Igor Janev

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Igor Janev
Igor Janev
Lični podaci
Datum rođenja(1964-09-29)29. septembar 1964.(59 god.)
Mesto rođenjaBeograd, SFRJ
Naučni rad
InstitucijaInstitut za političke studije

Igor Janev (Beograd, 29. septembar 1964) srpski je naučnik. Naučni je savetnik Instituta za političke studije u Beogradu.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Igor Janev je naučni savetnik na Institutu za političke studije,[1] završio je osnovnu i srednju školu u Beogradu. Univerzitet u Beogradu je upisao 1981. godine, na kojem je diplomirao septembra 1987. godine. Poslediplomske studije upisao je na Fakultetu političkih nauka u Beogradu[2] 1987. godine. Magistrirao je 1991. godine sa tezom „Saradnja Jugoslavije sa UNESCO-m“. Doktorsku tezu prijavljuje 1991. godine na Pravnom fakultetu u Skoplju[3] na kojem je brani septembra 1994. godine. Naziv teze je „Ekonomske organizacije Ujedinjenih nacija“, a oblast pravno-političke nauke.

Od septembra 1994. godine do juna 1995. godine nalazi se na postdoktorskim studijama za oblast međunarodne politike u SAD na Odeljenju za Vladu i spoljne poslove na Univerzitetu u Virdžiniji .[4] Od juna 1995. godine do septembra iste godine nalazi se na postdoktorskim specijalizacijama spoljne politike u Vašingtonu na „Školi spoljne službe“ (Institut za diplomatiju) na Univerzitetu Džordžtaun[5] Od oktobra 1995. godine do juna 1996. godine Igor Janev završava svoje postdoktorske studije u oblasti međunarodnog prava na Flečerovoj školi prava i diplomatije u Masačusetsu (SAD)[6]

Naučna delatnost[uredi | uredi izvor]

Naučno zvanje Naučni saradnik u Beogradu dobija oktobra 2000. godine na osnovu odluke Komisije Ministarstva nauke. Zvanje Viši naučni saradnik u Beogradu dobija decembra 2005. na osnovu odluke Komisije pri istom Ministarstvu. Naučno zvanje naučni savetnik (rang redovnog profesora) dobija 28. decembar 2009. na osnovu odluke Komisije pri Ministarstvu. Prof. Igor Janev je član Američkog Društva za Međunarodno pravo.[7], član Akademskog saveta za sistem UN-a[8] i član Njujorške Akademije nauka.[9] Janev je autor nad 160 naučnih radova, pretežno u međunarodnim časopisima, i objavio je 25 knjiga i monografija u oblastima međunarodnog prava, međunarodnih odnosa i spoljne politike i diplomatije.

Diplomatska i politička delatnost[uredi | uredi izvor]

Igor Janev je bio Specijalni savetnik Ministra spoljnih poslova Republike Makedonije 2001-2002. godine.[10] Kao vodeći makedonski naučnik objavio je više radova u kojima je dokazivao da Prespanski sporazum između Grčke i Makedonije o imenu Makedonije nije validni akt jer jedna od strana ugovornica (BJRM) ne poseduje validnu pravnu identifikaciju.[a][11][12]

Janev je svojim naučnim radovima inicijator Akcije Srbije za proveru legaliteta jednostrane nezavisnosti Kosova pred Međunarodnim sudom pravde (MSP) u Hagu, korišćenjem savetodavne jurisdikcije ovog Suda i posredstvom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.[13] Prva je prenela o inicijativi Igora Janeva Ruska Informativna Agencija (RIA) 2006. godine.[b] Uspeh u Generalnoj skupštini se smatra najvećom diplomatskom pobedom u novijoj srpskoj istoriji (rezultat glasanja je bio 77 Za, 6 Protiv nacrta srpske Rezolucije).[v]

Janev je, pored ostalog, poznat i po tome što zastupa tezu da Vojno-tehnički sporazum u Kumanovu može biti raskinut, pozivajući se na član 52. Bečke konvencije o pravu ugovora (1969), gde se ugovori sačinjeni pod pritiskom ili pretnjom rata (kao što je bio slučaj sa Kumanovskim sporazumom iz 1999) mogu smatrati ništavnim (tj. po čl. 52. „Ništavan je svaki ugovor čije je zaključenje postignuto pretnjom ili upotrebom sile, kršenjem principa međunarodnog prava koji su uneti u Povelju Ujedinjenih nacija.“) [g][15]

