Pređi na sadržaj

Žlobin

Koordinate: 52° 54′ 00″ S; 30° 02′ 00″ I / 52.9° S; 30.033333° I / 52.9; 30.033333
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Žlobin
Жлобін; Жлобин
Žlobinska pravoslavna crkva
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Belorusija
Oblast Gomeljska oblast
RejonŽlobinski rejon
Osnovanverovatno tokom XV veka
Status gradaod 3. jula 1925.
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2012.80.200
Geografske karakteristike
Koordinate52° 54′ 00″ S; 30° 02′ 00″ I / 52.9° S; 30.033333° I / 52.9; 30.033333
Vremenska zonaUTC+3
Žlobin na karti Belorusije
Žlobin
Žlobin
Žlobin na karti Belorusije
Ostali podaci
GradonačelnikGenadij Aleksandrovič Suzdaljev
Poštanski broj247210
Pozivni broj+375 2334
Registarska oznaka3
Veb-sajt
Grad Žlobin

Žlobin (blr. Жлобін; rus. Жлобин) je grad u istočnom delu Republike Belorusije, i administrativni centar Žlobinskog rejona Gomeljske oblasti. Najveći je grad u oblasti posle Gomelja i Mazira.

Prema procenama za 2012. u gradu je živelo 80.200 stanovnika.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Žlobin se nalazi u ravnici Gomeljskog Polesja na obalama reke Dnjepru, na oko 93 km severozapadno od administrativnog centra oblasti grada Gomelja i na oko 215 km jugoistočno od glavnog grada zemlje Minska.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Žlobin 1915. godine.

Prema nekim arheološkim istraživanjima tokom XV i XVII veka postojala je Žlobinska tvrđava na mestu ušća reke Čornočke u Dnjepar. U vreme ratova između Rusa i Poljaka (1654—1667) ataman I. Zolotarenko koji je ratovao na strani Velike moskovske kneževine izveštavao je o spaljivanju Zlobinskog utvrđenja.[1]

Kralj Poljske i veliki knez Litvanije Stanislav Avgust je 1790. Žlobinu dodelio određene privilegije prema kojima su stanovnici naselja imali pravo na jedan pijačni dan nedeljno i na 4 sajma godišnje. Nakon raspada Poljsko-Litvanske države 1793. Žlobin ulazi u sastav Ruske Imperije kao naselje Ragačovskog okruga Mogiljovske gubernije.

Od 25. marta 1918. deo je Beloruske države. Godine 1919. postaje okružni centar. Od 17. jula 1924. administrativni je centar u granicama Babrujskog okruga, a administrativni status grada ima od 3. jula 1925. godine. Deo Žlobinskog rejona je od 1938.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prema proceni, u gradu je 2012. živelo 80.200 stanovnika.

Kretanje broja stanovnika
1979. 1989. 1999. 2009. 2012.
35.422[2] 56.695[2] 56.695[2] 75.866[2] 80.200[2]

Po nacionalnom sastavu: Belorusi — 79,8%, Rusi — 15,1%, Ukrajinci — 2,8%, Romi — 0,5% i ostali −1,8%.

Međunarodna saradnja[uredi | uredi izvor]

  1. Rusija Viksa, Rusija
  2. Italija Skalenge, Italija

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Ткачоў М. А. Замкі і людзі. Мн., 1991, pp. 152—153.
  2. ^ a b v g d „BELARUS: Cities & Settlements”. City Population. Pristupljeno 17. 2. 2013. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]