Erfurtski kongres

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Erfurtski kongres je bio susret Napoleona i ruskog cara Aleksandra I Romanova od 27. septembra do 14. oktobra 1808. godine.

Svrha kongresa je bila da se potvrdi savez, koji je postignut Tilzitskim sporazumom iz 1807. godine. U Tilzitu je Napoleon uspeo da od ruskog cara stvori saveznika. Međutim za godinu dana na ruskom dvoru je raslo antifrancusko raspoloženje, koje je pretilo novostvorenom savezu Francuske i Rusije. Napoleon i njegov ministar spoljnih poslova Žan Batist de Šampanji nameravali su da još jednom ojačaju savez, da bi mogli da srede probleme u Španiji i da se lakše pripreme za rat sa Austrijom. Šarl de Taleran je došao do zaključka da Napoleon vodi Francusku u propast, pa je tajno savetovao ruskog cara da se odupre Napoleonovim zahtevima.

U Erfurtu je Napoleon pokušao da zaprepasti ruskog cara slavom i veličinom francuskog carstva. Sastanak dva cara pretvorio se u konferenciju, na kojoj su učestvovali brojni kraljevi, kneževi i vojvode i drugo plemstvo iz cele Evrope. Tokom Erfurtskog kongresa prikazivalo se šesnaest francuskih tragedija. Na kongres su stigli Gete i Artur Šopenhauer.

Zaključci kongresa su objavljeni kao erfurtska konvencija u 14 članova.

  • Velika Britanija se pozivala da prekine rat protiv Francuske
  • priznavala se vlast Rusije nad Finskom
  • U slučaju rata sa Austrijom Rusija je trebalo svim sredstvima i vojskom da pomogne Francuskoj

Carevi su napustili Erfurt 14. oktobra. U aprilu 1809. započeo je rat Francuske sa Austrijom, a car Aleksandar se jedva držao sporazuma. Rusija je pomagala što je manje mogla, umesto da pomaže što može više. Do 1810. Rusija i Francuska su počele razmatrati mogućnost međusobnog rata. Erfurtski kongres je bio poslednji sastanak dva cara. Rusija je 1812. prestala da primenjuje Napoleonov kontinentalni sistem ekonomske blokade Velike Britanije. U Rusiji je naraslo antifrancusko raspoloženje. Rusija je povećala troškove odbrane, a dopremili su i vojsku pripremajući se za invaziju Poljske. Napoleon je preventivno napao prvi sa mnogo većom vojskom. Nakon Tilzitskog mira malo njih je verovalo da će dve najjače sile Evrope mirno koegzistirati. Erfurtski kongres je odgodio izbijanje rata između dve evropske sile.

Napoleon prima austrijskog ambasadora barona Vinsenta, rad Nikole Gosa

Vidi još[uredi | uredi izvor]