Жижа (list)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Žiža
Prvi broj Žiže iz 1871. godine
Tiphumorističko-satirični časopis
Format33 cm
IzdavačJovan Jovanović Zmaj
UrednikJovan Jovanović Zmaj
Osnivanje1871
Jeziksrpski
Ukidanje1874.
SedištePančevo, Novi Sad

Žiža je srpski humorističko-satirični časopis koji je izlazio od 1. novembra 1871. do 19. oktobra 1874. godine. Izdavač i urednik je bio Jovan Jovanović Zmaj. Zmaj ga je pokrenuo u Pančevu, a od 30. broja je nastavio da izlazi u Novom Sadu.[1]

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Jovan Jovanović Zmaj, svršeni doktor medicine, je službovao u Pančevi 1871. godine. Zmaj je 1. novembra pokrenuo Žižu i na taj način se uključio u političku borbu protiv mađarskih hegemonista, promađarski orijentisanih srpskih konzervativaca, kao i zvanične politike Kneževine Srbije. Zmaj je otvoreno podržavao revolucionarne ciljeve Pariske komune. Time je izazvala gnev velikog broja moćnika koji su tražili mogućnost i način da onemoguće izlaženje samog lista.[1] Svetozar Marković je u Radeniku pisao toplo i pohvalno o Zmaju. Zato je Žiža bila stalno u sukobu sa Vragolanom, socijalistički opredeljenim listom za šalu i satiru.[2] Tokom 1871. godine i početkom 1872. godine Žiža je bila jedan od čitanijih srpskih listova i imala je oko 1000 pretplatnika. Zbog svog političkog opredeljenja smetala je mađarskoj vladi i 22. avgusta 1872. godine je prestala da izlazi u Pančevu jer su vlasti insistirale da se položi kaucija. Zmaj ju je preselio u Novi Sad gde se pojavio novi broj 10. oktobra.[2][3] Preseljenjem u Novi Sad Žiža je odolevala različitim napadima, ali je ipak počela neredovno da izlazi. Zbog toga je počeo da joj opada broj pretplatnika. Jula 1874. godine imala je svega 416 pretplatnika i 800 dužnika. Posle 12 broja 31. oktobra 1874. je obustavljeno izlaženje lista uprkos tome što je bilo planirano da izađe 27 brojeva.[2] Praktično kad je prestala da izlazi Žiža, Srbi u Ugarskoj su privremeno ostali bez humorističko-satiričnog lista.[2]

Periodičnost izlaženja[uredi | uredi izvor]

Izlazio je tri puta mesečno: 1, 10. i 20. u mesecu.[1][3]

Tematika[uredi | uredi izvor]

Zmaj je u Žiži objavio nekoliko svojih antologijskih pesama. U Žiži je Zmaj prvi put publikovao Đulići uvelci 1. avgusta 1872. godine.[4] Objavio je 9 svojih Đulića uveoka u različitim brojevima.[1] Objavljene su i pesme: Šta je tuga, Uztarabari, Zar ja ljubit više ne smem.[5] Uprkos svojim najvećim patnjama, Zmaj je uređivao jedan šaljivi list. U Žiži je objavio i veći broj svojih satiričnih i borbenih pesama: Posveta, Jest al-Žiža![6], Milostivoj Evropi, Na grobu streljanih komunista, Pesma jednog najlojalnijeg belog građanina[7], Izdajici, Kolera, Macini, Strašna misao i druge.

Na drugoj stranici Žiže se oprostio od likova Ćire i Spire i prepustio ih je listu Vragolan.[8]

Jovan Jovanović Zmaj je počeo od broja 6 da objavljuje dodatak sa nenumerisanim stranicama, gde je objavljivao različite oglase. Na taj način je privlačio pretplatnike i mogao je da izdržava list.[1]

Urednici[uredi | uredi izvor]

  • Jovan Jovanović Zmaj - zaključno sa brojem 29 1872.
  • Branko Jovanović Muša - od broja 30 1872.
  • Kornel Jovanović (Zmajev brat) - od broja 1 1873.

