Pređi na sadržaj

Insekti u etici

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Vinska mušica, insekt koji se često koristi u naučnim eksperimentima.

O insektima i ljudskim etičkim obavezama prema njima raspravljali su brojni pisci i ličnosti kroz istoriju, od kojih su mnogi, argumentujući iz različitih perspektiva, tvrdili da postoji moralna obaveza da se insekti ne povrjeđuju ili ne ubijaju. Međutim, prema opšte prihvaćenim definicijama u dobrobiti životinja i poljoprivrednoj etici, tvrdi se da pojedinačni insekti nemaju „pravo na život“.

Religijske perspektive[uredi | uredi izvor]

Džainizam[uredi | uredi izvor]

Džainski monah iz 19. vijeka, koji nosi metlu da pomjera insekte bez povrede i nosi masku da izbjegne slučajno udisanje letećih insekata.

Monasi u džainizmu preduzimaju značajne mjere predostrožnosti kako bi izbjegli, čak i nenamjerno, povrjeđivanje čak i najmanjih živih bića, uključujući insekte.[1]

Budizam[uredi | uredi izvor]

Prema budističkim principima, insekti, kao živa bića, ne bi trebalo da budu povrijeđeni ili ubijani.[2] U priči o životu Bude, opisano je da je jednom naredio monasima da prekinu svoja putovanja tokom sezone monsuna, kako bi izbjegli ubijanje crva i insekata na blatnjavim putevima.[3] Prateći primjer džainizma, budistički monasi često koriste cjediljku kako bi izbjegli ubijanje malih životinja dok piju vodu.[1]

Taoizam[uredi | uredi izvor]

Džon Vejn Tajson, u knjizi „Krug koji se širi“, citira učenje Tai-shang kan-yingp'ien, gdje se navodi: „imajte saosjećajno srce prema svim stvorenjima... Čak i insektima“.[4] Takođe je naveo citat Ven Čanga iz knjige „Yin-chih-wen“, u kojem kaže: „kad god napravite korak, uvijek pazite na mrave i insekte. Zabranite loženje vatre napolju (da ne bi stradali insekti)“.[4]

Judaizam[uredi | uredi izvor]

Sefer Hasidim, srednjovkekovno hebrejsko djelo, upućuje svoje sljedbenike da nikada ne nanose bol životinjama, uključujući insekte, i da ne ubijaju ose ili muve.[5]

Hrišćanstvo[uredi | uredi izvor]

Soame Dženins, engleski poslanik i pisac, izjavio je: „mi nismo u stanju da damo život, pa stoga ne bi trebalo da ga bezobzirno oduzimamo najzlobnijem insektu, bez dovoljno razloga; svi ga primaju od iste dobronamjerne ruke kao i mi sami, i stoga imaju jednako pravo da ga uživaju.“[6] Vilijam Eleri Čening, unitaristički propovjednik, je u pismu naveo da nikada ne bi ubio insekta i tvrdio da je insektima od Boga dato isto pravo na život kao i ljudima; takođe je tvrdio da bi njihovo ubistvo pokvarilo djelo Božijeg stvaranja.[7]

Knjiga za djecu, „Insekti i njihova staništa“ koju je izdalo Društvo za promociju hrišćanskog znanja 1833. godine, poučavala je djecu da je grijeh protiv Boga nepotrebno povrijediti insekte i da ako naiđu na nekog u nevolji, ne bi trebalo da mu naude, već da mu pruže pomoć.[8]‍:241

Istorijska perspektiva[uredi | uredi izvor]

Arapski pjesnik i filozof iz 11. vijeka — Al Mari, opisao je saosjećanje puštanja buve iz njegove ruke kao ljubaznije od davanja novca ljudima u nevolji. On je tvrdio da i buva i ljudi preduzimaju mjere predostrožnosti protiv smrti i da imaju strast da nastave da žive.[9]

Rani pisac o pravima životinja, Luis Gomperc, takođe i rani vegan,[10] zalagao se protiv ubijanja svilenih buba radi nabavke svile.[11]

Prava i dobrobit životinja[uredi | uredi izvor]

Piter Singer je tvrdio da nedostatak znanja o sposobnosti insekata da imaju subjektivna iskustva znači da „prava insekata“ još uvijek nisu nešto za šta bi trebalo voditi kampanju,[12] dok je entomolog — Džefri Lokvud, istakao da insekti osjećaju bol i da su svjesni svojih osjećanja, izjavivši:

Značajni empirijski dokazi podržavaju tvrdnju da insekti osjećaju bol i da su svjesni svojih osjećanja. U mjeri u kojoj im je njihov bol važan, oni imaju interes da ih ne boli i bol im pogoršava živote. Štaviše, kao svjesna bića, insekti imaju buduće (čak i trenutne) planove u vezi sa sopstvenim životima, a smrt insekata osujećuje te planove. S obzirom da se osjećanje čini etički zdravom, naučno održivom osnovom za davanje moralnog statusa i uzimajući u obzir prethodne argumente koji uspostavljaju razumno očekivanje svijesti i bola kod insekata, predlažem sljedeću, minimalnu etiku: trebalo bi da se uzdržimo od radnji za koje možemo da očekujemo da će ubiti ili izazvati netrivijalni bol kod insekata, kada izbjegavanje ovih radnji nema, ili ima samo trivijalne troškove za našu dobrobit.[13]

Etičkom analizom oko pitanja ubijanja štetnih životinja (osim radi proizvodnje mesa ili testiranja proizvoda) zaključeno je da je to dozvoljeno pod sljedećim uslovima:

