Zvonimir Vukić

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Zvonimir Vukić
Vukić kao igrač FK PAOK, 2013. godine
Lični podaci
Datum rođenja (1979-07-19)19. jul 1979.(44 god.)
Mesto rođenja Zrenjanin, SFRJ
Visina 1,82 m
Pozicija ofanzivni vezni
Seniorska karijera*
Godine Klub Nast. (Gol)
1996—1998
1998—2000
2000—2003
2003—2008
2005—2006
2006
2008—2010
2011—2013
2013—2014
2014—2015
Proleter Zrenjanin
Atletiko Madrid B
Partizan
Šahtjor Donjeck
Portsmut
Partizan
Moskva
Partizan
PAOK
Verija
36
40
86
73
9
2
27
34
35
3
(3)
(4)
(44)
(12)
(1)
(0)
(5)
(16)
(12)
(0)
Reprezentativna karijera**
1998—1999
2003—2006
SR Jugoslavija do 21
Srbija i Crna Gora
2
26
(0)
(6)
* Datum aktuelizovanja: 11. maj 2013.
** Datum aktuelizovanja: 29. avgust 2014.

Zvonimir Vukić (rođen 19. jula 1979. godine u Zrenjaninu, SFR Jugoslavija) je bivši srpski fudbaler i reprezentativac.

Karijera[uredi | uredi izvor]

Vukić je karijeru počeo u Proleteru iz Zrenjanina, gde je prošao sve mlađe kategorije i debitovao za prvi tim sa svega 17 godina tokom sezone 1996/97. Postao je prvotimac i dobrim partijama privukao pažnju mnogih domaćih i stranih klubova. Godine 1998. potpisuje za Atletiko Madrid. Dve sezone je igrao u B timu, koji se takmičio u drugoj ligi, ali nikada nije dobio šansu u prvom timu.

U aprilu 2000. se vraća u Srbiju i potpisuje za Partizan.[1] U dresu crno-belih doživeo je pravu afirmaciju. Igrao je tri i po sezone, postigavši 44 gola u prvenstvu. Bio je najbolji strelac nacionalnog prvenstva u sezoni 2002/03. sa 22 postignuta gola.[2]

U leto 2003. potpisuje petogodišnji ugovor sa ukrajinskim Šahtjorom.[3] U svojoj prvoj sezoni u klubu, postigao je 13 golova i bio najbolji strelac svog tima u svim takmičenjima. U narednoj sezoni debitovao je u Ligi šampiona.

U avgustu 2005. bio je pozajmljen premijerligašu Portsmutu. Svoj jedini gol u dresu Portsmuta postigao je 29. oktobra 2005. protiv Sanderlenda.[4] Nakon odlaska trenera Alana Perena i povratka Harija Rednapa, dobijao je sve manju minutažu i napustio klub. U januaru 2006. se vratio u Partizan kao pozajmljen igrač do kraja sezone 2005/06.[5] Nažalost, na prijateljskoj utakmici protiv Urala slomio je nogu[6] i nakon duge pauze uspeo je da odigra samo dva meča u šampionatu.

Nakon što mu je istekao ugovor sa Šahtjorom, u leto 2008. potpisao je sa ekipom Moskve. U ukrajinskom klubu su tvrdili da Vukić ima još godinu dana ugovor sa njima i tražili su obeštećenje od milion evra, ali je FIFA ipak odlučila da može da pređe kao slobodan igrač.[7] Na svom debiju 2. novembra 2008. protiv ekipe Tereka, postigao je gol. Nakon što je klub bankrotirao 2010. godine, Vukić je postao slobodan igrač.

Treći povratak u Partizan[uredi | uredi izvor]

U januaru 2011, nakon što je nekoliko meseci trenirao sa Partizanom, Vukić se po treći put vratio među crno-bele potpisavši jednogodišnji ugovor.[8] Uzeo je broj 80, i bio je zvanično predstavljen na konferenciji za novinare sa Princom Tejgom.[9] Igrao je promenljivo tokom drugog dela sezone 2010/11, zbog pauze od godinu dana bez fudbala.

Pred početak sezone 2011/12. Vukić je uzeo svoj stari broj 10.[10] Otvorio je sezonu golom protiv Škendije, u kvalifikacijama za Ligu šampiona. Ipak tokom avgusta je bio u lošoj formi, nakon čega je ispao iz startne postave. Vukić se vratio u startnu postavu krajem septembra, i postigao gol u kupu protiv Novog Pazara.[11] Dana 15. oktobra 2011, u svojoj prvoj ligaškoj utakmici posle šest kola, postigao je dva gola za pobedu od 2-0 nad Spartakom iz Subotice.[12] U narednih mesec dana, postigao je još pet golova, tri u ligi i dva u kupu. Dana 26. novembra 2011, Vukić je postigao uvodni gol na Marakani, u pobedi od 2-0 protiv večitog rivala, što je navelo opet navijače da ga zavole.[13] U poslednja dva kola jesenjeg dela šampionata postigao je još dva gola i tako završio sjajne partije tokom jeseni 2011.

