Pređi na sadržaj

Intertoto kup

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Intertoto kup
Osnovano1961. (Od 1995. pod kontrolom UEFA)
Ukinuto2008.
RegijaEvropa (UEFA)
Br. timova50
Najuspešniji klubFK Štutgart (3 titule)

UEFA Intertoto kup (engl. UEFA Intertoto Cup; skraćeno UI kup, engl. UI Cup), originalno nazvan Međunarodni fudbalski kup (engl. International Football Cup), je bio letnji fudbalski kup za evropske klubove koji nisu uspeli da se kvalifikuju za jedno od dva najjača UEFA klupska takmičenja, Ligu šampiona i UEFA kup. Intertoto kup je poslednji put odigran 2008. godine. Klubovi koji bi ranije direktno otišli u Intertoto kup, sada odlaze u kvalifikacionu fazu za UEFA Ligu Evrope.

Takmičenje je osnovano 1961, ali je tek 1995. ušlo pod okrilje UEFA, kada je i izvršena promena formata, tako da pobednici prolaze dalje u UEFA kup. Prvo je dalje prolazilo dva kluba, nakon godinu dana je povećano na tri, a 2006. je povećano na 11 klubova.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Inicijatori za formiranje Intertoto kupa su bili Švajcarac Ernst Tomen i austrijski fudbaler i trener Karl Rapan. Tomson koji je započeo fudbalsko klađenje u Švajcarskoj 1932, imao je veliki interes u odigravanju mečeva tokom letnje pauze. UEFA prvobitno nije bila naklonjena da podrži takmičenje, smatrajući njenu kladioničarsku pozadinu neukusnom; ipak su dozvolili kreiranje novog turnira, ali su se uzdržali od zvaničnog uključenja.[1] Klubovi koji su se kvalifikovali na neko zvanično takmičenje, kao što su Kup evropskih šampiona i Kup pobednika kupova, nisu imali pravo da učestvuju u Intertoto kupu.

Prvi turnir je održan 1961. pod imenom Međunarodni fudbalski kup (engl. International Football Cup (IFC)). Prvobitno je kup imao grupnu fazu, koja je vodila u nokaut fazu, a završavao se finalnom utakmicom. Do 1967. postalo je previše teško da se organizuju utakmice,[2] tako da su nokaut faza i finale izbačeni, ostavljajući turnir sa samo grupnom fazom i bez pobednika. Tako da su pobednici grupa dobijali nagradu od 10 do 15 hiljada CHF.

Do 1995. UEFA je preispitala svoju odluku, preuzela zvaničnu kontrolu nad takmičenjem i promenila format. Prvobitno su dva pobednik dobijala mesto u UEFA kupu. Uspeh jednog od prvih pobednika Intertoto kupa, Bordoa, koji je stigao čak do finala UEFA kupa u sezoni 1995/96., podstiču UEFA-u da doda treće mesto za UEFA kup 1996.[2]

Mnogim klubovima se takmičenje nije sviđalo i smatrali su da im remeti pripreme za novu sezonu. Kao posledica toga, oni se nisu prijavljivali da učestvuju čak i ako su stekli pravo. Konkretno, nakon što je kup reorganizovan 1995, klubovi u Engleskoj bili su skeptični u vezi takmičenja; nakon što su im prvobitno bila ponuđena tri mesta u kupu, svi engleski premijerligaški klubovi su odbili da učestvuju.[3] Nakon što je zaprećeno zabranom igranja svih engleskih klubova u UEFA takmičenjima, situacija je na kraju bila razrešena ulaskom tri engleska kluba sa oslabljenim timovima i niko od njih se nije kvalifikovao u UEFA kup.

