Pređi na sadržaj

KK Zlatibor

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
KK Zlatibor
LigaKošarkaška liga Srbije
Druga Jadranska liga
Osnovan16. septembar 1979.; pre 44 godine (1979-09-16)
DvoranaSportska hala KSC
(kapacitet: 500)
LokacijaČajetina, Srbija
Boje kluba     
TrenerStrajin Nedović
Prvaci1 Druga Jadranska liga
Veb-sajtkkzlatibor.rs
Domaći jersey
Team colours
Domaći
Gostujući jersey
Team colours
Gostujući

KK Zlatibor je srpski košarkaški klub iz Čajetine. Zlatibor nosi epitet "najstarijeg srpskoligaša", jer se preko 30 godina takmičio u nekada čuvenoj srpskoj ligi, danas Prvoj muškoj regionalnoj ligi, grupa zapad. Zlatibor kao domaćin igra utakmice u sportskoj hali Kulturno-sportskog centra u Čajetini. Od sezone 2017/18 KK Zlatibor se takmiči u Košarkaškoj Ligi Srbije.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Najstariji srpskoligaš (1979—2014)[uredi | uredi izvor]

Koreni košarke u Čajetini vezuju se za uspehe selekcija koje su sredinom sedamdesetih godina učestvovale na MOSI igrama. Uz podršku opštinske uprave, pioniri čajetinske košarke Sead Begović, Radomir Raković i drugi osnovali su košarkaški klub Zlatibor na sednici održanoj 16. septembra 1979. u Čajetini. Prvi predsednik kluba bio je Aleksandar Vasiljević. Prvu prvenstvenu utakmicu Zlatibor je odigrao protiv Javora iz Ivanjice u okviru regionalne lige. Posle samo tri godine igranja na betonu u Starom Parku, klub ulazi u jedinstvenu srpsku ligu. Prve dve sezone Zlatibor je igrao u hali Veliki Park u Užicu, a već 1985. godine Čajetina dobija sportsku dvoranu u kojoj klub i danas igra utakmice kao domaćin. Dana 25. aprila 1986. godine, u Čajetini je organizovana oproštajna utakmica za kapitena Radomira Rakovića, i tom prilikom je gostovao KK Partizan koji su predvodili Želimir Obradović i Aleksandar Đorđević, koji je na tom meču postigao 31. poen. U sezoni 1989/90, Zlatibor je bio prvi put na korak od prve B lige. U plej ofu sa bratskim klubom, čačanskim Železničarem pobednik je odlučen u majstorici koja se igrala u Čačku i koju je domaćin rešio u svoju korist. Sezona 1990/91 donela je plasman u super-ligu, gde je u doigravanju Zlatibor zauzeo treće mesto, iza beogradske Slavije i Javora iz Ivanjice. Te godine za reprezentaciju lige nastupala su tri igrača iz redova Zlatibora: Duško Pantović, Nebojša Kaljević i Dušan Vidić. Sledeća sezona se pamti kao jedna od najtežih, kada klub ispada u drugu srpsku ligu prvi put u istoriji. Trenersku palicu preuzima nekadašnji kapiten Radomir Raković a ekipu na terenu predvode Želimir Džambić i Slavenko Marić. Iste godine obezbeđen je povratak u prvu srpsku ligu. U sezoni 1995/96, Zlatiboru je nedostajala jedna pobeda da prestigne beogradsku ekipu Milicionara i uđe u prvu B ligu. Treći put nadomak višeg ranga Zlatibor se našao 2006. godine, kada je odlučivala međusobna koš razlika. Ponovo je u B ligu otišao Železničar sa 4 poena prednosti. Dve godine kasnije, Zlatibor će i četvrti put biti u prilici da se plasira u viši rang. U teškoj i neizvesnoj utakmici u Čajetini Zlatibor nije iskoristio poslednji napad za pobedu, a ovaj put slavila je ekipa Jagodine. 2012. godine, Zlatibor po drugi put u svojoj istoriji zauzima poslednje mesto na tabeli i seli se u niži rang. Kao i prethodnog puta, iste sezone obezbeđen je povratak u prvu srpsku ligu.

Zlatno doba (2015-)[uredi | uredi izvor]

Na proleće 2014. godine Upravni odbor kluba kreira koncept saradnje sa velikim brojem poslovnih partnera i čini niz drugih organizacionih koraka postavivši temelje velikih uspeha koji slede. U sezoni 2014/15, Zlatibor pravi istorijski uspeh plasmanom u Drugu ligu Srbije, nakon što je u poslednjoj utakmici u sezoni savladao direktnog konkurenta, ekipu Priboja u utakmici koja je u svakom smislu opravdala epitet derbija. Ovu sjajnu generaciju su predvodili Mladen Šekularac i Nikola Mićević, koji je poneo titulu najboljeg strelca u sve četiri divizije srpske lige. Sezona 2016/17 donosi Zlatiboru prvo mesto i nakon samo dve sezone u Drugoj ligi, KK Zlatibor obezbeđuje učešće u elitnoj ligi, Košarkaškoj Ligi Srbije. Nakon regularnog dela KLS Zlatibor zauzima 4. mesto čime je obezbedio plasman u Superligašku grupu A sa ekipama Crvene zvezde, Mega Bemaksa i čačanskim Borcem, da bi u četvrtfinalu Superlige stali pred ekipom FMP iz Železnika. Iste sezone Zlatibor je osvojio Kup Srbije čime se plasirao u četvrtfinale Kupa Radivoja Koraća gde je poražen od beogradskog Partizana. Zlatibor je i u drugoj sezoni najvišeg ranga ponovio uspeh plasiravši se u Superligu gde je nakon deset kola ponovo zauzeo 4. mesto grupe A i samim tim po drugi put uzastupno sebe svrstao među 8 najboljih ekipa u zemlji. U sezoni 2019/2020. Zlatibor pravi još jedan korak napred ubeleživši rekordnih 17 pobeda i zauzevši treće mesto u KLS čime je obezbeđeno učešće u regionalnoj ABA2 ligi.

