Intimni odnos
Intimni odnos je posebno blizak oblik međuljudskih odnosa.[1] Može se definisati sledećim osobinama: trajno ponašanje međuzavisnosti, ponavljajuća interakcija, emocionalna privrženost i ispunjenje potrebe. Mada termin intimni odnos implicira i seksualni odnos, takođe se koristi kao eufemizam za vezu koja je isključivo seksualna.[2][2][3]
Intimni odnosi imaju centralnu ulogu u sveukupnom ljudskom iskustvu.[4] Ljudi imaju univerzalnu potrebu da nekome i nečemu pripadaju, odnosno nekoga i nešto vole, te je ta potreba zadovoljena stvaranjem intimnog odnosa.[5] Intimni odnosi se sastoje od ljudi koji nas privlače, koji nam se sviđaju i koje volimo, bilo u romantičnom, bilo u seksualnom pogledu, sa kojima se želimo venčati te im pružiti i od njih dobiti emocionalnu i ličnu podršku.[4] Intimni odnosi stvaraju društvenu mrežu sastavljenu od osoba koje pružaju snažnu emocionalnu privrežnost i ispunjavaju naše univerzalne potrebe za pripadanjem i za zbrinutošću.[4] Sistematsko proučavanje intimnih odnosa je relativno nova oblast istraživanja na polju društvene psihologije, te se počela javljati tek u posljednjih nekoliko decenija.[4] Uprkos tome, društveno promišljanje i analiza intimnih odnosa datira još od vremena ranih grčkih filozofa.[4] Rane naučne studije su se takođe bavile intimnim odnosima, ali su bile ograničene na manje grupe ljudi u okviru užeg proučavanja ponašanja kao što su takmičenje i saradnja, pregovaranje, pokoravanje ili otpor. Intimnost u fizičkom smislu, pak, karakteriše romantična ili strastvena ljubav i privrženost, odnosno seksualne aktivnosti.
Emocionalna intimnost se smatra suštinskim aspektom zdrave veze.[6] Jednom kada se jave dublja osećanja dopadanja ili ljubavi prema jednoj osobi ili više ljudi, to može rezultirati fizičkom intimnošću. Međutim, emocionalna intimnost može ili ne mora biti prisutna u fizičkoj intimnosti u zavisnosti od dubine veze. Fizičku intimnost karakteriše romantična ljubav, seksualna aktivnost ili druga strastvena vezanost.[1] Ovi odnosi igraju centralnu ulogu u ukupnom ljudskom iskustvu.[4] Ljudi imaju opštu želju za pripadanjem i ljubavlju, koja se obično zadovoljava u intimnoj vezi.[5] Takvi odnosi omogućavaju društvenoj mreži ljudi da formiraju jake emocionalne veze.[3][4]
Intima[uredi | uredi izvor]
Intimnost uključuje osećaj obitavanja u bliskom, ličnom društvu i zajedničkog pripadanja.[7] To je poznata i veoma bliska afektivna veza sa drugim kao rezultat veze koja se formira kroz poznavanje i iskustvo drugog.[7] Istinska intimnost u ljudskim odnosima zahteva dijalog, transparentnost, ranjivost i reciprocitet.[7] Dalton (1959) je raspravljao o tome kako antropolozi i etnografski istraživači pristupaju „informacijama iznutra“ iz određenog kulturnog okruženja uspostavljanjem mreža intimnih osoba sposobnih (i voljnih) da pruže informacije koje se ne mogu dobiti putem formalnih kanala.[8]
U ljudskim odnosima, značenje i nivo intimnosti varira unutar i između odnosa.[7] U antropološkim istraživanjima, intimnost se smatra proizvodom uspešnog zavođenja, procesa izgradnje odnosa koji omogućava strankama da sa sigurnošću otkriju ranije skrivene misli i osećanja. Intimni razgovori postaju osnova za „poverenja“ (tajno znanje) koja spajaju ljude.[9]
Seksualni odnosi i trenuci intimnosti značajno opadaju nakon porođaja.[10] Ekstremna deprivacija sna bila je najčešći odgovor žena o tome zašto su manje seksualno aktivne sa svojim supružnikom.[11] Zbog nedostatka sna i obaveza brige o bebi, seksualna intimnost postaje manje značajan prioritet.[10] Žene su sebe doživljavale kao neprivlačne, ne zato što je njihov supružnik to izrazio, već im je neprijatno zbog izgleda svog promenjenog tela.[10] Samo 5% partnera je izjavilo da su njihovi seksualni odnosi bili češći nakon porođaja.[12] Neke žene su to smatrale važnim za njihov brak bez obzira na nivo njihove želje.[10] Majka koja doji stvara snažnu emocionalnu vezu između nje i bebe. Mnogo puta, emocionalne potrebe majke su zadovoljene kroz ovo iskustvo.[10] Ovo može dovesti do toga da se muž oseća manje povezanim sa svojom ženom.[11]
Održavanje intimnosti tokom dužeg vremena uključuje dobro razvijenu emocionalnu i međuljudsku svest. Intimnost uključuje sposobnost da osobe budu odvojeno i zajedno kao učesnici u intimnoj vezi. Mari Boven je ovo nazvao „samodiferencijacijom“, što rezultira vezom u kojoj postoji emocionalni raspon koji uključuje snažan sukob i intenzivnu lojalnost.[13] Nedostatak sposobnosti da osoba diferncira sebe druge je oblik simbioze, stanja koje se razlikuje od intimnosti, čak i ako su osećanja bliskosti slična.