U sledećim godinama, UEFA je dozvolila državama da se odreknu svojih mesta. Na primer, 1998. su se Škotska, San Marino i Moldavija odrekli svojih mesta, a Engleska, Portugal i Grčka su se odrekli jednog od svoja dva mesta, tako da je npr. Kristal Palas učestvovao iako je sezonu završio na poslednjem mestu u Premijer ligi.[4]

U decembru 2007, nakon postavljanja Mišela Platinija kao novog predsednika UEFA, objavljeno je da će Intertoto kup biti ukinut od 2009. Ovo je bio deo niza promena koje su napravljene u sistemu UEFA kupa/Lige šampiona. Umesto da se timovi kvalifikuju u Intertoto kup, oni se sada kvalifikuju direktno u kvalifikacionu fazu za UEFA Ligu Evrope.

Pobednici[uredi | uredi izvor]

2006—2008[uredi | uredi izvor]

Prikazano je 11 klubova za svaku godinu koji su prošli treće kolo, čime su se kvalifikovali za UEFA kup. Ukupni pobednici (određeni prema učinku u UEFA kupu) su podebljani.

Godina Ukupni pobednici Ostali pobednici 3. kola
2008. Portugalija Braga Engleska Aston Vila Španija Deportivo la Korunja Njemačka Stuttgart Norveška Rozenborg Italija Napoli
Francuska Ren Rumunija Vasluj Švedska Elfsborg Švajcarska Grashoper Austrija Šturm Grac
2007. Njemačka Hamburger Španija Atletiko Madrid Danska Alborg Italija Sampdorija Engleska Blekbern rovers Francuska Lens
Portugalija Leirija Austrija Rapid Beč Švedska Hamarbi Rumunija Ocelul Galac Kazahstan Tobol
2006. Engleska Njukasl junajted Francuska Oser Švajcarska Grashoper Danska Odense Francuska Olimpik Marsej Njemačka Herta Berlin
Turska Kajserispor Kipar Etnikos Ahnas Holandija Tvente Austrija Rid Slovenija Maribor

1995—2005[uredi | uredi izvor]

Prikazan je ukupan rezultat iz dve utakmice. 2-3 tima koja su bili pobednici finala kvalifikovala su se za UEFA kup.

Godina Pobednici Finalisti Rezultat
2005. Njemačka Hamburg Španija Valensija 1 : 0
Francuska Lens Rumunija ČFR Kluž 4 : 2
Francuska Olimpik Marsej Španija Deportivo la Korunja 5 : 3
2004. Francuska Lil Portugalija Leirija 2 : 0 (nakon produžetaka)
Njemačka Šalke 04 Češka Slovan Liberec 3 : 1
Španija Viljareal Španija Atletiko Madrid 2 : 2 (3 – 1 pen.)
2003. Njemačka Šalke 04 Austrija Pašing 2 : 0
Španija Viljareal Holandija Herenven 2 : 1
Italija Peruđa Njemačka Volfsburg 3 : 0
2002. Španija Malaga Španija Viljareal 2 : 1
Engleska Fulam Italija Bolonja 5 : 3
Njemačka Štutgart Francuska Lil 2 : 1
2001. Engleska Aston Vila Švajcarska Bazel 5 : 2
Francuska Pari Sen Žermen Italija Breša 1 : 1 (pravilo gola u gostima)
Francuska Troa Engleska Njukasl junajted 4 : 4 (pravilo gola u gostima)
2000. Italija Udineze Češka Sigma Olomouc 6 : 4
Španija Selta Vigo Rusija Zenit Sankt Peterburg 4 : 3
Njemačka Štutgart Francuska Oser 3 : 1
1999. Francuska Monpelije Njemačka Hamburg 2 : 2 (3 : 0 pen.)
Italija Juventus Francuska Ren 4 : 2
Engleska Vest Hem junajted Francuska Mec 3 : 2
1998. Španija Valensija Austrija Austrija Salcburg 4 : 1
Njemačka Verder Bremen Savezna Republika Jugoslavija Vojvodina 2 : 1
Italija Bolonja Poljska Ruh Hožov 3 : 0
1997. Francuska Bastija Švedska Halmstad 2 : 1
Francuska Olimpik Lion Francuska Monpelije 4 : 2
Francuska Oser Njemačka Duizburg 2 : 0
1996. Njemačka Karlsruer Belgija Standard Lijež 3 : 2
Francuska Gengam Rusija Volgograd 2 : 2 (pravilo gola u gostima)
Danska Silkeborg Hrvatska Segesta 2 : 2 (pravilo gola u gostima)
1995. Francuska Strazbur Austrija Tirol Inzbruk 7 : 2
Francuska Bordo Njemačka Karlsruer 4 : 2

