Igis

Koordinate: 46° 57′ 00″ S; 9° 34′ 00″ I / 46.949998° S; 9.566668° I / 46.949998; 9.566668
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Igis
nem. Igis
romanš. Igis
ital. Igis
Pogled na Igis
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Švajcarska
KantonGraubinden
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 7.738
 — gustina708,61 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate46° 57′ 00″ S; 9° 34′ 00″ I / 46.949998° S; 9.566668° I / 46.949998; 9.566668
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina563 m
Površina10,92 km2
Igis na karti Švajcarske
Igis
Igis
Igis na karti Švajcarske
Poštanski broj7206
Veb-sajt
www.igis.ch

Igis (nem. Igis, romanš: Igis, ital. Igis) je grad u istočnoj Švajcarskoj. Igis pripada kantonu Graubinden, gde je sedište okruga Landkvart.

Prirodne odlike[uredi | uredi izvor]

Grad Igis se nalazi u istočnom delu Švajcarske. Od glavnog grada države, Berna, Igis je udaljen oko 230 km istočno, dok je od sedišta kantona, Hura, svega 12 km severno, pa je njegovo veliko predgrađe.

Reljef: Igis je smešten u dolini gornje Rajne, na približno 560 metara nadmorske visine. Istočno i zapadno od grada strmo se izdižu Alpi. Dolina Rajne u ovom delu je šira, pogodna za naseljavanje i privređivanje.

Klima: Klima u Igisu je oštrija varijanta umereno kontinentalne klime zbog znatne nadmorske visine i planinskog okruženja.

Vode: Kroz Igis protiče reka Rajna svojim gornjim delom toka.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Područje Igisa je bilo naseljeno još u vreme praistorije i Starog Rima.

Prvi pomen naselja pod današnjim imenom vezuje se za godinu 840.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

2010. godine Igis je imao blizu 8.000 stanovnika. Od toga 15,6% su strani državljani.

Jezik: Švajcarski Nemci čine tradicionalno stanovništvo grada od srednjeg veka i nemački jezik je zvanični u gradu i kantonu. Međutim, gradsko stanovništvo je tokom proteklih nekoliko decenija postalo veoma šaroliko, pa se na ulicama Igisa čuju brojni drugi jezici. Tako danas nemački jezik maternji za 83,2% stanovništva, a najznačajniji manjinski jezici su srpskohrvatski (3,8%) i italijanski jezik (2,8%).

Veroispovest: Mesni Nemci su u od 16. veka protestanti. Međutim, poslednjih decenija u gradu se znatno povećao udeo rimokatolika. Današnji verski sastav grada je: protestanti 37,8%, rimokatolici 34,7%, a potom slede ateisti, muslimani, pravoslavci.

Galerija slika[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]