ 38/46” (PDF). www.slvesnik.com.mk. 8. 5. 1946. str. 416. 

Literatura[uredi | uredi izvor]