Kalinjinski rejon (Tverska oblast)
Kalinjinski rejon Kalininskiй raйon | |
---|---|
Država | Rusija |
Federalni okrug | Centralni |
Administrativni subjekt | Tverska oblast |
Admin. centar | Tver |
Status | opštinski rejon |
Osnivanje | 1929. |
Površina | 4.244,7 km2 |
Stanovništvo | 2014. |
— broj st. | 50.452 |
— gustina st. | 11,89 st./km2 |
Vremenska zona | UTC+3 |
Registarske tablice | 69 |
Zvanični veb-sajt |
Kalinjinski rejon (rus. Калининский район) administrativno-teritorijalna je jedinica drugog nivoa i opštinski rejon u jugoistočnom delu Tverske oblasti, na severozapadu evropskog dela Ruske Federacije.
Iako je administrativni centar rejona grad Tver, grad ne ulazi u sastav rejona i zaseban je gradski okrug. Prema procenama nacionalne statističke službe Rusije za 2014. na teritoriji rejona su živela 50.452 stanovnika ili u proseku oko 11,89 st/km².
Geografija[uredi | uredi izvor]
Sa površinom od 4.244,7 km² Kalinjinski rejon je teritorijalno najveći među 36 rejona Tverske oblasti. Nalazi se u južnom i jugoistočnom delu oblasti i graniči se na severu sa Lihoslavljanskim i Rameškim rejonom, dok je na istoku Kimerski rejon. Na zapadu su Starički i Toržočki, a na jugoistoku Konakovski rejon. Na jugu se graniči sa Lotošinskim rejonom Moskovske oblasti.
Reljefom rejona dominira reka Volga koja preseca njegovu teritoriju smerom zapad-istok u dužini od čak 95 kilometara. Nizvodno od grada Tvera reka Volga prelazi u proširenje veštačkog Ivanjkovskog jezera koje je lokalno poznato i pod imenom Moskovsko more. Važniji vodotoci su još i reke Tverca (leva pritoka Volge), Tima, Timaka, Soz i Orša. Reka Šoša sa svojom najvećom pritokom Lamom formira granični pojas ka Konakovskom rejonu.
U geomorfološkom pogledu rejonska teritorija je podeljena na dva dela. Područje severno od Volge je znatno niže, a na severoistoku se nalaze prostrana močvarna područja poznata kao Oršinski moh sa brojnim manjim jezerima ukupne površine preko 80 km² (Petrovska jezera). Područje južno od Volge je znatno više i pripada istočnim delovima do 200 kilometara duge i 40 kilometara široke morenske Tverske grede. Jugoistočni delovi rejona zalaze u granice nacionalnog parka Zavidovo.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Tverski rejon uspostavljen je 12. jula 1929. godine kao deo tadašnjeg Tverskog okruga Moskovske oblasti. Sadašnje ime dobija 20. decembra 1931. u čast boljševičkog revolucionara i sovjetskog političara Mihaila Kalinjina koji je rođen u tom području. U granicama Kalinjinske, odnosno Tverske oblasti je od njenog osnivanja 1935. godine.
Demografija i administrativna podela[uredi | uredi izvor]
Prema podacima popisa stanovništva iz 2010. na teritoriji rejona su živela ukupno 52.047 stanovnika,[1] dok je prema proceni iz 2014. tu živelo 50.452 stanovnika, ili u proseku 11,89 st/km².[2] Po broju stanovnika na drugom je mestu u oblasti, odmah posle Konakovskog rejona gde živi oko 86.000 ljudi.
1959. | 1970. | 1979. | 1989. | 2002. | 2010. | 2014. |
---|---|---|---|---|---|---|
--- | 65.772 | 56.579 | 58.330[3] | 54.857[4] | 52.047[1] | 52.047* |
Napomena: * Prema proceni nacionalne statističke službe
Na području rejona postoji ukupno 568 naseljenih mesta podeljenih na ukupno 18 opština (15 seoskih i 3 urbane opštine). Status gradskih naselja imaju varošice Vasiljevski Moh, Orša i Suhoverkovo. Iako se rejonska administracija nalazi u gradu Tveru, sam grad nije deo rejona već je u administrativnom rangu izjednačen sa rejonom (grad oblasne subordinacije).
Saobraćaj[uredi | uredi izvor]
Kalinjinski rejon je jedno od najvažnijih saobraćajnih čvorišta Tverske oblasti. Preko njegove teritorije prolaze železnička magistralna linija Moskva—Sankt Peterburg, nacionalni autoput М10 «Россия», te magistralni drumski pravci 28K-0576 Tver—Ržev, R84 Tver—Bežeck—Vesjegonsk—Ustjužina, R90 Tver—Lotošino—Šahovskaja—Uvarovka i drugi.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b "Всероссийская перепись населения 2010 года. Том 1". Архивирано на сајту Wayback Machine (17. децембар 2015)
- ^ Оценка численности постоянного населения Тверской области на 1 января 2014 года Архивирано на сајту Wayback Machine (23. мај 2014)
- ^ „Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 g. Čislennostь naličnogo naseleniя soюznыh i avtonomnыh respublik, avtonomnыh oblasteй i okrugov, kraёv, oblasteй, raйonov, gorodskih poseleniй i sёl-raйcentrov.”. Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 goda (na jeziku: ruski). Demoscope Weekly. 1989. Pristupljeno 4. 9. 2012.
- ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (21. 5. 2004). „Čislennostь naseleniя Rossii, subъektov Rossiйskoй Federacii v sostave federalьnыh okrugov, raйonov, gorodskih poseleniй, selьskih naselёnnыh punktov – raйonnыh centrov i selьskih naselёnnыh punktov s naseleniem 3 tыsяči i bolee čelovek”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2002 goda (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012.