Rubrike[uredi | uredi izvor]

  • Tuta i Fura
  • Pošta
  • Valjušci
  • Sitnice
Pošta u Žiži, dodatak broju 6, 1871.
Tuta i Fura u Žiži, broj 2, strana 8, 1871

Saradnici[uredi | uredi izvor]

Veći broj tekstova je napisao sam Jovan Jovanović Zmaj. On je svoje radove potpisivao pseudonimima, raznim šiframa, inicijalima. Veliki broj svojih radova objavio je anonimno.[1]

Zmajev potpis Budalina Zmale
Potpis Zmaj (koji se dosta prevrtao u grobu, pa već uviđa da je ipak bolje gore u svetu)

Potpisi Jovana Jovanovića Zmaja[uredi | uredi izvor]

  • Velizar Zarvelić
  • Budalina Zmale, Po božijoj milosti i dok je volja naroda, imperator Žižije[9]
  • Varjator
  • Zmaj
  • Z.
  • Baba bajalica
  • Zloguk
  • Pati-cvrk
  • Novajlija

Fototipsko izdanje Žiže[uredi | uredi izvor]

Povodom 150-godišnjice od rođenja Jovana Jovanovića Zmaja objavljeno je fototipsko izdanje 1983. godine u saradnji Narodne biblioteke Srbije i Narodne biblioteke Veljko Vlahović iz Pančeva.[5][1] Primerci Žiže se retko nalaze, tako da je ovo fototipski izdanje od izuzetnog značaja i za Zmajevo stvaralaštvo, kao i za kulturu uopšte.[1]

Zanimljivosti[uredi | uredi izvor]

Da bi privukao što više pretplatnika, Zmaj je na šaljiv način pozivao uredne i neuredne platiše da uplate novac za izdavanje novih brojeva lista Žiže.

Molimo malo ulja (libo zejtina) u Žiži, broj 12, strana 48, 1872.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g d đ e ž Pogovor Miodraga Živanova, strane: 3-9. - U: Žiža / izdaje i uređuje Zmaj Jovan Jovanović. - God. 1, br. 1 (1. nov. 1871)-god. 2 [4], br. 11/12 (19. okt. 1874). - Pančevo ; Novi Sad : Jovan Jovanović Zmaj, 1871-1874 (Pančevo : Štamparija Jovanovića i Pavlovića). - 33 cm. Fototipsko izdanje iz 1983.
  2. ^ a b v g Krestić, Vasilije (1980). Istorija srpske štampe u Ugarskoj 1791-1914. Novi Sad: Matica srpska. str. 272—275. 
  3. ^ a b Kisić, Milica; Bulatović, Branka (1996). Srpska štampa : 1768-1995. : istorijsko-bibliografski pregled. Štampa i srpsko društvo 19. i 20. veka. Beograd: Medija centar. str. 77—78. ISBN 86-82827-01-8. 
  4. ^ Jovanović, Jovan Zmaj (1872). „Đulići uvelci”. Žiža. 1, broj 28: 110. 
  5. ^ a b Rošulj, Žarko (2017). Leksikon srpske šaljive periodike: 1830-1918. Novi Sad, Beograd: Matica srpska; Institut za književnost i umetnost. str. 78—79. 
  6. ^ Jovanović, Jovan Zmaj (1871). „Jest al-Žiža!”. Žiža. 1, broj 2: 5. 
  7. ^ Jovanović, Jovan Zmaj (1871). „Pesma jednog najlojalnijeg belog građanina”. Žiža. 1, broj 3: 9. 
  8. ^ Jovanović, Jovan Zmaj (1871). „Oproštaj od Ćire i Spire”. Žiža. 1, broj 1: 2. 
  9. ^ Jovanović, Jovan Zmaj (1871). „ŽIŽA”. Žiža. 1, broj 6: druga stranica dodatka bez numeracije. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]