Pređi na sadržaj

Istorija Poljske u starom veku

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Rekonstruisano utvrđenje iz gvozdenog doba u Biskupinu, Poljska.

Stari vek u Poljskoj obuhvata period od raspada prvobitne zajednice u II veku p. n. e. do začetka feudalizma u VII veku n.e. Kod starih Rimljana, srednja Evropa bila je deo Germanije, dok su oblasti istočno od Odre pripadale Sarmatiji.

Lužička plemena i Kelti[uredi | uredi izvor]

Prvobitna zajednica lužičkih plemena raspada se u III i II veku p. n. e. O značaju lužičkih plemena danas postoje dva, još nepotvrđena gledišta:

  • starije (sa početka 20. veka) - da su oni preci Slovena.[1]
  • novije (šire prihvaćeno) - da su preci Germana.[2]

Na jugu, u Šleziji i delu Male Poljske, naseljavaju se u IV veku p. n. e. Kelti. Zbog napada germanskih plemena stvaraju se veliki plemenski odbrambeni savezi, koji grade velika utvrđena naselja.[1]


Stari Sloveni[uredi | uredi izvor]

O dolasku Slovena u Poljsku danas postoje dve teorije:

  • da su Sloveni potomci autohtonih lužičkih plemena, koji naseljavaju Poljsku već krajem I veka p. n. e. (starija teorija).[1]
  • da su Sloveni došli u Poljsku sa istoka tek u VI veku n.e., nakon odlaska autohtonih germanskih plemena za vreme Velike seobe naroda (novija teorija).[2]

Slovenska plemena naseljavaju se uglavnom duž reka Odre, Visle i Varte. Najveća i najznačajnija su Poljani u basenu Varte, Mazovljani u srednjem toku Visle, Vislani na gornjem toku Visle i Šležani na Odri.[1]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g Gažević, Nikola (1970—1976). Vojna enciklopedija. Beograd: Vojnoizdavački zavod. str. 93, tom 7. 
  2. ^ a b Brather, Sebastian (1. 6. 2011). „The Western Slavs of the Seventh to the Eleventh Century - An Archaeological Perspective”. History Compass (na jeziku: engleski). 9 (6): 454—473. ISSN 1478-0542. doi:10.1111/j.1478-0542.2011.00779.x. 

Literatura[uredi | uredi izvor]