Pređi na sadržaj

Zastava M59/66

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Zastava M59/66
Poluatomatska puška M59/66
VrstaPoluautomatska puška
Poreklo SFRJ
Upotreba
Bojno delovanjeRaspad SFRJ
Proizvodnja
ProizvođačZastava Oružje
Proizvedeno52,169[1] komada
Specifikacije
Masa4,1 kg
Dužina1120 mm
Dužina cevi550 mm
Kalibar7,62 x 39 mm
Vrsta operacijePozajmica barutnih gasova
Način dejstvaPoluatomatski
Brzina paljbedo 40 met/min
Brzina zrna735 m/s
Maks. ef. domet500 m
Magacin10 metaka
NišanMehanički tangencijalni, kod nekih modifikacija optički

Zastava M59/66 ili popularno papovka, je jugoslovenska verzija sovjetske puške SKS.

Istorija upotrebe[uredi | uredi izvor]

Serijska proizvodnja je započeta 1964. godine u fabrici „Zavodi Crvena zastava”, danas „Zastava Oružje”.[2] Bila je osnovno oružje Jugoslovenske narodne armije, sve do početka osamdesetih godina, kada je postepeno povučena iz upotrebe i zamenjena Zastavom M70. Nakon toga je zadržana u naoružanju pomoćnih jedinica, a velike količine su remontovane i uskladištene u magacinima ratne rezerve. Devedesetih su ove puške masovno korišćene u ratovima tokom raspada Jugoslavije. Povučena je iz upotrebe iz država nastalih na teritoriji bivše Jugoslavije, međutim i dalje se koristi u mnogim armijama širom sveta.

Upotreba[uredi | uredi izvor]

PAP M59/66 služi za uništavanje neprijateljske žive sile, utvrđenih ciljeva, vozila i niskoletećih objekata puščanom vatrom, tromblonom ili nožem. Poseduje integrisani tromblonski dodatak i tromblonski nišan, kao i regulator protoka barutnih gasova koji omogućava gađanje trombolonom. Puška je opremljena preklopnim nožem smeštenim ispod cevi.

Civilna upotreba[uredi | uredi izvor]

Zastava je u svojoj ponudi tokom godina imala više varijanti ove puške u civilnoj verziji bez noža i tromblonskog dodatka. Očuvani primerci iz ratnih rezervi se prodaju na zapadu kao lovački karabini, pa je tako Politika 2008. godine objavila podatak da se Zastava M59/66, u fabričkom stanju u Kanadi može kupiti za 329 dolara, dok je cena u SAD 195,99 dolara.[3]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]