Intimno ponašanje pridružuje članove porodice i bliske prijatelje, kao i zaljubljene.[2] Ono se razvija kroz recipročno samootkrivanje i iskrenost.[7] Loše veštine u razvijanju intimnosti mogu dovesti do prebrzog približavanja; poteškoća se da pronađe granica i da održi vezu; osoba može bit nezgrapna kao prijatelj, odbijajući samootkrivanje ili da čak odbacuje prijateljstva i onih koji ih imaju.[14] Psihološke posledice problema u intimnosti se mogu naći kod odraslih koji imaju poteškoća u uspostavljanju i održavanju intimnih odnosa. Pojedinci često doživljavaju ljudska ograničenja svojih partnera i razvijaju strah od štetnih posledica poremećenih intimnih odnosa. Studije pokazuju da je strah od intimnosti negativno povezan sa udobnošću emocionalne bliskosti i zadovoljstva u vezi, i pozitivno povezan sa usamljenošću i anksioznošću.[15]
Model međuzavisnosti Levingera i Snuka deli razvoj intimne veze u četiri faze: prva je faza nultog kontakta, u kojoj nema kontakta između dve strane u vezi; Druga faza je svest, što znači da strane nemaju nikakav površan ili dubok kontakt jedna sa drugom, već se samo poznaju; Treća faza je površinski kontakt, u kojem se obe strane poznaju i imale su površinski kontakt; Četvrta faza koegzistencije (uzajamnost), odnosi se na to da se međusobna zavisnost jako povećala, kao i da postoji duboki kontakt.[16]
Naučnici razlikuju različite oblike intimnosti, uključujući fizičku, emocionalnu, kognitivnu ili duhovnu intimnost:[17][18]
- Fizička intimnost može uključivati boravak u nečijem ličnom prostoru, držanje za ruke, grljenje, ljubljenje, strasno maženje ili drugu seksualnu aktivnost.
- Emocionalna intimnost, posebno u seksualnim odnosima, obično se razvija nakon što se postigne određeni nivo poverenja i uspostave lične veze.[7] Emocionalna veza „zaljubljivanja”, međutim, ima i biohemijsku dimenziju vođenu reakcijama u telu stimulisanom seksualnom privlačnošću (PEA, feniletilamin),[19] i društvenu dimenziju vođenu „razgovorom” koji sledi iz regularne fizičke bliskosti ili seksualne zajednice.[20] Ljubav je važan faktor emocionalne intimnosti. Ono se kvalitativno i kvantitativno razlikuje od dopadanja, a razlika nije samo u prisustvu ili odsustvu seksualne privlačnosti. Postoje tri vrste ljubavi u vezi: strastvena ljubav, drugarska ljubav i požrtvovana ljubav. Požrtvovana ljubav odražava podvođenje individualne samovolje unutar zajednice. Saputnička ljubav uključuje smanjena snažna osećanja privrženosti, autentičnu i trajnu vezu, osećaj uzajamne posvećenosti, dubok osećaj uzajamne brige, osećaj ponosa na dostignuća bračnog druga i zadovoljstvo koje dolazi od deljenja ciljeva i perspektive. Nasuprot tome, strastvena ljubav je obeležena zaljubljenošću, intenzivnom zaokupljenošću partnerom, grčevima ekstaze i osećanjima ushićenja koja dolaze od ponovnog ujedinjenja sa partnerom.[21]
- Kognitivna ili intelektualna bliskost se dešava kada dvoje ljudi razmenjuju misli, dele ideje i uživaju u sličnostima i razlikama između svojih mišljenja.[18][22]
- Duhovna intimnost podrazumeva vezivanje nad duhovnošću.[18]
Intimni partneri[uredi | uredi izvor]
Izrazi koji se koriste za razne vrste partnera u intimnim odnosima:
- Momak/Devojka
- Osoba od poverenja
- Član porodice
- Prijatelj
- Životni partner/Partner
- Bračni drug
- Ljubavnica
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ a b Wong DW, Hall KR, Justice CA, Wong L (2014). Counseling Individuals Through the Lifespan. SAGE Publications. str. 326. ISBN 978-1483322032. „Intimacy: As an intimate relationship is an interpersonal relationship that involves physical or emotional intimacy. Physical intimacy is characterized by romantic or passionate attachment or sexual activity.”