Dela[uredi | uredi izvor]

  • Saradnja Jugoslavije sa Uneskom, Fakultet političkih nauka, Beograd, 1991.
  • Ekonomske organizacije Ujedinjenih nacija, Pravni fakultet, Skoplje, 1994.
  • Pravo i politika specijalizovanih organizacija Ujedinjenih nacija, Aleksandrija, Skoplje, 1996.
  • Teorija međunarodnih odnosa i spoljne politike, Plato, Beograd, 1998.
  • Međunarodni odnosi i spoljna politika, Institut za političke studije, Beograd, 2002.
  • Ujedinjene nacije i međunarodne finansijske i ekonomske organizacije, IPS, Beograd, 2004.
  • Kulturna diplomatija, Institut za političke studije, Beograd, 2004.
  • Teorija međunarodne politike i diplomatije, Institut za političke studije, 2006.
  • Ustavno pravo i politički sistem Evropske unije, Institut za političke studije. 2007. ISBN 978-86-7419-144-6.[16]
  • Međunarodne organizacije i integracije, Institut za političke studije. 2008. ISBN 978-86-7419-151-4..[16]
  • Svetska organizacija za intelektualnu svojinu, Institut za političke studije. 2009. ISBN 978-86-7419-188-0.[17]
  • Statutarno uređenje međunarodnih organizacija, Institut za političke studije. 2009. ISBN 978-86-7419-191-0.[17]
  • Međunarodne finansijske organizacije, Aleksandrija. 2008. ISBN 978-9989-705-03-8..
  • Kosovo posle proglašenja nezavisnosti, IMPP. 2008. ISBN 978-86-7067-110-2..
  • Odnosi Jugoslavije sa Uneskom, Institut za političke studije. 2010. ISBN 978-86-7419-209-2..[18]
  • I. Janev (2012). Međunarodno pravo i međunarodni odnosi. Beograd: IPS. ISBN 978-86-7419-244-3. 
  • I. Janev (2013). Diplomatija. Beograd: AGM knjiga. ISBN 978-86-7419-261-0. 
  • I. Janev (2015). Uvod u diplomatiju. Beograd: AGM knjiga. ISBN 978-86-86363-64-0. 
  • I. Janev (2017). Savremena teorija države i prava. Beograd: AGM knjiga. ISBN 978-86-86363-90-9. 
  • I. Janev (Editor) (2019). Serbia: Current Issues and Challenges in the Areas of Natural Resources, Agriculture and Environment. New York: NOVA Science Publishers. ISBN 978-1-53614-897-8. 
  • I. Janev (Editor) (2019). Serbia: Current Political, Economic and Social Issues and Challenges. New York: NOVA Science Publishers. ISBN 978-1-53615-059-9. 
  • I. Janev (2020). Teorija države i prava. Beograd: Čigoja-Štampa. ISBN 978-86-531-0551-8. 
  • Istorija političkih teorija, AGM knjiga. Beograd. 2021. ISBN 978-86-6048-022-6
  • Prespa Agreement and its Effects on Macedonian Right to National Identity: An Act of Ethno–genocidal Termination of the National Identity, Lambert Academic Publishing 2021. ISBN 978-620-4-71741-8.
  • I. Janev (2023). The Prespa Agreement as Cultural Genocide of the Macedonian National Identity. Beograd: AGM knjiga. ISBN 978-86-6048-040-0. 