1967—1994[uredi | uredi izvor]

Tokom ovog perioda nije bilo pobednika takmičenja, pošto se igrala samo grupna faza. Prikazani su pobednici svih grupa, nezvanični pobednik za svaku godinu (određen prema učinku kad se spoje rezultati svih grupa) je podebljan.

Ne-regionalni sistem (1969, 1971—1994)[uredi | uredi izvor]

Godina Grupa 1 Grupa 2 Grupa 3 Grupa 4 Grupa 5 Grupa 6 Grupa 7 Grupa 8 Grupa 9 Grupa 10 Grupa 11 Grupa 12
1994. Švedska Halmstad Švajcarska Jang bojs Švedska AIK Njemačka Hamburg Mađarska Bekeščaba Čehoslovačka Slovan Bratislava Švajcarska Grashoper Austrija Austrija Beč
1993. Austrija Rapid Beč Švedska Treleborjs Švedska Norćeping Švedska Malme Čehoslovačka Slavija Prag Švajcarska Cirih Švajcarska Jang bojs Njemačka Dinamo Drezden
1992. Danska Kopenhagen Mađarska Šiofok Njemačka Bajer Jordingen Njemačka Karlsruer Austrija Rapid Beč Danska Lingbi Čehoslovačka Slovan Bratislava Danska Alborg Čehoslovačka Slavija Prag Bugarska Lokomotiva Gornja Orjahovica
1991. Švajcarska Ksamaks Švajcarska Lozana Austrija Austrija Salcburg Čehoslovačka Dukla Banska Bistrica Danska B 1903 Švajcarska Grashoper Njemačka Bajer Jordingen Čehoslovačka Dunajska Streda Austrija Inzbruk Švedska Erebro
1990. Švajcarska Ksamaks Austrija Tirol Inzbruk Poljska Leh Poznanj Čehoslovačka Slovan Bratislava Švedska Malme Švedska GAIS Švajcarska Lucern Austrija Frst Beč Njemačka Kemnicer Njemačka Bajer Jordingen Danska Odense
1989. Švajcarska Lucern Danska B 1903 Austrija Tirol Inzbruk Švajcarska Grashoper Mađarska Tatabanja Danska Nestved Švedska Erebro Čehoslovačka Sparta Prag Čehoslovačka Banjik Ostrava Švedska Ergrite Njemačka Kajzerslautern
1988. Švedska Malme Švedska Geteborg Čehoslovačka Banjik Ostrava Austrija Austrija Švajcarska Jang bojs Njemačka Kajzerslautern Danska Ikast FS Njemačka Karl Cajs Jena Švajcarska Grashoper Njemačka Karlsruer Njemačka Bajer Jordingen
1987. Njemačka Karl Cajs Jena Poljska Pogonj Ščećin Njemačka Vizmut Aue Mađarska Tatabanja Švedska Malme Švedska AIK Bugarska Etar Veliko Tarnovo Danska Brondbi
1986. Njemačka Fortuna Diseldorf Njemačka Junion Berlin Švedska Malme Njemačka Rot Vajs Erfurt Čehoslovačka Sigma Olomouc Mađarska Ujpešt Doža Danska Brondbi Danska Lingbi Poljska Leh Poznanj Švedska Geteborg Čehoslovačka Slavija Prag Njemačka Karl Cajs Jena
1985. Njemačka Verder Bremen Njemačka Rot Vajs Erfurt Švedska Geteborg Švedska AIK Njemačka Vizmut Aue Čehoslovačka Sparta Prag Poljska Gornji Zabže Izrael Makabi Haifa Čehoslovačka Banjik Ostrava Mađarska Ujpešt Doža Mađarska MTK Hungarija
1984. Čehoslovačka Bohemijans Prag Danska Orhus GF Njemačka Fortuna Diseldorf Belgija Standard Lijež Švedska AIK Švedska Malme Mađarska Videoton Izrael Makabi Netanja Švajcarska Cirih Poljska Katovice
1983. Holandija Tvente Švajcarska Jang bojs Poljska Pogonj Ščećin Izrael Makabi Netanja Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija Sloboda Tuzla Čehoslovačka Bohemijans Prag Švedska Geteborg Švedska Hamarbi Mađarska Videoton Čehoslovačka Vitkovice
