Ivan Štraus

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ivan Štraus
Datum rođenja(1928-06-24)24. jun 1928.
Mesto rođenjaKremnaKraljevina SHS
Datum smrti24. avgust 2018.(2018-08-24) (90 god.)
Mesto smrtiSarajevoBosna i Hercegovina

Ivan Štraus (Kremna, 24. jul 1928Sarajevo, 24. avgust 2018) bio je bosanskohercegovački i jugoslovenski arhitekta.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je 1928. godine u Kremni, naselju u Zlatiborskom okrugu, Srbiji, od oca slovenačkog porekla i majke iz Hercegovine. Izjašnjavao se kao "Bosanac slovenskog i hercegovačkog porekla".[1]

Štraus je odrastao u Banjoj Luci. Krenuo je na studije arhitekture u Zagrebu 1947. godine, a diplomirao je 1958. godine na Tehnološkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu gde je radio kao asistent. Od 1952. godine počeo je da radi projekte za razne arhitektonske tendere, a od 1959. do 1961. i od 1965. do 1984. godine radio je za Arhitekt studio u Sarajevu. Od tada je osvojio 30 velikih nagrada za arhitekturu i mnoge nacionalne i internacionalne tendere.[2][3]

Dok je gledao kako gore UNIS-ovi tornjevi 8. juna 1992. godine, na početku Rata u Bosni i Hercegovini, Štraus je u svom dnevniku napisao: "Izlazak u tri sata noću na balkon bio je šok. Noćas su barbari zapalili jedan od tornjeva Poslovnog centra UNIS na Marijin-dvoru. Oba su već bila dobro slupana, ali sada jedan od blizanaca gori. Negdje od osmog sprata dalje prema krovu. Boli me to, krijem, svjestan da je to kap u mukama kroz koje prolazi cijela Bosna i Hercegovina. Gledao sam ga s neizmjernom tugom, filmskom brzinom su mi kroz misli prošli trenuci njegove izgradnje i moj ponos na njih, a noćas je gorio kao velika baklja".[4]

Svoje poslednje godine, Štraus je proveo živeći u relativnom siromaštvu, zbog procesa koji je pokrenuo protiv sadašnjih vlasnika UNIS-ovih tornjeva u Sarajevu. Štraus ih je tužio zbog toga što se nisu pridržavali njegovih prvobitnih planova tokom njihove rekonstrukcije, ali je izgubio slučaj. Zahtevi vlasnicima da mu oproste dug zbog izgubljenog slučaja jednoglasno su odbijeni.

Prema Oslobođenju: "Njegova arhitektonska remek-djela i neiscrpna kreativnost oblikovali su jednu graditeljsku epohu u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Akademik Štraus je gradu podario neimarske bisere od kojih su neki, poput hotela Holiday Inn ili UNIS-ovih tornjeva, postali simboli grada na Miljacki."[5]

Akademik Husref Redžić o Štrausu je napisao: "Ivan Štraus je kompletna arhitektonska i umjetnička ličnost. On je na prvom mjestu čovjek ideja i kreator prostora, ali on je i arhitekt-graditelj i arhitekt-publicist. (...) Objekti koje je ivan Štraus projektovao u posljednje vrijeme, u godinama zrele arhitektonske aktivnosti, predstavljaju malu antologiju specifičnih formi – čistih u svojoj geometriji, snažnih u svojim proporcijama, razigranih ali discipliniranih u svojim ritmičkim kompozicijama i vrlo često smjelih u konstrukivnim rješenjima. Upravo u periodu njegove zrelosti kao umjetnika, forme njegovih objekata su sve smjelije, perfekcija detalja sve naglašenija, likovni vokabular kojim oblikuje svoj svijet arhitekture sve bogatiji."[6]

Realizovani projekti[uredi | uredi izvor]

Muzej vazduhoplovstva u Beogradu

Od realizovanih projekata ističu se:

  • Zgrada Elektroprivrede BiH - 1978. (zgrada je pretrpela značajna oštećena tokom opsade i bombardovanja Sarajeva 1995. godine i potpuno je redizajnirana i rekonstruisana 2001. godine)
  • Hotel Holiday Inn u Sarajevu - 1983.
  • UNIS-ovi tornjevi u Sarajevu - 1986.
  • Muzej vazduhoplovstva u Beogradu - ideja 1969, završetak gradnje 1990.
  • Pres centar na Bjelašnici - 1983 (potpuno srušen tokom rata)
  • Stambeni kompleksi Naselje Sunca, naselje Radojke Lakić, itd.

