Kablar
Ovaj članak sadrži spisak literature, srodne pisane izvore ili spoljašnje veze, ali njegovi izvori ostaju nejasni, jer nisu uneti u sam tekst. |
Kablar | |
---|---|
Geografske karakteristike | |
Ndm. visina | 889 m |
Koordinate | 43° 54′ 48″ S; 20° 11′ 05″ I / 43.913333° S; 20.184722° I |
Geografija | |
Države | Srbija |
Masiv | Šumadija/Dinarski predeo |
Geologija | |
Starost stena | Mlada venačna planina |
Planina Kablar se nalazi na 13 km u vazdušnoj liniji (23 km putem) od Čačka, i 155 km od Beograda putem a tačno 100 km u vazdušnoj liniji. Kablar je visok 889 metara. Sa planinom Ovčar (985 m) gradi Ovčarsko-kablarsku klisuru, kroz koju protiče reka Zapadna Morava. Nedaleko od Kablara nalazi se poznato turističko mesto Ovčar Banja. Ovčar i Kablar vidljivi su po vedrom vremenu sa viših krajeva Beograda, recimo sa Ripanjske barijere ili sa Avale.
Na vrhu planine postoji vidikovac.
Položaj i klima[uredi | uredi izvor]
Položaj ove planine veoma je specifičan. Ona se nalazi na samom jugozapadnom obodu Šumadije, dok se njoj susedna, veoma bliska planina Ovčar (985 m) nalazi već u Dinarskom predelu. Deli ih Zapadna Morava. Dva vrha udaljena su jedan od drugog samo dva i po kilometra u vazdušnoj liniji. Kablar ima pogled na grad Čačak, Ovčarsko-kablarsku klisuru, na meandre reke Zapadne Morave, kao i na brdo Brdo Ljubić. Klima je planinska i umerenokontinentalna.
Znamenitosti[uredi | uredi izvor]
U Ovčarsko-kablarskoj klisuri i na kablarskoj strani, levoj (severnoj) obali Zapadne Morave, nalaze se na relativno maloj međusobnoj udaljenosti brojni pravoslavni hrišćanski manastiri. Okolno stanovništvo ih sve naziva zajedničkim imenom »srpska Sveta Gora«. Postoji ukupno devet aktivnih manastira i dve crkvice.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Mala enciklopedija Prosveta (3 izd.). Beograd: Prosveta. 1985. ISBN 978-86-07-00001-2. Nedostaje ili je prazan parametar
|title=
(pomoć) - Marković, Jovan Đ. (1990). Enciklopedijski geografski leksikon Jugoslavije. Sarajevo: Svjetlost. ISBN 978-86-01-02651-3.