1982. Belgija Standard Lijež Poljska Viđev Danska Orhus GF Danska Lingbi Austrija Admira Vaker Medling Čehoslovačka Bohemijans Prag Švedska Brage Švedska Josterš Švedska Geteborg
1981. Austrija Viner Sport-Klub Belgija Standard Lijež Njemačka Verder Bremen Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija Budućnost Podgorica Danska Orhus GF Belgija RVD Molenbek Švedska Geteborg Njemačka Štutgarter Kikers Čehoslovačka Heb
1980. Belgija Standard Lijež Čehoslovačka Bohemijans Prag Izrael Makabi Netanja Čehoslovačka Sparta Prag Čehoslovačka Njitra Švedska Halmstad Švedska Malme Švedska Geteborg Švedska Elfsborg
1979. Njemačka Verder Bremen Švajcarska Grashoper Njemačka Ajntraht Braunšvajg Čehoslovačka Bohemijans Prag Čehoslovačka Spartak Trnava Čehoslovačka Zbrojovka Trnava Bugarska Pirin Blagoevgrad Čehoslovačka Banjik Ostrava
1978. Njemačka Duizburg Čehoslovačka Slavija Prag Njemačka Herta Berlin Njemačka Ajntraht Braunšvajg Švedska Malme Čehoslovačka Lokomotiva Košice Čehoslovačka Tatran Prešov Izrael Makabi Netanja Austrija Gracer AK
1977. Švedska Halmstad Njemačka Duizburg Čehoslovačka Internacional Bratislava Bugarska Slavija Sofija Čehoslovačka Slavija Prag Danska Frem Čehoslovačka Jednota Trenčin Čehoslovačka Slovan Bratislava Švedska Josterš Poljska Pogonj Ščećin
1976. Švajcarska Jang bojs Njemačka Herta Berlin Čehoslovačka Junion Teplice Čehoslovačka Banjik Ostrava Čehoslovačka Zbrojovka Brno Čehoslovačka Spartak Trnava Čehoslovačka Internacional Bratislava Švedska Josterš Švedska Jurgorden Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija Vojvodina Poljska Viđev
1975. Austrija Tirol Inzbruk Austrija VOEŠT Linc Njemačka Ajntraht Braunšvajg Poljska Zaglebje Sosnovjec Čehoslovačka Zbrojovka Brno Poljska Ribnik Švedska Otvidaberg Njemačka Kajzerslautern Portugalija Belenenseš Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija Čelik Zenica
1974. Švajcarska Cirih Njemačka Hamburg Švedska Malme Belgija Standard Lijež Čehoslovačka Slovan Bratislava Čehoslovačka Spartak Trnava Njemačka Duizburg Čehoslovačka Banjik Ostrava Čehoslovačka Košice Portugalija KUF
1973. Njemačka Hanover Čehoslovačka Slovan Bratislava Njemačka Herta Berlin Švajcarska Cirih Poljska Ribnik Čehoslovačka Junion Teplice Holandija Fajenord Poljska Visla Krakov Čehoslovačka Njitra Švedska Josterš
1972. Čehoslovačka Njitra Švedska Norćeping Francuska Sent Etjen Čehoslovačka Slavija Prag Čehoslovačka Slovan Bratislava Njemačka Ajntraht Braunšvajg Njemačka Hanover Austrija VOEŠT Linc
1971. Njemačka Herta Berlin Poljska Stalj Melec Švajcarska Servet Čehoslovačka Trinec Švedska Otvidaberg Njemačka Ajntraht Braunšvajg Austrija Austrija Salcburg
1969. Švedska Malme Poljska Šomberki Bitom Njemačka ŠpVgg Grojter Firt Čehoslovačka Žilina Švedska Norćeping Čehoslovačka Jednota Trenčin Danska Frem Poljska Visla Krakov Poljska Odra Opole