Štraus se istakao i kao projektant značajnih sakralnih objekata:

  • Džamija u Oranu - 1988.
  • Župna crkva u Zoviku pored Brčkog - 1987.
  • Župna crkva u Brčkom
  • Crkva u Dubravama
  • Crkva u Petrićevcu
  • Crkva na Dobrinji, Sarajevo - 1999.

Nagrade[uredi | uredi izvor]

Domaća takmičenja (Jugoslavija i Bosna i Hercegovina)[uredi | uredi izvor]

  • Dom štampe i gradski hotel, Sarajevo (BiH) - 1962. godine, prva nagrada
  • Muzej vazduhoplovstva, Beograd (Srbija) - 1969. godine, prva nagrada
  • Biblioteka i dječije pozorište, Banja Luka (BiH) - 1974. godine, prva nagrada
  • Dom Vojske, Derventa (BiH) - 1977. godine, prva nagrada
  • Hotel Onogošt, Nikšić (Crna Gora) - 1982. godine, prva nagrada
  • Župna crkva u Dubravama, Tuzla (BiH) - 2000. godine, prva nagrada
  • Župna crkva u Podmilačju, Jajce (BiH) - 2000. godine, prva nagrada

Međunarodna takmičenja[uredi | uredi izvor]

  • Glavna pošta, Ministarstvo PTT i Kancelarija telekomunikacija u Adis Abebi (Etiopija) - 1964. godine, prva nagrada
  • Opera u Sofiji (Bugarska) - 1973. godine, prva nagrada
  • Velika Džamija, Oran (Aldžir) - 1985. godine, prva nagrada

Knjige[uredi | uredi izvor]

  • Nova bosanskohercegovačka arhitektura - 1977.
  • 15 godina bosanskohercegovačke arhitekture - 1978.
  • Arhitektura HH vijeka u ediciji "Umjetnost na tlu Jugoslavije" - 1987.
  • Arhitektura Jugoslavije - 1991.
  • Sarajevo - l'architecte et les barbares - 1994. (Pariz)
  • Arhitekt i barbari - 1995.
  • Arhitektura Bosne i Hercegovine od 1945. do 1995—1998.
  • Arhitektura Jugoslavije - prošireno i dopunjeno izdanje - 2013.[7]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „RAZGOVOR: Ivan Štraus, arhitekta | AABH”. aabh.ba. Pristupljeno 31. 08. 2018. 
  2. ^ „Ivan Štraus”. architectuul.com. Pristupljeno 31. 08. 2018. 
  3. ^ „SARAJEVO GREEN DESIGN FESTIVAL”. www.sarajevogreendesign.com. Pristupljeno 31. 08. 2018. 
  4. ^ „Graditelj Sarajeva na rubu egzistencije”. Al Jazeera Balkans (na jeziku: bošnjački). 12. 06. 2017. Pristupljeno 31. 08. 2018. 
  5. ^ PORTAL, OSLOBOĐENJE. „Oslobođenje - Preminuo čuveni sarajevski arhitekt Ivan Štraus”. Oslobođenje d.o.o. (na jeziku: bošnjački). Pristupljeno 31. 08. 2018. 
  6. ^ „Sjećanje: Ivan Štraus ~ SARAJEVO.co.ba”. SARAJEVO.co.ba (na jeziku: bošnjački). 25. 08. 2018. Pristupljeno 31. 08. 2018. 
  7. ^ „Biografija / Ivan Štraus” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 26. 08. 2018. g. Pristupljeno 31. 08. 2018. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]