Pređi na sadržaj

Industrijske zone u Novom Sadu

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Mapa gradskih četvrti Novog Sada, koja prikazuje lokacije glavnih industrijskih zona u gradu

Grad Novi Sad ima nekoliko industrijskih zona, koje se, za razliku od ostalih gradskih četvrti, uglavnom koriste za privredne delatnosti.

Pregled[uredi | uredi izvor]

Novosadska industrija, pretežno smeštena u industrijske zone, doživela je sedamdesetih i osamdesetih godina 20. veka veliku seobu u pomenute zone, uz istovremenu znatnu rekonstrukciju postojećih i izgradnju novih kapaciteta.

Najveći deo industrije smešten je u industrijskim zonama sever i jug, sa obe strane kanala Dunav—Tisa—Dunav. Ceo kompleks ima izgrađenu infrastrukturu, van zone stanovanja, sa ugrađenim uređajima koji obezbeđuju zaštitu čovekove okoline, kao i sa prostranim zelenim površinama.

Pored izvoza u Svet, novosadska industrija bila je tržišno pretežno usmerena na područje bivših jugoslovenskih republika Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine. Jugoslovenski ratovi i ekonomska blokada (sankcije) nepovoljno su se odrazili na razvoj industrije u gradu. Društveni proizvod Novog Sada sa 925 miliona dolara u 1990, pada u 1994. na 427, pri čemu se učešće industrije snizilo od 45,2% na 26,6%. Iskorišćenost kapaciteta od 76% u 1989. opala je na 23% u 1994.

Spisak industrijskih zona u Novom Sadu[uredi | uredi izvor]

  1. Radna zona sever
    1. Radna zona sever I (Industrijska zona sever)
    2. Radna zona sever II (Industrijska zona jug)
    3. Radna zona sever III
    4. Radna zona sever IV
    5. Rimski Šančevi
    6. Deponija
  2. Radna zona zapad
    1. Zapadna privredna zona (Radna zona zapad)
    2. Rasadnik (Radna zona zapad)
  3. Radna zona istok
    1. Pobeda (Radna zona istok)
    2. Marija snežna (Radna zona istok)

Radna zona sever[uredi | uredi izvor]

Radna zona sever I[uredi | uredi izvor]

Radna zona sever I, poznata i kao Industrijska zona sever, nalazi se severno od kanala Dunav—Tisa—Dunav, u blizini gradskih četvrti Klisa i Gornje livade. Neki od privrednih subjekata lociranih u ovoj industrijskoj zoni su industrija za proizvodnju mesa i mesnih prerađevina "Neoplanta", hemijska industrija "HINS", "Tehnogas", "Novograp", "Izolacija", "Mikom", "Koteksprodukt", "Stoteks", "Bazar", JKP "Ciklonizacija", itd. U Radnu zonu sever I spadaju i neki privredni objekti na Vidovdanskom naselju i Malom Beogradu.

Radna zona sever II[uredi | uredi izvor]

Radna zona sever II, poznata i kao Industrijska zona jug, nalazi se južno od kanala Dunav—Tisa—Dunav, u blizini gradskih četvrti Salajka, Pervazovo naselje, Banatić, Detelinara, Avijatičarsko naselje, Jugovićevo i Sajlovo. Ovde se nalaze novosadska fabrika kabela "Novkabel", preduzeće "Mašinoremont", zatim Novosadska mlekara, industrija delova za automobile i motocikle "Motins" (nekada se zvala "27. mart"), fabrika metalne ambalaže za prehrambenu i hemijsku industriju "Limprodukt", preduzeće "Neobus" (raniji naziv „Autokaroserija"), fabrika sredstava za higijenu i kozmetiku "Albus", autobuska stanica preduzeća "ATP Vojvodina", preduzeće "Standard", Mesna industrija "Matijević", robna kuća "Merkur", stadion fudbalskog kluba „Novi Sad“, kao i dva groblja: almaško (sa kapelom svetih apostola Petra i Pavla) i nazarensko.

