Istorijski arhiv Sombor

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Istorijski arhiv u Somboru
Informacije
Lokacija Srbija Sombor, Srbija
Status predložena
Otvaranje 1. decembra 1948.
Korišćenje Arhiv
Tehnički detalji
Broj spratova 2
Broj liftova 1

Istorijski arhiv u Somboru je arhivska institucija kulture u Banatu. Nalazi se u zgradi Krušperove palate, koja zajedno sa Pašinom kulom, sa kojom danas čini jednu građevinsku celinu, predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture od velikog značaja.[1]

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Na predlog Državne arhive u Beogradu, u vezi Naredbe Vlade FNRJ od 12. marta 1948. godine, osnovana su arhivska središta i na području Vojvodine. Arhivsko središte arhivskog područja Sombor osnovano je 1. decembra 1948. godine.[2]

Teritorijalna nadležnost[uredi | uredi izvor]

Teritorijalno, Arhiv obuhvata grad Sombor i četiri opštine, sa trideset sedam naseljenih mesta.

  • Grad Sombor: Aleksa Šantić, Bački Breg, Bački Monoštor, Bezdan, Čonoplja, Doroslovo, Gakovo, Kolut, Kljajićevo, Rastina, Riđica, Stapar, Stanišić, Svetozar Miletić i Telečka.
  • Opština Apatin: Kupusina, Prigrevica, Sonta i Svilojevo.
  • Opština Bač: Bačko Novo Selo, Bođani, Plavna, Selenča i Vajska.
  • Opština Kula: Crvenka, Kruščić, Lipar, Ruski Krstur i Sivac.
  • Opština Odžaci: Bački Brestovac, Bački Gračac, Bogojevo, Deronje, Karavukovo, Lalić, Srpski Miletić i Ratkovo.[2]

Delatnost[uredi | uredi izvor]

Istorijski arhiv Sombor je ustanova iz oblasti kulture od opšteg značaja koja obavlja:

  • zaštitu arhivske građe i registraturskog materijala van Arhiva radi evidentiranja dobara koja uživaju prethodnu zaštitu u smislu Zakona o kulturnim dobrima,
  • stručni nadzor nad arhiviranjem, čuvanjem, stručnim održavanjem i odabiranjem arhivske građe i registraturskog materijala kojis se nalazi van Arhiva i predlaganje, odnosno preuzimanje zakonom utvrđenih mera za otklanjanje nađenih nedostataka u pogledu zaštite, čuvanja i održavanja arhivske građe,
  • preuzimanje, čuvanje i održavanje arhivske građe,
  • sređivanje i obradu arhivske građe, kao i izradu informativnih sredstava,
  • istraživanje arhivske građe,
  • korišćenje arhivske građe za potrebe pravnih i fizičkih lica,
  • objavljivanje odabrane arhivske građe odnosno rezultata istraživanja,
  • izložbenu delatnost kao i organizovanje ili učestvovanje u prigodnim oblicima kulturno-obrazovne delatnosti,
  • preduzimanje mera tehničke zaštite arhivske građe i registraturskog materijala,
  • upravne i opšte poslove Arhiva.[2]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Krušperova palata”. Ravnoplov. Pristupljeno 7. 11. 2020. 
  2. ^ a b v „RAZVOJ ARHIVSKE SLUŽBE U SOMBORU”. arhivsombor.org.rs. 22. oktobar 2018. Pristupljeno 10. 02. 2022. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Sima Ćirković, Rade Mihaljčić, Enciklopedija srpske istoriografije, Beograd, 1997.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]