Pređi na sadržaj

Erišum I

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Erišum I
Lični podaci
Datum smrti1935. p. n. e.
Mesto smrtiAkadsko carstvo
DinastijaSargonova dinastija
Car Akada
Period19741935. p. n. e. [1]
PrethodnikIlušuma
NaslednikIkunum

Erišum I - vladar grada Asura u prvoj polovini 19. veka pre nove ere. Sin i naslednik Ilušuma [2].

Biografija[uredi | uredi izvor]

Erišum I je poznat po Asirijskoj listi kraljeva i brojnim natpisima. Nekoliko njegovih natpisa je čak pronađeno u Kanišu na Anadolskom visoravni.

Erišum I je nastavio očevu politiku jačanja trgovine. Njegovom vremenu, možda, pripadaju i prvi pisani akti arhiva trgovačke kolonije Kaniš u Maloj Aziji. Veruje se da je od tog vremena trgovinu Asurijaca u Kanišu počeli da kontrolišu vladari, iako je trebalo da postoji mnogo pre toga. U ime Erišuma, trgovci Asura su se za njih zakleli. Erišum je, kao i njegov otac Ilušuma, ostavio natpis u Asuru koji je sačuvan. Sastavio ga je „za moj život i za život moga grada“. U njemu se kaže da je u vezi sa velikih građevinskih radova započetim u hramu boga Asura, „grad moj, na moj poziv, ustanovio sam oslobađanjeporeza na srebro, zlato, bakar, olovo, ječam, vunu i sve do strugala, lonaca i pleve. Ovde se „oslobođenje“ tako ne proteže na pojedine grupe trgovaca, već na ceo promet tržišta [3].

Sastavljač kasnijeg kraljevskog spiska je primetio da mu je nepoznato trajanje moći pojedinih navodnih drevnih vladara Asura (pre svega Erišuma I). Podatke o trajanju vladavine svojih kraljeva kasniji pisari su crpeli iz spiskova godišnjih eponima. Međutim, u trgovačkoj koloniji Kaniša takvi napisi su već postojali i nema razloga da se objašnjava nestanak spiskova limua ako su postojali u Asuru pre Erišuma. Očigledno je razumno pretpostaviti da je sam princip datiranja godina po Limu Erišum za potrebe grada-države pozajmio iz prakse trgovačke organizacije.

Erišum I je iza sebe ostavio mnoge natpise u kojima izveštava o svojim građevinskim aktivnostima. Čini se da je najvažniji događaj iz vladavine Erišuma izgradnja hrama boga Ašura (hrama divljeg bika) u gradu Asuru (Asarhadonov natpis). Sagradio je tron za boga, ukrašen vrednim kamenjem, a sagradio je i monumentalno stepenište za procesije i kapiju u hram. U podnožje hrama postavio je glineni cilindar sa svojim natpisom, naređujući u njemu da se niko, pa ni kralj, koji je planirao da obnovi hram, ne sme da usudi da ga ukloni. U malter zidova hrama dodavani su ulje i med. Erišum je konfiskovao zemljište u gradu da bi izgradio ili proširio stepenište sa kapijama („zid je postao viši nego u vreme mog oca...“). Na jednom od njegovih natpisa su čak navedena i imena sudija koji su delovali na ovoj kapiji, kao i kletve koje su trebale da padnu na glavu onoga koji leži na ovoj kapiji (verovatno tokom suđenja) [4].

Pominje se i izgradnja dva kazana za varenje piva za vreme vladavine Erišuma. Bili su ukrašeni slikama golubova.

Erišum je vladao 40 godina. Nasledio ga je brat Ikunum. Prema „Sinhronističkoj listi kraljeva“ iz Asura, Erišum je bio savremenik vavilonskog kralja Sumu-la-Ela.

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Chen, Fei (2020). „Appendix I: A List of Assyrian Kings”. Study on the Synchronistic King List from Ashur. Leiden: BRILL. ISBN 978-9004430914. 
  2. ^ Hodžalepesov, I (2022-05-30). „K voprosu razvitiя zemledelьčeskoй kulьturы na territorii юžnogo priaralья v srednevekovьe”. Renessans v paradigme novaciй obrazovaniя i tehnologiй v XXI veke (1): 289—290. ISSN 2277-3010. doi:10.47689/innovations-in-edu-vol-iss1-pp289-290. 
  3. ^ Ru Ž. (2019). Velikie civilizacii Meždurečья. Drevnяя Mesopotamiя: carstva Šumer, Akkad, Vaviloniя i Assiriя. 2700–100 gg. do n. э. ZAO Centrpoligraf. str. 448 s. ISBN 978-5-9524-5391-3. 
  4. ^ Boйko, Pavel E. (2006). „Ideя slavяnskogo mira v sisteme filosofii vsemirnoй istorii”. Philotheos. 6: 288—294. ISSN 1451-3455. doi:10.5840/philotheos2006624.