Pređi na sadržaj

Žusuan

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Žusuan
Suanpan - kineski abakus
Svetska baština Uneska
Zvanično imeŽusuan
KriterijumZnanje i veština matematičkog izračunavanja pomoću suanpana: 
Referenca853
Upis2013. (8. sednica)
Veb-sajthttps://ich.unesco.org/en/RL/chinese-zhusuan-knowledge-and-practices-of-mathematical-calculation-through-the-abacus-00853

Žusuan () je znanje i veština aritmetičkog izračunavanja pomoću suanpana, odnosno kineskog abakusa .

Godine 2013. ova veština upisana je na Uneskovu reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovečanstva.[1]

Naziv[uredi | uredi izvor]

Doslovno prevedeno sa kineskog, žusuan znači „račun pomoću zrna“.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Žusuan je nastao u Kini krajem 2. veka, a vrhunac je dostigao u periodu od 13. do 16. veka.

U 13. veku kineski astronom Guo Šouđing (郭守敬, Guo Shoujing) je pomoću žusuana izračunao dužinu svake orbitalne godine i utvrdio da ona iznosi 365,2425 dana.

U 16. veku matematičar Žu Zaiju (朱 載 堉, Zhu Zaiyu) izračunao je ravnomernu dvanaestostepenu temperaciju u muzici koristeći upravo žusuan. U istom veku matematičari Vang Vensu (王文 素, Wang Wensu) i Čeng Davei (程 大 位, Cheng Dawei) su napisali Principe algoritama i Opšta pravila izračunavanja, rezimirajući i dorađujući matematičke algoritme žusuana, čime su dodatno povećali popularnost ove veštine. Krajem 16. veka, žusuan je predstavljen susednim zemljama i regionima.[2]

Žusuan u kineskoj kulturi[uredi | uredi izvor]

Žhusuan je važan deo tradicionalne kineske kulture. Ova veština ima dalekosežni efekat na različita polja kineskog društva, poput narodnih običaja, jezika, književnosti, skulpture, arhitekture, stvarajući kulturološki fenomen. Na taj način zusuan je postao simbol i ušao u izreke i običaje. Na primer:

  • „Gvozdeni abakus“ (鐵 算盤) je izraz koji se odnosi na nekoga ko ume brzo da izračuna;
  • Izraz „Plus tri jednako je plus pet i minus dva“ (三下五除二; +3 = +5 - 2) znači brzo i odlučno;
  • Izraz „3 puta 7 jednako 21“ ukazuje na brzinu i brzopletost;
  • U nekim mestima u Kini postoji običaj da se detetu proriče budućnost tako što se na njegov prvi rođendan pred dete postave raznih predmeti za svakodnevnu upotrebu. Dete se pusti da izabere jedan i taj predmet predviđa njegov budući život. Među predmetima je i suanpan, odnosno abakus, koji simbolizuje mudrost i bogatstvo.[2]

Nematerijalno kulturno nasleđe čovečanstva[uredi | uredi izvor]

Godine 2013. žusuan je upisan na Uneskovu reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovečanstva. Odlučujući o inskripciji, Međuvladin komitet je konstatovao:

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Chinese Zhusuan, knowledge and practices of mathematical calculation through the abacus”. www.unesco.org. UNESCO. Pristupljeno 29. 11. 2016. 
  2. ^ a b „Nomination File No. 00426”. www.unesco.org. UNESCO. Pristupljeno 29. 11. 2016. 
  3. ^ „Decision of the Intergovernmental Committee: 8.COM 8.8”. www.unesco.org. UNESCO. Pristupljeno 29. 11. 2016. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

  • UNESCO video on Chinese Zhusuan on YouTube (Published on Dec 4, 2013): Zhusuan