Pređi na sadržaj

Ivan Juščuk

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ivan Juščuk
Lični podaci
Puno imeIvan Pilipovič Juščuk
Datum rođenja(1933-10-03)3. oktobar 1933.
Mesto rođenjaČornikiv, SSSR
Datum smrti27. mart 2021.(2021-03-27) (87 god.)
Mesto smrtiKijev,

Ivan Pilipovič Juščuk (ukr. Іван Пилипович Ющук; selo Čornikiv, Vladimirsko-Volinjski kraj, Volinjska oblast, 3. oktobar 1933) je ukrajinski lingvista, prevodilac, pisac i društveni aktivista.[1]

Jedan je od najuglednijih srbista u istoriji ukrajinske kulture,[2] aktivista ukrajinsko-srpskih kulturnih veza i predsednik društva „Ukrajina-Srbija“. Ima zvanje Zaslužnog delatnika nauke i tehnike Ukrajine, član je Nacionalnog saveza književnika Ukrajine i laureat nagrade „B. Grinčenko“.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Iako je upisano da je rođen 1933, zapravo je to bilo 1932. u tadašnjoj Poljskoj - u selu Čornikiv, sada u Vladimirsko-Volinjskom kraju, Volinjskog regiona u Ukrajini. Otac mu je prošao stručnu službu u poljskoj vojsci, dok se kod kuće uspešno bavio poljoprivredom, pomažući siromašnije susede.

Ivan je završio državni univerzitet u Lavovu. Kandidat je filoloških nauka, profesor Kijevskog međunarodnog univerziteta i predsednik Društva „Ukrajina-Srbija“.

Autor je preko 20 inovativnih knjiga na ukrajinskom jeziku za srednje i visoke škole. Istraživač ukrajinskog pomora zbog gladi (gladomora) 1932-1933.

Takođe je tvorac naučnofantastičnog romana Troje na Mesecu. Prevodi na ukrajinski dela srpskih, hrvatskih, slovenačkih i lužičkosrpskih pisaca, uključujući B. Ćopića, I. Andrića, M. Matošeca, I. Cankara, R. Domanovića, S. Sremca, M. Božića, M. Selimovića, F. Bevca, E. Koša i drugih.

Član je Centralnog odbora ukrajinskog društva „Prosveta“ Tarasa Ševčenka. Glavni je voditelj emisije „Kako mi govorimo“ na radio kanalu „Kultura“ i autor preko 20 knjiga na ukrajinskom jeziku.

Juščuk je 5. jula 2011. izabrana za predsednika kijevske podružnice Sveukrajinskog društva „Prosveta“ Tarasa Ševčenka.[3]

Aktivan je i u društvenom životu, kritikujući politiku ukrajinskog predsednika Viktora Janukoviča i vlade Mikole Azarova: „Ukrajina je i dalje u stanju kolonije. I njeni lideri se ponašaju kao kolonijalisti. Ne zanimaju ih niti ova zemlja, niti ljudi.“

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Biografija Arhivirano na sajtu Wayback Machine (12. novembar 2012), Національна Спілка Письменників України
  2. ^ „Ukrajinsko-srpske slavističke veze u 19. i 20. veku“[mrtva veza], Ljudmila Popović, katalog izložbe Harkovski univerzitet i Srbi — ukrajinsko-srpski odnosi, Univerzitetska biblioteka „Svetozar Marković“, Beograd, 2008.
  3. ^ „«Slovo Prosvіti», č. 29, 21-27 lipnя 2011 r.”. Arhivirano iz originala 27. 10. 2014. g. Pristupljeno 08. 11. 2012. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]