- ^ a b v Ribbens JM, Doolittle M, Sclater SD (2012). Understanding Family Meanings: A Reflective Text. Policy Press. str. 267—268. ISBN 978-1447301127.
- ^ a b Derlega VJ (2013). Communication, Intimacy, and Close Relationships. Elsevier. str. 13. ISBN 978-1483260426.
- ^ a b v g d đ e Miller, Rowland & Perlman, Daniel. Intimate Relationships (5th ed.). McGraw-Hill. 2008. ISBN 978-0073370187.
- ^ a b Perlman, D. (2007). The best of times, the worst of times: The place of close relationships in psychology and our daily lives. Canadian Psychology, 48, 7–18.
- ^ GAIA, A. CELESTE (2002). „Understanding Emotional Intimacy: A Review of Conceptualization, Assessment and the Role of Gender”. International Social Science Review. 77 (3/4): 151—170. ISSN 0278-2308. JSTOR 41887101.
- ^ a b v g d đ Mashek DJ, Aron A (2004). Handbook of Closeness and Intimacy. Psychology Press. str. 1—6. ISBN 978-1135632403.
- ^ Dalton, M. (1959) Men Who Manage, New York: Wiley.
- ^ Moore, M. (1985) "Nonverbal Courtship Patterns in Women: Contact and Consequences", Ethnology and Sociobiology, 6: 237–247.
- ^ a b v g d Woolhouse, Hannah; McDonald, Ellie; Brown, Stephanie (2012-09-13). „Women's experiences of sex and intimacy after childbirth: making the adjustment to motherhood”. Journal of Psychosomatic Obstetrics & Gynecology. 33 (4): 185—190. ISSN 0167-482X. PMID 22973871. S2CID 37025280. doi:10.3109/0167482x.2012.720314.
- ^ a b Delicate, Amy; Ayers, Susan; McMullen, Sarah (jun 2018). „A systematic review and meta-synthesis of the impact of becoming parents on the couple relationship”. Midwifery. 61: 88—96. ISSN 0266-6138. PMID 29574301. S2CID 4343958. doi:10.1016/j.midw.2018.02.022.
- ^ Barrett, Geraldine; Pendry, Elizabeth; Peacock, Janet; Victor, Christina; Thakar, Rance; Manyonda, Isaac (februar 2000). „Women's sexual health after childbirth”. BJOG: An International Journal of Obstetrics and Gynaecology. 107 (2): 186—195. ISSN 1470-0328. PMID 10688502. S2CID 20957398. doi:10.1111/j.1471-0528.2000.tb11689.x.
- ^ Aronson, E. (2003) The Social Animal, Ninth Edition, New York: Worth Publishers.
- ^ Bershad C, Haber DS (1997). Prentice Hall human sexuality. Prentice Hall. str. 30. ISBN 978-0134248219.
- ^ Khaleque, A. (2004). Intimate Adult Relationships, Quality of Life and Psychological Adjustment. Social Indicators Research, 69, 351–360.
- ^ Emery, Lydia F.; Muise, Amy; Dix, Emily L.; Le, Benjamin (17. 9. 2014). „Can You Tell That I'm in a Relationship? Attachment and Relationship Visibility on Facebook”. Personality and Social Psychology Bulletin. 40 (11): 1466—1479. PMID 25231798. S2CID 206445338. doi:10.1177/0146167214549944.