U januaru 2012. produžio je ugovor sa Partizanom na još jednu godinu.[14] Na kraju sezone osvojio je još jednu titulu sa crno-belima. Postigao je ukupno 13 golova u Superligi Srbije, i bio drugi strelac lige iza Darka Spalevića.

Tokom priprema 2012. ušao je u sukob sa trenerom Vermezovićem, nakon čega nije igrao već je samostalno trenirao.[15] Nakon isteka ugovora sa Partizanom, u januaru 2013. potpisao je za solunski PAOK.[16] Nakon igranja za PAOK igrao je još u Grčkoj za Veriju.

Reprezentacija[uredi | uredi izvor]

Vukić je odigrao 26 utakmica za reprezentaciju SCG u periodu između 2003 i 2006. Svoj debi imao je 12. februara 2003. na utakmici sa Azerbejdžanom. Kasnije te godine, 11. oktobra 2003, postigao je svoj prvi gol u nacionalnom dresu, protiv Velsa na stadionu Milenijum u Kardifu.[17]

Igrao je sjajno tokom kvalifikacija za Svetsko prvenstvo 2006, postigavši 4 gola. Iako je bio u procesu oporavka od povrede ipak je putovao na Svetsko prvenstvo, gde je ušao sa klupe na jednom meču.

Golovi za reprezentaciju[uredi | uredi izvor]

# Datum Mesto Protivnik Gol Rezultat Takmičenje
1. 11. oktobar 2003. Kardif, Vels  Vels 1-0 3-2 Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2004.
2. 16. novembar 2003. Plock, Poljska  Poljska 2-3 3-4 Prijateljska
3. 4. septembar 2004. Seravale, San Marino  San Marino 1-0 3-0 Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo 2006.
4. 13. oktobar 2004. Beograd, Srbija  San Marino 5-0 5-0 Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo 2006.
5. 17. novembar 2004. Brisel, Belgija  Belgija 1-0 2-0 Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo 2006.
6. 8. oktobar 2005. Vilnjus, Litvanija  Litvanija 2-0 2-0 Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo 2006.

Trofeji[uredi | uredi izvor]

Partizan[uredi | uredi izvor]

Šahtjor[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Martinović i Nedović od leta u Partizanu?”. glas-javnosti.rs. 27. 4. 2000. Pristupljeno 4. 12. 2011. 
  2. ^ „Zvonimir Vukić: 'Rano je za priču o odlasku!'. b92.net. 26. 5. 2003. Pristupljeno 2. 8. 2012. 
  3. ^ „Shakhtar shell out for Vukic”. uefa.com. 6. 6. 2003. Pristupljeno 26. 3. 2012. 
  4. ^ „Sunderland 1-4 Portsmouth”. bbc.co.uk. 29. 10. 2005. Pristupljeno 1. 9. 2009. 
  5. ^ „Vukić konačno potpisao za Partizan”. mondo.rs. 30. 1. 2006. Pristupljeno 12. 5. 2013. 
  6. ^ „Vukić teže povređen!”. novosti.rs. 5. 2. 2006. Pristupljeno 12. 5. 2013. 
  7. ^ „Vukiču razrešili vыstupatь za «Moskvu»” (na jeziku: ruski). sport.mail.ru. 16. 10. 2008. Pristupljeno 26. 3. 2012. [mrtva veza]
  8. ^ „B92: Vukić ponovo u Partizanu”. b92.net. 31. 1. 2011. Pristupljeno 31. 1. 2011. 
  9. ^ „Tagoe i Vukić za jači Partizan!”. mondo.rs. 31. 1. 2011. Pristupljeno 8. 1. 2012. 
  10. ^ „Vukić uzeo Moreirinu "desetku". smedia.rs. 18. 6. 2011. Pristupljeno 2. 8. 2012. [mrtva veza]
  11. ^ „KUP: Partizan rutinski kroz Novi Pazar”. mondo.rs. 21. 9. 2011. Pristupljeno 12. 12. 2011. 
  12. ^ „Dva gola Vukića za trijumf Partizana”. novosti.rs. 15. 10. 2011. Pristupljeno 4. 12. 2011. 
  13. ^ „Ocene - Osporavani izrasli u junake...”. sportske.net. 26. 11. 2011. Arhivirano iz originala 28. 11. 2011. g. Pristupljeno 27. 11. 2011. 
  14. ^ „Vukić ostaje u Partizanu”. b92.net. 24. 1. 2012. Pristupljeno 24. 1. 2012. 
  15. ^ „Sukob između Vermezovića i Vukića?”. b92.net. 10. 8. 2012. Pristupljeno 12. 5. 2013. 
  16. ^ „Ο Zvonimir Vukić στον ΠΑΟΚ” (na jeziku: Greek). paokfc.gr. 30. 1. 2013. Arhivirano iz originala 31. 01. 2013. g. Pristupljeno 30. 1. 2013. 
  17. ^ „Serbia complete Wales double”. bbc.co.uk. 11. 10. 2003. Pristupljeno 8. 1. 2012. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]