Regionalni sistem (1967—1968, 1970)[uredi | uredi izvor]

Grupa Grupa A1 Grupa A2 Grupa A3 Grupa A4 Grupa A5 Grupa A6 Grupa B1 Grupa B2 Grupa B3 Grupa B4 Grupa B5 Grupa B6 Grupa B7 Grupa B8
1970. Čehoslovačka Slovan Bratislava Njemačka Hamburg Čehoslovačka Junion Teplice Holandija MVV Čehoslovačka Košice Njemačka Ajntraht Braunšvajg Čehoslovačka Slavija Prag Francuska Olimpik Marsej Švedska Josterš Poljska Visla Krakov Austrija Austrija Salcburg Čehoslovačka Banik Ostrava Poljska Polonija Bitom
1968. Njemačka Nirnberg Holandija Ajaks Portugalija Sporting Lisabon Holandija Fajenord Roterdam Španija Espanjol Holandija ADO Den Hag Istočna Nemačka Karl Marks Štadt Istočna Nemačka Empor Rostok Čehoslovačka Slovan Bratislava Čehoslovačka Košice Čehoslovačka Lokomotiva Košice Poljska Odra Opole Njemačka Ajntraht Braunšvajg Poljska Legija Varšava
1967. Švajcarska Lugano Holandija Fajenord Francuska Lil Belgija Lirs Njemačka Hanover 96 Poljska Zaglebje Sosnovjec Poljska Polonija Bitom Švedska Geteborg Poljska Ruh Hožov Čehoslovačka Košice Danska KB Njemačka Fortuna Diseldorf

1961—1967[uredi | uredi izvor]

Prikazan je ukupan rezultat iz dve utakmice, osim ako nije drugačije naznačeno

Sezona Pobednik Finalista Rezultat
1966/67. Njemačka Ajntraht Frankfurt Čehoslovačka Inter Bratislava 4 : 3
1965/66. Istočna Nemačka Lokomotiva Lajpcig Švedska Norćeping 4 : 1
1964/65. Poljska Polonija Bitom Istočna Nemačka Lajpcig 5 : 4
1963/64. Čehoslovačka Inter Bratislava Poljska Polonija Bitom 1 : 0*
1962/63. Čehoslovačka Inter Bratislava Italija Padova 1 : 0*
1961/62. Holandija Ajaks Holandija Fajenord 4 : 2*
* - Jedan meč u finalu (iako je finale 1962/63. nezvanično (http://www.rsssf.com/tablesi/intertoto.html) odigrano u dve utakmice)

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Pozadina Intertoto kupa, www.mogiel.net, Pristupljeno 8. 4. 2013.
  2. ^ a b Istorija Intertoto kupa, www.uefa.com, Pristupljeno 8. 4. 2013.
  3. ^ „Intertoto Cup: English Joy”. Pristupljeno 7. 6. 2006. 
  4. ^ „1998 Intertoto Cup Draw”. EuroFutbal Archive. Pristupljeno 7. 6. 2006. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]