- ^ Kakabadse, A., Kakabadse, N. (2004) Intimacy: International Survey of the Sex Lives of People at Work, Basingstoke: Palgrave
- ^ a b v Hutchison ED (2018). Dimensions of Human Behavior: The Changing Life Course. SAGE Publications. str. 254—255. ISBN 978-1544339351.
- ^ Lowndes, L. (1996) How to Make Anyone Fall in Love with You, London: Element.
- ^ Giddens, A. (1990) The Consequences of Modernity, Blackwell Publishers Ltd.
- ^ Hatfield, E., & Rapson, R. L. (1993). „Historical and cross-cultural perspectives on passionate love and sexual desire”. Annual Review of Sex Research. 4: 67—97.
- ^ Theiss JA (2003). Communication and the Emotional, Cognitive, and Relational Consequences of First Sexual Encounters in Heterosexual Dyads. University of Wisconsin. str. 9, 56, 70.
Literatur[uredi | uredi izvor]
- „Affection”. Dictionary.com. Pristupljeno 19. 11. 2017.
- „Francis Hutcheson on the Emotions. Supplement to 17th and 18th Century Theories of Emotions”. Stanford Encyclopedia of Philosophy. Pristupljeno 19. 11. 2017.
- „The Effects of Affection”. Research Matters. Arhivirano iz originala 04. 03. 2016. g. Pristupljeno 2015-08-30.
- Fernández, Damián J. (1. 1. 2010). Cuba and the Politics of Passion. University of Texas Press. ISBN 9780292782020. Pristupljeno 19. 11. 2017 — preko Google Books.
- Descartes, René. „The Passions of the Soul” (PDF). Earlymoderntexts.com. Arhivirano (PDF) iz originala 2022-10-09. g. Pristupljeno 19. 11. 2017.
- LeBuffe, Michael (19. 11. 2017). Zalta, Edward N., ur. Spinoza's Psychological Theory. The Stanford Encyclopedia of Philosophy. Metaphysics Research Lab, Stanford University. Pristupljeno 19. 11. 2017.
- „Methods of Ethics” (PDF). Earlymoderntexts.com. str. 345—349. Arhivirano (PDF) iz originala 2022-10-09. g. Pristupljeno 19. 11. 2017.
- David O., Oduse. „Understanding The Five Love Languages And How It Affects Your Relationships”. Dating Reporter's Blog (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 2021-04-10. g. Pristupljeno 2021-02-27.
- Floyd, Kory; Hesse, Colin; Mark A., Generous (2021). „Affection exchange theory: A bio-evolutionary look at affectionate communication”. Ur.: Braithwaite, Dawn. Engaging theories in interpersonal communication: multiple perspectives (3rd izd.). New York, NY: Routledge. ISBN 978-1-003-19551-1. OCLC 1248603023.
- Gerhardt, Sue (24. 10. 2014). Why love matters : how affection shapes a baby's brain. ISBN 978-1-317-63579-6. OCLC 883460873.
- Lawton, Leora; Silverstein, Merril; Bengtson, Vern (februar 1994). „Affection, Social Contact, and Geographic Distance between Adult Children and Their Parents” (PDF). Journal of Marriage and the Family. 56 (1): 57—68. JSTOR 352701. doi:10.2307/352701. Arhivirano iz originala (PDF) 2012-03-16. g.
- Boudreau, Diane (8. 2. 2013). „Study: Expressing love can improve your health”. ASU News.
- Rivero, Enrique (30. 9. 2013). „Lack of parental warmth, abuse in childhood linked to multiple health risks in adulthood”. UCLA Newsroom.
- Merrell-Wolff, Franklin (1995). Transformations in Consciousness: The Metaphysics and Epistemology: Containing His Introceptualism. State University of New York Press. str. 45. ISBN 0-7914-2675-0.
- The Whole Art of Polite Courtship; Or the Ladies & Gentlemen's Love Letter Writer: Being a Complete Collection of Information and Advice on the Subject of Love, with New Hints to be Observed for the Choice of a Husband (na jeziku: engleski). Webb. Millington & Company. 1849. Arhivirano iz originala 2023-03-19. g. Pristupljeno 2022-08-08.
- The Etiquette of Courtship and Matrimony: with a Complete Guide to the Forms of a Wedding (na jeziku: engleski). George Routledge and Son. 1852. Arhivirano iz originala 2023-03-19. g. Pristupljeno 2022-08-08.