Zemunska tvrđava

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Zemunska tvrđava
Ostaci bedema i jedne od kula
Opšte informacije
MestoZemun
OpštinaOpština Zemun
Država Srbija
Vrsta spomenikatvrđava
Vreme nastankaIX vek
Tip kulturnog dobraSpomenik kulture
VlasnikRepublika Srbija
Nadležna ustanova za zaštituZavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda

Zemunska tvrđava potiče iz ranog srednjeg veka (izvori je pominju već u IX veku[1]) i smeštena je na današnjem Gardošu. Od nekadašnjeg utvrđenja se očuvala samo četvorougaona citadela, u čijem središtu je 1896. godine podignuta tzv. Milenijumska kula, danas poznatija kao Kula Sibinjanin Janka.

Opis[uredi | uredi izvor]

Zemunsko utvrđenje se prvi put pominje u IX veku, a krajem XI veka je stradalo pod naletom krstaša Prvog krstaškog pohoda. Tokom prve polovine XII veka, često se pominje u vezi sa vizantijsko-mađarskim ratovima,[2] a vizantijski hroničar Jovan Kinam navodi da su Mađari 1127. godine zauzeli Beogradsku tvrđavu i od njenog kamenja podigli Zemunski Grad. Kasnije je Manojlo I Komnin (11431180) zauzeo Zemun i razrušio ga (1151), a njegovo kamenje je preneo preko Save i obnovio Beograd.[3] Osmanlije su tvrđavu razorile 1397. godine,[2] kada i obližnju Beogradsku tvrđavu. Zemun je 1411. godine mađarski kralj Žigmund Luksemburški (13871437) dao despotu Stefanu Lazareviću (knez 13891403, despot 14031427)[2], 1441. godine je predat Đurđu Brankoviću (14271456)[2], a u njemu je 11.08.1456. godine, od posledica rana zadobijenih tokom odbrane Beograda, preminuo Janoš Hunjadi (Sibinjanin Janko). U sklopu napada na Beograd 1521. godine, Osmanlije su opsele i Zemun, koji je zauzet 12.07. posle jakog otpora koji su pružili njegovi branioci predvođeni Markom Skoblićem. Samo utvrđenje se pominje 1609. godine, a tokom XVIII veka je već bilo u ruševinama.[1]

Danas je od nekadašnje utvrđenja očuvana kvadratna citadela, smeštena na kraju velike lesne zaravni iznad Dunava. Približne dužina njenih stranica, sa kulama, iznosi oko 45 metara. U svakom od četiri temena citadele, okrenuta ka stranama sveta, nalaze se ostaci velikih kružnih kula.[2]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Grupa autora (2007). „Zemunska tvrđava”. Spomeničko nasleđe Srbije: nepokretna kulturna dobra od izuzetnog i od velikog značaja (II izmenjeno i dopunjeno izd.). Beograd: SANU. ISBN 978-86-80879-60-4. 
  2. ^ a b v g d Deroko, Aleksandar (1950). Srednjevekovni gradovi u Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji (na jeziku: srpski). Beograd: Prosveta. Pristupljeno 10. 10. 2023. 
  3. ^ Vizantijski izvori za istoriju naroda Jugoslavije IV (fototipsko izdanje originala iz 1971). Beograd: Vizantološki institut SANU. 2007. ISBN 978-86-83883-10-3. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]