Uspesi[uredi | uredi izvor]

Međunarodni[uredi | uredi izvor]

Učinak u prethodnim sezonama[uredi | uredi izvor]

Sez. Prvenstvo Srbije — KLS Prvenstvo Srbije — Superliga Kup Srbije Regionalno takmičenje Evropsko takmičenje
2017/18. 4. mesto Četvrtfinale PO Četvrtfinale
2018/19. 5. mesto 4. mesto grupe A
2019/20. 3. mesto
2020/21. 3. mesto Četvrtfinale PO Druga Jadranska liga — Četvrtfinale PO
2021/22. 1. mesto Četvrtfinale Druga Jadranska ligaPobednik
2022/23. Druga Jadranska liga — Četvrtfinale

Legende[uredi | uredi izvor]

  • Sead Begović (1949—2012)

Rođen je u Sarajevu, a 1971. godine došao je u Čajetinu. Jedan je od osnivača kluba, dugo godina je bio sekretar i član uprave. Dvanaest godina je bio delegat košarkaškog saveza Jugoslavije. Po osnivanju SOFK-e u Čajetini, povereno mu je mesto sekretara. Jedan je od najzaslužnijih pojedinaca što je Čajetina 1985. godine dobila sportsku dvoranu.

  • Radomir Raković (1953)

U Košarkaškom svetu poznat pod nadimkom Andrejev, Raković je košarku počeo da igra u košarkaškom klubu Sevojno davne 1969. godine. 1971. godine sa istom ekipom ulazi u drugu saveznu ligu gde je nastupao pod imenom Raketa. Branio je i boje užičkog Prvog Partizana sve do osnivanja Zlatibora, u čemu je imao velikog udela. Bio je igrač, trener prvog tima, trener mlađih selekcija, generalni sekretar, predsednik kluba, član uprave.

  • Želimir Džambić (1961)

Džambić je boje Zlatibora branio ravno dve decenije. Na njegovoj prvoj zvaničnoj utakmici, koja je ujedno bila i prva zvanična utakmica Zlatibora, postigao je 15 poena. Do kraja karijere je ostao veran Zlatiboru, iako su pristizale ponude klubova iz bogatijih sredina. Kao trener mlađih kategorija stvorio je generaciju 1971. godišta, koja je devedesetih godina činila okosnicu prvog tima, kao i generaciju 1983/84. koja je zabeležena kao jedna od najuspešnijih u klubu. Bio je član uprave kluba i aktivno je pomagao njegovo funkcionisanje godinama.

  • Duško Pantović (1971)

Duško je debitovao u prvom timu sa 17 godina, a u klubu je više od 35 godina. Još uvek radi kao trener mlađih selekcija i član stručnog štaba. Čuveni "kapiten" kako ga oslovljavaju nekadašnji saigrači, postigao je lični rekord i rekord kluba, kada je pećkoj Budućnosti ubacio 49 poena. Jedan od trojice igrača Zlatibora koji je nastupao u revijalnim mečevima reprezentacije srpske lige.

  • Strajin Nedović (1976)

Neprekidno je u klubu tri ipo decenije i prošao je kompletan put od pionira do šefa stručnog štaba. Za prvi tim je nastupao 20 sezona a uporedo sa igračkom gajio je i trenersku karijeru sa mlađim selekcijama kluba. Sa generacijom 1994. je ostvario solidne rezultate osvojivši titulu u centralnoj Srbiji. Nakon 5 godina provedenih na mestu pomoćnog trenera prvog tima, od sezone 2018-19 je promovisan u prvog trenera.

  • Ivan Tmušić (1985)

Kao igrač je prošao sve omladinske selekcije u klubu i nakon 17te sezone u prvom timu Zlatibora okačio je patike o klin. Bio je deo jedne generacije Zlatibora sa Stamatovićem, Rajovićem, Didanovićem, Smolovićem, bez čije posvećenosti i odricanja klub danas možda ne bi ni postojao. Prošao je sa Zlatiborom sve lige: od Druge i Prve srpske, preko B i KLS do Superlige i kupa Radivoja Koraća.

Poznati igrači[uredi | uredi izvor]

Igrači koji su prve košarkaške korake načinili u Zlatiboru, ili su kao već afirmisani igrači nastupali za Zlatibor:

Treneri[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]