Pređi na sadržaj

Evropsko prvenstvo u atletici za mlađe seniore

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Evropsko prvenstvo u atletici za mlađe seniore je bijenalno međunarodno takmičenje sportista mlađih od 23 godine (U-23) u organizaciji EAA (Evropska Atletska Asocijacija). Tradicionalno se održava sredinom jula. Mogu učestvovati takmičari, koji u godini prvenstva imaju 20, 21 ili 22 godine. Mlađih sportisti (članovi mlađih kategorija) nemaju pravo da učestvuju na ovom prvenstvu. Prvo takmičenja održano je 1997. godine u Turku u Finskoj

Istorija[uredi | uredi izvor]

Prvo zvanično takmičenje u atletici za mlađe seniore organizovano je 1992. pod nazivom Evropski kup. Takmičenje je bilo podeljeno u dve grupe A u Gejtshed (Ujedinjeno Kraljevstvo), a grupa B u Vilnev d’Asku (Francuska). Sledeće i poslednje održano je za dve godine A u Ostrava (Češka) i B Lilehameru (Norveška). Na oba Evropska kupa najviše uspeha su imali predstavnici Nemačke.[1] U ovom takmičenju donja granica nije postojala, pa su u konkurenciji mogli da učestvuju i juniori mlađi od 20 godina.

Posle tri godine ponovo je oživela ideja o kontinantalom takmičenju mladih. Godine 1997. finski grad Turku oganizovao je prvo Evropsko prvenstvo mladih ispod 23 godine. Istovremeno su postavljene jasne starosne granice za učesnike: u godina prvenstva moraju imati najmanje 20-22 godine, a juniori i mlađi nisu mogli da učestvuju na ovom prvenstvu.

Osnovni cilj organizacije je da promoviše prvenstvo u vreme tranzicije sportista iz takmičenja u kategoriji juniora za seniorsko takmičenje. Svi rekviziti za bacačke discipline, prepone i prepreke su identične u veličini (težina, visina) koji se koriste u takmičenjima seniora. Takmičenja se održavaju u 44 discipline uključenih učenih u olimpijskom programu (u početku - do 43 u 2001. dodaje se 3.000 m prepreke za žene). Od olimpijskih disciplina maraton i hodanje na 50 kilometara nisu zastupljene na Evropskom prvenstvu za mlađe seniore.

Sistem takmičenja[uredi | uredi izvor]

Učestvovati na takmičenju mogu sportisti iz nacionalnih saveza članica Evropske atletske asocijacije (EAA).

Pravo da se takmiče imaju samo sportisti koji na dan 31. decembra godine održavanja turnira imaju 20, 21 ili 22 godine.

Svaka zemlja može učestvovati sa po tri takmičara u svakoj disciplini koji su u odgovarajućem roku postigli zadatu kvalifikacionu normu. Zemlja takođe može poslati po jednog sportistu u svakoj pojedinačnoj disciplini iako nije ispunio kvalifikacionu normu.

Svaka zemlja može prijaviti po jednu štafetu u svim štafetnim disciplimama. U štafeti može učestvovati sa po 6 članova, tako da se u finalu mogue zameniti dva člana štafeta koji su učestvovali u polufinalnim trkama.

Evropska prvenstva[uredi | uredi izvor]

God. Grad Zemlja Datum Stadion Br disciplina Br. učesnika
1 1997 Turku  Finska 1013. jula Stadion Pavo Nurmi 43 729
2 1999 Geteborg  Švedska 29. jul1. avgust Stadion Ulevi 43 766
3 2001 Amsterdam  Holandija 1215. jul Olimpijski stadion 44 750
4 2003 Bidgošč  Poljska 1720. jul Stadion Žđislav Kšišovjak 44 866
5 2005 Erfurt  Nemačka 1417. jul Štaйgervalьdštadion 44 811
6 2007 Debrecen  Mađarska 1215. jul Stadion imeni Ištvana Dьюlai 44
7 2009 Kaunas  Litvanija 1619. jul Stadion S. Darijus i S. Girenas 44 956
8 2011 Ostrava  Češka 1417. jul Metskiй 44 949
9 2013 Tampere  Finska 1114. jul Tampere 44 997
10 2015 Talin  Estonija 912. jul Kadriorg 44 986
10 2017 Bidgošč  Poljska 1316. jul Stadion Žđislav Kšišovjak 43 1.093

Rekordi[uredi | uredi izvor]

Bilans medalja (1997–2017)[uredi | uredi izvor]

Država
1.  Rusija 85 70 53 208
2.  Velika Britanija 52 44 34 130
3.  Nemačka 51 72 68 191
4.  Poljska 41 38 38 117
5.  Francuska 34 27 40 101
6.  Ukrajina 20 40 29 89
7.  Španija 20 21 23 64
8.  Belorusija 18 19 18 55
9.  Rumunija 18 15 12 45
10.  Italija 17 15 27 59
11.  Turska 12 7 4 23
12.  Švedska 11 9 12 32
13.  Mađarska 11 9 11 31
14.  Grčka 11 5 7 23
15.  Holandija 9 9 11 29
16.  Letonija 8 4 7 19
17.  Norveška 8 3 5 16
18.  Finska 7 14 19 40
19.  Češka 6 16 12 34
20.  Belgija 4 7 7 18
21.  Litvanija 4 2 5 11
22.  Švajcarska 3 5 3 11
23.  Slovenija 3 3 4 10
24.  Bugarska 3 3 1 7
25.  Srbija 3 2 5 10
26.  Hrvatska 3 2 3 8
27.  Slovačka 3 2 2 7
28.  Azerbejdžan 3 1 0 4
29.  Portugalija 2 4 5 11
30.  Danska 2 3 3 8
30.  Estonija 2 3 3 8
32.  Jugoslavija 2 2 1 5
33.  Austrija 2 1 3 6
34.  Island 1 1 1 3
35.  Moldavija 1 0 1 2
36.  Irska 0 2 4 6
37.  Izrael 0 1 0 1
37.  Luksemburg 0 1 0 1
37. Nezavisni atletičari (EAA) 0 1 0 1
40.  Bosna i Hercegovina 0 0 1 1
40.  Kipar 0 0 1 1
40.  Gruzija 0 0 1 1
40.  Crna Gora 0 0 1 1
43 Ukupno 479 480 483 1442

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]