  • ako predstavljaju nevine prijetnje po ljudski život;
  • ako služe kao nevini štit od prijetnji po ljudski život;
  • ako smo mi i životinje u situaciji tipa „da smo u čamcu za spasavanje“ u kojem ne mogu svi da prežive.[14]

U takvoj situaciji, prima izreci prima facie, pravo na život životinje je poništeno. Uopšteno govoreći, ionako se ne pretpostavlja da insekti imaju takva prava, a štaviše, poljoprivredna etika se bavi moralnošću ubijanja štetnih sisara (predatora, biljojeda) ili vektora bolesti (pacovi). „Ubijanje insekata“ je strogo ekološka briga zbog upotrebe potencijalno štetnih insekticida, a slučaj ubijanja jednog insekta je kvantitativno zanemarljiv.[15]

Kulturni prikazi[uredi | uredi izvor]

Tvrdilo se da je Vilijam Šekspir izrazio simpatije prema insektima, posebno u svojoj drami „Mjera za mjeru“ iz 1604. godine, gde lik Izabela kaže: „osjećaj smrti je najviše u strahu. / I jadna buba na koju gazimo, / U tjelesnoj patnji nađe muku veliku / Kao kad džin umre.“[8]‍:99–100

U pjesmi „O okrutnosti“, Džon Kler se poziva na spasavanje muva iz paukove mreže: „E'en, muve koje lete prema tebi su progovorile, / Jadne sitnice koje su; / I često si paukovu mrežu razbio, / Da oslobodim zarobljenika.“[16]

Idiom „ne bi povrijedio muvu“ se koristi da bi se označio nekoga ko je nježan i ko ne bi učinio ništa da nanese štetu ili povredu.[17]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Keown, Damien (2005). Buddhist Ethics: A Very Short Introduction. Oxford: Oxford University Press. str. 15. ISBN 978-0-19-280457-0. Pristupljeno 19. 3. 2022. 
  2. ^ Heirman, Ann (30. 11. 2020). „Protecting Insects in Medieval Chinese Buddhism: Daoxuan’s Vinaya Commentaries”. Buddhist Studies Review. 37 (1). ISSN 1747-9681. doi:10.1558/bsrv.18495. Pristupljeno 19. 3. 2022. 
  3. ^ Buswell, Robert E.; Lopez, Donald S. (2014). The Princeton Dictionary of Buddhism. Princeton: Princeton University Press. str. 968. ISBN 978-1-4008-4805-8. doi:10.1515/9781400848058. Pristupljeno 19. 3. 2022. 
  4. ^ a b Wynne-Tyson, Jon (1985). The Extended Circle: A Dictionary of Humane Thought. Fontwell: Centaur. str. 56. ISBN 978-0-900001-22-2. Pristupljeno 19. 3. 2022. 
  5. ^ Lerner, Pablo; Rabello, Alfredo Mordechai (2006). „The Prohibition of Ritual Slaughtering (Kosher Shechita and Halal) and Freedom of Religion of Minorities”. Journal of Law and Religion. 22 (1): 1—62. ISSN 0748-0814. Pristupljeno 19. 3. 2022. 
  6. ^ Jenyns, Soame (1793). Cole, Charles Nalson, ur. The Works of Soam Jenyns. 3 (2nd izd.). London: T. Cadell. str. 190. Pristupljeno 19. 3. 2022. 
  7. ^ Unti, Bernard (2002-01-01). „The Quality of Mercy: Organized Animal Protection in the United States 1866-1930”. Animal Welfare Collection: 34. Pristupljeno 19. 3. 2022. 
  8. ^ a b Preece, Rod (2003). Awe for the Tiger, Love for the Lamb: A Chronicle of Sensibility to Animals. London: Routledge. ISBN 978-0-203-49180-5. OCLC 437055953. Pristupljeno 19. 3. 2022. 
  9. ^ Nicholson, Reynold Alleyne (1921). Studies in Islamic Poetry. Cambridge: University Press. str. 202. Pristupljeno 19. 3. 2022. 
  10. ^ Renier, Hannah (mart 2012). „An Early Vegan: Lewis Gompertz”. London Historians. Pristupljeno 19. 3. 2022. 
  11. ^ Gompertz, Lewis (1992). Moral Inquiries on the Situation of Man and of Brutes. Fontwell: Centaur Press. str. 110. Pristupljeno 19. 3. 2022. 
  12. ^ Singer, Peter (12. 5. 2016). „Are Insects Conscious?”. Project Syndicate. Pristupljeno 19. 3. 2022. 
  13. ^ Lockwood, Jeffrey (1. 7. 1988). „Not to Harm a Fly: Our Ethical Obligations to Insects”. Between the Species. 4 (3). doi:10.15368/bts.1988v4n3.10 Slobodan pristup. Pristupljeno 19. 3. 2022. 
  14. ^ Mylan Jr., Engel; Comstock, Gary Lynn (2021). Review: After Regan: Animal Rights and Lifeboat Scenarios. jstor.org. 11. Journal of Animal Ethics. str. 99—104. Pristupljeno 19. 3. 2022. 
  15. ^ Pluhar, E. B. (1988). When is it Morally Acceptable to Kill Animals? (PDF). 1. Journal of Agricultural Ethics. str. 211—224. Pristupljeno 19. 3. 2022. [mrtva veza]
  16. ^ Clare, John (1820). Poems Descriptive of Rural Life and Scenery. London: Taylor & Hessey. str. 112. Pristupljeno 19. 3. 2022. 
  17. ^ „wouldn't hurt a fly”. Cambridge Dictionary. Pristupljeno 19. 3. 2022. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Preuzeto iz „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Инсекти_у_етици&oldid=25409157”