Radna zona sever III[uredi | uredi izvor]

Radna zona sever III se nalazi u severnom delu Podbare, južno od kanala Dunav—Tisa—Dunav. Ovde se nalaze Luka Novi Sad, veliki mlin sa silosima i fabrike testenina i hleba "Danubius", fabrika veštačkih đubriva "Agrohem", razvojni centar u oblasti energetske elektronike "Tajfun HIL" i supermarket "Tempo". U Radnu zonu sever III spadaju i neki privredni objekti na Salajci.

Radna zona sever IV[uredi | uredi izvor]

Radna zona sever IV je površinski najveća industrijska zona u gradu. Nalazi se na severoistočnoj periferiji Novog Sada, u blizini gradskih četvrti Šangaj, Mali Beograd, Mišin salaš i Veliki rit. U ovoj industrijskoj zoni se nalazi i rafinerija nafte, koja je teško oštećena tokom NATO bombardovanja 1999. godine, a tu je locirana i termoelektrana-toplana. U ovoj radnoj zoni se nalazi i velika fabrika u sastavu Continental Automotive Serbia, koja se nalazi između Novog Sada i Kaća[1]. U ovu zonu se planira i preseljenje Brodogradilišta iz Dunavca kod Štranda i izgradnja velike luke na Dunavu.

Rimski Šančevi[uredi | uredi izvor]

Glavni članak: Rimski šančevi

Industrijska zona Rimski šančevi se nalazi u severnom delu grada, u blizini gradskih četvrti Klisa i Gornje livade.

Deponija[uredi | uredi izvor]

Deponija je industrijska zona na severu Novog Sada, u kojoj je smeštena gradska deponija.

Radna zona zapad[uredi | uredi izvor]

Ova industrijska zona se nalazi sa obe strane Futoškog puta, na Novom naselju i Telepu. Na južnoj (telepskoj) strani ove zone nalaze se preduzeća "Novitet", "Grafika", "Alba", "Avala", "Minakva", "Plastal", "Enterijer Janković", itd. Na severnoj strani Futoškog puta, izdvajaju se Zapadna privredna zona na istoku i Rasadnik na zapadu, između kojih je locirano preduzeće "Autokop". U Radnu zonu zapad spadaju i privredni objekti na Jugovićevu.

Zapadna privredna zona[uredi | uredi izvor]

Zapadna privredna zona ili Radna zona zapad se nalazi u istočnom delu Novog naselja. U ovoj industrijskoj zoni se nalaze fabrike "Jugoalat" (proizvodnja alata), "Jugodent" (proizvodnja zubarske opreme), "Dunav" (proizvodnja ortopedskih pomagala), itd.

Rasadnik[uredi | uredi izvor]

Rasadnik je naziv dela Radne zone zapad na Novom naselju i nalazi se u zapadnom delu ove gradske četvrti. Na Rasadniku se nalazi "Javno gradsko saobraćajno preduzeće".

Radna zona istok[uredi | uredi izvor]

Pobeda[uredi | uredi izvor]

Pobeda je naziv jednog dela Radne zone istok u Petrovaradinu. Najznačajnije preduzeće u ovoj industrijskoj zoni je "Pobeda", sa raznovrsnim metaloprerađivačkim programom.

Marija Snežna[uredi | uredi izvor]

Marija Snežna je naziv dela Radne zone istok u Petrovaradinu. Nalazi se jugoistočno od naselja Sadovi.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Boško Petrov, Novi Sad kao industrijski centar, Enciklopedija Novog Sada, sveska 9, Novi Sad, 1997.
  • Jovan Mirosavljević, Brevijar ulica Novog Sada 1745-2001, Novi Sad, 2002.
  • Jovan Mirosavljević, Novi Sad - atlas ulica, Novi Sad, 1998.
  • Zoran Rapajić, Novi Sad bez tajni, Beograd, 2002.
  • Program radova na uređivanju građevinskog zemljišta za 2003. godinu, Zavod Za Izgradnju Grada, Novi Sad.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Continental Fabrika u Novom Sadu”. Arhivirano iz originala 12. 02. 2023. g. Pristupljeno 12. 02. 2023.