Pređi na sadržaj

Ibrahim ibn Jakub

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Putovanje Ibrahima ibn Jakuba

Ibrahim ibn Jakub (arap. إبراهيم بن يعقوب ponekad Ibrahim ibn Ja`kub al-Tartuši ili al-Turtuši; Takođe hebr. אברהם בן יעקב, Abraham ben Jakob; fl. 961–62) bio je andaluzijski, sefardski jevrejski putnik, verovatno trgovac, iz desetog veka koji se možda bavio i diplomatijom i špijunažom.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Njegova porodica je poticala iz mavarskog grada Turtušah (sada Tortosa) u neposrednoj blizini ušća reke Ebro: možda je živeo i u Kordobi. Pismena i usmena istorija i njegovi zapisi sugerišu da je bio jevrejskog porekla. Međutim, neki drugi istoričari tvrde da je on bio musliman jevrejskog porekla, a Bernard Luis tvrdi: „Postoji određena nesigurnost oko toga da li je bio Jevrejin ili muslimanski Jevrejin.“ [1]

U 961–62. putovao je zapadnom i srednjom Evropom i Italijom, bar do Rima, gde ga je primio Car svetog rimskog carstva Oton I tokom prve nedelje februara. Ništa se ne zna o njegovom povratku u Al-Andaluz (deo Iberijskog poluostrva kojim su vladali muslimani), niti o daljim putovanjima. Memoari i komentari sa svom puta, koje je verovatno prvo predstavio kalifu Kordobe Al Hakamu II (961-76), su izgubljeni; sačuvani su samo odlomci kasnijih autora, tj. u Knjizi puteva i kraljevstava Abu Abdulaha al-Bakrija.

Njegovo je delo nadaleko poznato jer je dalo prvi pouzdani opis poljske države pod Mješkom I, prvim istorijskim vladarom Poljske. Takođe je zapažen i po opisu Vikinga koji žive u Hedebiju, utvrđenja Nakonida u dvorcu Meklenburg i onoga što je, po svemu sudeći, jezgro kasnijeg vojvodskog dvorca i palate u Šverinu. Ibrahim ibn Jakub ima jedinstveno mesto u češkoj istoriji kao prva osoba koja je pismeno spomenula grad Prag i njegovu jevrejsku zajednicu. Spomenuo je i češkog Boleslava I, vojvodu od Bohemije i Krakov kao deo vojvodstva Bohemije.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

  • "Ibrāhīm ibn Ya‛qūb al-Isrā’īlī al-Ṭurṭūshī," by Lutz Richter-Bernburg, in: The Oxford Companion to World Exploration, David Buisseret, editor-in-chief, 2 vols., Oxford UP 2007, I:402b-403b

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Nizar F. Hermes (10. 4. 2012). The [European] Other in Medieval Arabic Literature and Culture: Ninth-Twelfth Century AD. Palgrave Macmillan. str. 111. ISBN 9781137081650. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]