Erdevik

Koordinate: 45° 07′ 01″ S; 19° 24′ 28″ I / 45.116833° S; 19.407750° I / 45.116833; 19.407750
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Erdevik
Spomenik u parku
Grb
Grb
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Autonomna pokrajinaVojvodina
Upravni okrugSremski
OpštinaŠid
Stanovništvo
 — 2011.Pad 2.736
 — gustina50,85/km2
Geografske karakteristike
Koordinate45° 07′ 01″ S; 19° 24′ 28″ I / 45.116833° S; 19.407750° I / 45.116833; 19.407750
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina121 m
Površina53,8 km2
Erdevik na karti Srbije
Erdevik
Erdevik
Erdevik na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj22230
Pozivni broj022
Registarska oznakaŠI

Erdevik (slč. Erdevík) je naselje u Srbiji, u opštini Šid, u Sremskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 2.736 stanovnika.

Ovde se nalaze Srpska pravoslavna crkva Svetog Nikole, Rimokatolička crkva Svetog Mihajla i Slovačka evangelička crkva.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Nalazi se na nadmorskoj visini od 140 metara, na obroncima Fruške gore. Okružuju ga tri veća mesta: Ilok, Sremska Mitrovica i Šid, čijoj opštini i pripada. Erdevik ima tri prekrasna jezera, od kojih drugo po veličini ima sređeno kupalište, sa 15 metara nasutog šljunka. Erdevik je poznat po sjajnim vinima i mnogobrojnim malim vinarijama.

Jezera[uredi | uredi izvor]

Jezero Bruje je hidroakumulacija površine 0,17 km2, zapremine 476.000 m3, na 122 m n.v. nastala pregrađivanjem vodotoka Bruja. Nalazi se 1,5 km severozapadno od Erdevika u zapadnom delu Fruške gore. Izdužena je u pravcu severoistok-jugozapad. Leva obala je šumovita, a desna ima iskrčenih delova pod travnom vegetacijom ili šljunkom koji ima funkciju plaža. Jezero je višenamensko, a osnovna namena je zaštita od bujica i zadržavanje erodovanog materijala sa dolinskih strana. Druga namena je rekreativno - turistička. Lako je pristupačno, oko jezera postoji kružni put. Zajedno sa 400 m uzvodnijim jezercetom Banja, površine 1.000 m2, koje je bilo rimsko kupatilo spada u izletišta stanovnika Erdevika. Voda ima lekovita svojstva. Jezero se koristi i za ribolov.[1]

Moharač je hidroakumulacija površine 0,54 km2, zapremine 2,34 miliona m3, nastala 1981. godine pregrađivanjem toka vodotoka Moharač. Nalazi se 1,2 km severoistočno od Erdevika, u zapadnom delu Fruške gore na 120 m n.v. Jezero je izduženo u pravcu severoistok - jugozapad. Na najuzvodnijem delu obala je šumovita, dok su dolinske strane uglavnom oranice i zatravljene površine. Jezero je višenamensko, ali je osnovna namena zaštita okolnih oranica od bujičnih poplava. Druga namena je rekreativno - turistička jer Moharač spada u izletišta stanovnika Erdevika, Vizića i Bingule.[2]

Lovište Vorovo[uredi | uredi izvor]

Ograđeni deo lovišta "Nacionalni park Fruška gora-Vorovo" nalazi se nedaleko od Erdevika, na krajnjim zapadnim obroncima Fruške gore. Od Beograda je lovište udaljeno oko 115 km, a od Novog Sada 75 km. Lovište obuhvata površinu od oko 1.500 ha, i podeljeno je u dve celine. U prvom ograđenom delu unutar Vorova, površine 700 ha gaji se lopatarska i muflonska divljač, a u drugom površine 800 ha, uspešno se gaje Divlja svinja. Ograđenim delom lovišta Vorovo upravlja RJ Erdevik zahvaljujući posebno organizovanoj lovočuvarskoj službi koja se stara o sprovođenju planiranih aktivnosti u vezi sa gazdovanjem divljači.[3]

Prošlost[uredi | uredi izvor]

Erdevik je je 1885. godine bio sedište istoimenog izbornog sreza za Srpski crkveno-narodni sabor u Karlovcima. Popisani su zajedno Erdevik i Ljuba sa ukupno 1228 duša.[4]

Poznate ličnosti[uredi | uredi izvor]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Erdevik živi 2689 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 42,3 godina (40,0 kod muškaraca i 44,6 kod žena). U naselju ima 1224 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,23.

Stanovništvo u ovom naselju veoma je nehomogeno, a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[5]
Godina Stanovnika
1890. 4.029
1900. 4.613
1910. 5.018
1931. 5.255
1948. 3.863
1953. 4.076
1961. 4.499
1971. 4.177
1981. 3.758
1991. 3.427 3.360
2002. 3.316 3.425
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[6]
Srbi
  
2.007 60,52%
Slovaci
  
846 25,51%
Hrvati
  
134 4,04%
Mađari
  
95 2,86%
Jugosloveni
  
75 2,26%
Rusini
  
23 0,69%
Crnogorci
  
5 0,15%
Makedonci
  
3 0,09%
Slovenci
  
2 0,06%
Muslimani
  
2 0,06%
Rusi
  
1 0,03%
Rumuni
  
1 0,03%
Romi
  
1 0,03%
Bošnjaci
  
1 0,03%
nepoznato
  
78 2,35%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Zbirka slika[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Marko V. Milošević, Leksikon nacionalnih parkova Srbije - Fruška gora. . <Београд. 2016. pp. 47. 
  2. ^ Marko V. Milošević, Leksikon nacionalnih parkova Srbije - Fruška gora. . <Београд. 2016. pp. 183. 
  3. ^ Marko V. Milošević, Leksikon nacionalnih parkova Srbije - Fruška gora. . <Београд. 2016. pp. 68. 
  4. ^ "Zastava", Novi Sad 1885. godine
  5. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  6. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  7. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]