Irving Langmjur

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Irving Langmir
Irving Langmjur, američki fizikohemičar
Lični podaci
Datum rođenja(1881-01-31)31. januar 1881.
Mesto rođenjaNjujork, SAD
Datum smrti16. avgust 1957.(1957-08-16) (76 god.)
Mesto smrtiVuds Houl, SAD
ObrazovanjeUniverzitet Kolambija, Univerzitet u Getingenu, Columbia School of Engineering and Applied Science

Irving Langmjur (engl. Irving Langmuir; Njujork, 31. januar 1881Vuds Houl, 16. avgust 1957) je bio američki fizikohemičar. Dok je radio u Dženeral elektriku, u periodu 1909 — 1950, napravio je nekoliko značajnih otkrića, između ostalog pronašao sijalicu punjenu gasom (većina današnjih običnih sijalica je takva) i tehniku zavarivanja vodonikom. Godine 1932. dobio je Nobelovu nagradu za hemiju za otkrića u površinskoj hemiji.

Školovanje[uredi | uredi izvor]

Diplomirao je rudarstvo na Kolumbiji 1903. godine, a doktorirao je u Getingenu kod glavnog fizikohemičara, i samog dobitinka Nobelove nagrade Valtera Nernsta 1906. godine.

Naučni rad[uredi | uredi izvor]

U nastavku svog doktorskog rada ispitivao je efikasnost sijalice što je rezultovalo pronalaskom visokovakuumske cevi. Zatim je sa saradnicima pronašao da život sijaličnog vlakna može znatno da se produži ispunjavanjem sijaličnog balona inertnim gasom, recimo argonom, što predstavlja važan element današnje tehnologije izrade sijalica.

Zatim je ispitivao emisiju čestica sa usijanog vlakna, termojonsku emisiju, a bio je prvi koji je jonizovani gas nazvao plazmom. S time u vezi uveo je koncept elektronske temperature i 1924. pronašao metodu za merenje elektronske temperature i gustine plazme (Langmjurova proba).

U istraživanjima vezanim za atomsku teoriju materije definisao je moderni koncept valentne ljuske i izotopa.

Zajedno sa Katarinom Bladžet ispitivao je tanke filmove i adsorpciju na površinama. Oni su uveli koncept monomolekulskog sloja.

U toku Drugog svetskog rata bavio se razvojem dimnih zavesa za vojne svrhe i metodama za odleđivanje avionskih krila što ga je dovelo do otkrića da kiša može da se izazove zasejavanjem oblaka, suvim ledom i različitim jodidima. Na tim se principima zasniva današnja protivgradna odbrana.

Godine 1953. Langmjur je održao predavanje o patološkoj nauci.

Patenti[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]