Ivanka Raspopović
Ivanka Raspopović | |
---|---|
Datum rođenja | 1930. |
Mesto rođenja | Beograd, Jugoslavija |
Datum smrti | 8. jun 2015.84/85 god.) ( |
Mesto smrti | Beograd, Srbija |
Zanimanje | Arhitekta |
Stil | Modernizam |
Nagrade | Oktobarska nagrada (sa I. Antićem) |
Ivanka Raspopović (Beograd, 1930 — Beograd, 2015) bila je srpski arhitekta, predstavnik moderne.
Biografija[uredi | uredi izvor]
Rođena je 1930. godine u Beogradu. Završila je Arhitektonski fakultet Univerziteta u Beogradu 1954. godine. Profesionalni angažman započela je u građevinskom preduzeću „Rad”, a veći deo radnog veka provela je u „Srbijaprojektu”.
Najvažnije arhitektonske objekte projektovala je u saradnji sa Ivanom Antićem. Zgrada Muzeja savremene umetnosti u Beogradu, za koju su autori 1965. godine dobili Oktobarsku nagradu, smatra se za remek-delo arhitekture socijalističkog modernizma u Jugoslaviji. Pored zgrade MSU, sa Antićem je projektovala i Muzej „21. oktobar” u Kragujevcu.
Uz to, Ivanka Raspopović je autor projekta za zgradu Fabrike kablova u Jagodini, radničke kantine u Obrenovcu, TBC stacionara u Prizrenu, hladnjače za voće u okolini Tetova i Robne kuće u Bečeju. Sa Slobodanom Mihajlovićem je radila na projektu industrijske zone u Priboju, na rešenju za drugu fazu Aerodroma Beograd, dva predajnika na Zlatiboru, zgradu Elektrodistribucije i stambenu zgradu na Trgu partizana u Užicu.
Nakon smrti Ivana Antića, nastavila je da se bori za očuvanje integriteta Muzeja savremene umetnosti, kao spomenika kulture od nacionalnog značaja.
Preminula je 8. juna 2015. godine u Beogradu.[1]
Profesionalna biografija[uredi | uredi izvor]
- Građevinsko preduzeće „Rad” (1945−55)
- Srbijaprojekt (1955−60)
- Preduzeće „Zlatibor” (1961−64)
- Srbijaprojekt (1965−80)[2]
Galerija[uredi | uredi izvor]
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ „Preminula Ivanka Raspopović”. www.msub.org.rs. Arhivirano iz originala 18. 07. 2015. g. Pristupljeno 30. 11. 2017.
- ^ Jovanović, Jelica. „Zagonetna dama naše moderne | CAB”. www.cab.rs.