Zemunska tvrđava
Zemunska tvrđava | |
---|---|
Opšte informacije | |
Mesto | Zemun |
Opština | Opština Zemun |
Država | Srbija |
Vrsta spomenika | tvrđava |
Vreme nastanka | IX vek |
Tip kulturnog dobra | Spomenik kulture |
Vlasnik | Republika Srbija |
Nadležna ustanova za zaštitu | Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda |
Zemunska tvrđava potiče iz ranog srednjeg veka (izvori je pominju već u IX veku[1]) i smeštena je na današnjem Gardošu. Od nekadašnjeg utvrđenja se očuvala samo četvorougaona citadela, u čijem središtu je 1896. godine podignuta tzv. Milenijumska kula, danas poznatija kao Kula Sibinjanin Janka.
Opis[uredi | uredi izvor]
Zemunsko utvrđenje se prvi put pominje u IX veku, a krajem XI veka je stradalo pod naletom krstaša Prvog krstaškog pohoda. Tokom prve polovine XII veka, često se pominje u vezi sa vizantijsko-mađarskim ratovima,[2] a vizantijski hroničar Jovan Kinam navodi da su Mađari 1127. godine zauzeli Beogradsku tvrđavu i od njenog kamenja podigli Zemunski Grad. Kasnije je Manojlo I Komnin (1143—1180) zauzeo Zemun i razrušio ga (1151), a njegovo kamenje je preneo preko Save i obnovio Beograd.[3] Osmanlije su tvrđavu razorile 1397. godine,[2] kada i obližnju Beogradsku tvrđavu. Zemun je 1411. godine mađarski kralj Žigmund Luksemburški (1387—1437) dao despotu Stefanu Lazareviću (knez 1389—1403, despot 1403—1427)[2], 1441. godine je predat Đurđu Brankoviću (1427—1456)[2], a u njemu je 11.08.1456. godine, od posledica rana zadobijenih tokom odbrane Beograda, preminuo Janoš Hunjadi (Sibinjanin Janko). U sklopu napada na Beograd 1521. godine, Osmanlije su opsele i Zemun, koji je zauzet 12.07. posle jakog otpora koji su pružili njegovi branioci predvođeni Markom Skoblićem. Samo utvrđenje se pominje 1609. godine, a tokom XVIII veka je već bilo u ruševinama.[1]
Danas je od nekadašnje utvrđenja očuvana kvadratna citadela, smeštena na kraju velike lesne zaravni iznad Dunava. Približne dužina njenih stranica, sa kulama, iznosi oko 45 metara. U svakom od četiri temena citadele, okrenuta ka stranama sveta, nalaze se ostaci velikih kružnih kula.[2]
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
Izgled ostataka okrugle kule gardoške citadele
-
Izgled ostataka južne okrugle kule gardoške citadele
-
Izgled sa Grobljanske ulice
-
Izgled sa zemunske strane
-
Dekorativno osvetljena
-
Ostaci bedema
-
Ostaci bedema
-
Ostaci bedema
-
Ostaci bedema
-
Panorama sa kule
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b Grupa autora (2007). „Zemunska tvrđava”. Spomeničko nasleđe Srbije: nepokretna kulturna dobra od izuzetnog i od velikog značaja (II izmenjeno i dopunjeno izd.). Beograd: SANU. ISBN 978-86-80879-60-4.
- ^ a b v g d Deroko, Aleksandar (1950). Srednjevekovni gradovi u Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji (na jeziku: srpski). Beograd: Prosveta. Pristupljeno 10. 10. 2023.
- ^ Vizantijski izvori za istoriju naroda Jugoslavije IV (fototipsko izdanje originala iz 1971). Beograd: Vizantološki institut SANU. 2007. ISBN 978-86-83883-10-3.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Deroko, Aleksandar (1950). Srednjevekovni gradovi u Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji (na jeziku: srpski). Beograd: Prosveta. Pristupljeno 10. 10. 2023.
- Grupa autora (2007). „Zemunska tvrđava”. Spomeničko nasleđe Srbije: nepokretna kulturna dobra od izuzetnog i od velikog značaja (II izmenjeno i dopunjeno izd.). Beograd: SANU. ISBN 978-86-80879-60-4.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Sjaj Kule na Gardošu („Politika“, 27. april 2011)
- KULA GARDOŠ Arhivirano na sajtu Wayback Machine (14. april 2019)
- Moja vila sa vrha Gardoša („Večernje novosti“, 7. maj 2014)
- Gardoš: Novo ruho za staru damu („Večernje novosti“, 24. septembar 2014)
- Stare kapije varoši Zemuna („Večernje novosti”, 9. decembar 2016)
- Počela obnova srednjevekovnog utvrđenja („Politika”, 16. mart 2019)
- Stepenište profesora Dabižića („Politika”, 21. septembar 2021