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Janev smatra da naziv "Druga strana" kako je imenovana Makedonija u tom dvostranom aktu, gde se naziv za ovu stranu upućuje na privremen naziv (referencu) u Rezoluciji UN (BJRM), nije validni pravni (državni) identitet ugovarača (odnosno nije državno-pravni identitet), pa otuda i ceo Prespanski sporazum nije validni ugovor, usled odsustva identifikacije ugovarača).
  2. ^ Naučni rad o ovome modusu objavljen je već 2005. godine a potom proširen 2008. godine, i bio je opšte prihvaćen za konkretnu Akciju Srbije u septembru 2008. godine u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija.
  3. ^ Pitanje koje je I. Janev sugerisao da se postavi za MSP bilo je formulisano: "Da li je jednostrano deklarisanje nezavisnosti Kosova i Metohije u skladu sa članom 2 Povelje Ujedinjenih nacija, posebno principom teritorijalnog integriteta postojećih država?". Ovo pitanje je preformulisano i uprošćeno od državnog vrha Srbije, čime je postalo i neprecizno i svelo se na “Is the unilateral declaration of independence by the Provisional Institutions of Self-Government of Kosovo in accordance with international law?” (Da li je jednostrana Deklaracija privremenih ustanova Kosova u skladu sa međunarodnim pravom). Na ovaj način, nepreciznošću formulacije MIP-a je ostavljen prostor da Sud ceneći samo tekst Deklaracije, a ne i čin otcepljenja, utvrdi da isti tekst "nije u suprotnosti sa međunarodnim pravom" odnosno Sud je formalno odgovorio “consequently the adoption of that declaration did not violate any applicable rule of international law.”[14]
  4. ^ Vidi saopštenje sa naučnog skupa u Ministarstvu odbrane od 15. 12. 2021.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Institut za političke studije”. ips.ac.rs. Pristupljeno 3. 11. 2012. 
  2. ^ „Fakultet političkih nauka | Univerzitet u Beogradu”. Fpn.bg.ac.rs. Pristupljeno 3. 11. 2012. 
  3. ^ UKIM-Praven fakultet. „Praven Fakultet - DOMA”. Pf.ukim.edu.mk. Pristupljeno 3. 11. 2012. 
  4. ^ „Department of Politics, University of Virginia”. Politics.virginia.edu. Pristupljeno 3. 11. 2012. 
  5. ^ „Home - School of Foreign Service”. Sfs.georgetown.edu. Pristupljeno 3. 11. 2012. 
  6. ^ „Home | Tufts Fletcher School”. Fletcher.tufts.edu. 30. 10. 2012. Arhivirano iz originala 08. 03. 2015. g. Pristupljeno 3. 11. 2012. 
  7. ^ „The American Society of International Law Home Page”. Asil.org. Pristupljeno 3. 11. 2012. 
  8. ^ editor, By. „ACUNS — The Academic Council on the United Nations System”. Acuns.org. Pristupljeno 3. 11. 2012. 
  9. ^ „The New York Academy of Sciences”. Nyas.org. Pristupljeno 3. 11. 2012. 
  10. ^ „Igor Janev”. Institut za političke studije. Pristupljeno 17. 1. 2023. 
  11. ^ „THE PRESPA AGREEMENT BETWEEN MACEDONIA AND GREECE AND POSSIBLE FURTHER ACTION(S) RELATED TO VALIDITY OF THE TREATY” (PDF). Security. Pristupljeno 17. 1. 2023. 
  12. ^ „Prespanskiot dogovor e pravno nevaliden”. Nova Makedonija (na jeziku: makedonski). 5. 7. 2021. Pristupljeno 17. 1. 2023. 
  13. ^ „Prespanskiot dogovor e pravno nevaliden”. Nova Makedonija. Pristupljeno 17. 1. 2023. 
  14. ^ „Summary of the Advisory Opinion” (PDF). INTERNATIONAL COURT OF JUSTICE. Pristupljeno 17. 1. 2023. 
  15. ^ Đorđević, Ivica; Filijović, Marko (2020). „Posledice pandemije kovida 19 po ekonomsku bezbednost građana Republike Srbije”. Zarazne bolesti kao globalni bezbednosni izazov. Univerzitet u Beogradu, Fakultet bezbednosti ; Institut za međunarodnu politiku i privredu. str. 119—134. Pristupljeno 17. 1. 2023. 
  16. ^ a b „Institut za političke studije u Beogradu - strana 5”. 
  17. ^ a b „Institut za političke studije u Beogradu - strana 3”. 
  18. ^ „Katalog Institut za političke studije u Beogradu - strana 1”. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]