Pređi na sadržaj

Kameno doba u južnoj Aziji

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Karta praistorijskih naselja u indijskoj državi Andra Pradeš
Istorija Južne Azije
Butan Maldivi Pakistan Indija Bangladeš Šri Lanka Nepal
Istorija Indije
Kameno doba 70.000–7000. p. n. e.
Kultura Mergar 7000–3300. p. n. e.
Civilizacija doline Inda 3300.

–1700. p. n. e.

Kasna Harapa kultura 1700–1300. p. n. e.
Vedska civilizacija 1500–500. p. n. e.
· Kraljevstva antičke Indije · 1200–700. p. n. e.
Mahadžanapadi 700–300. p. n. e.
Carstvo Magada 684–26. p. n. e.
· Maurijsko carstvo · 321–184. p. n. e.
Srednja kraljevstva Indije 230. p. n. e.–1279. n. e.
· Satavahana carstvo · 230. p. n. e.–199. n. e.
· Kušansko carstvo · 60–240.
· Gupta carstvo · 240–550.
· Čola carstvo · 848–1279.
Islamski sultanati u Indiji 1210–1596.
· Delhijski sultanat · 1206–1526.
· Dekanski sultanati · 1490–1596.
Hojsala carstvo 1040–1346.
Vidžajanagarsko carstvo 1336–1565.
Mogulsko carstvo 1526–1707.
Marata carstvo 1674–1818.
Kolonijalna Indija 1757–1947.
Podela Indije 1947–
Istorije država
Republika Indija · Pakistan · Bangladeš
Šri Lanka · Nepal · Butan · Maldivi
Regionalne istorije
Pendžab · Južna Indija · Tamil Nadu · Bengal · Asam
Pakistanski regioni · Sind · Tibet

Kameno doba u južnoj Aziji obuhvata paleolitski i mezolitski period u južnoj Aziji.

Paleolit[uredi | uredi izvor]

Homo erektus[uredi | uredi izvor]

Homo erektus je živeo u Južnoj Aziji za vreme pleistocenske epohe. Dvostrane sekire i tradicije noževa su verovatno nastale u srednjem pleistocenu (Kenedi 2000: 136). Početak korišćenja aceulijanskih i alata za koamdanje tipičnih za donji paleolit se obično datiraju u sredinu pleistocena (Kenedy 2000: 160).

Homo sapiens[uredi | uredi izvor]

Pećinska nalazišta u Šri Lanki su pokazala najranije tragove modernog homo sapiensa u Južnoj Aziji. Oni datiraju oko 34 kja. (Kenedy 2000: 180). mtDNA analiza datira dolazak Homo sapiensa u Južnu Aziju između 70 i 60 kja (v. ljudska migracija).

Za nalazišta iz Belana u južnom Utar Pradešu radiokarbonsko datiranje je pokazalo starost od 18-17 kja. Iz tog doba su dobro poznate paleolitičke pećinske slike.

U Bimbetki su ljudi živeli od kasnog pleistocena do sredine holocena. Dolina Narmada valej, Sivaliks i regija Potvar takođe sadrže mnoge fosile kičmenjaka kao i paleolitska oruđa.

Škriljac, jaspis i kvarcit su ljudi često koristili u ovom periodu. Oruđa gornjeg paleolita su takođe pronađena u Bimbetki.

Mezolit[uredi | uredi izvor]

Mezolit se u Južnoj Aziji čini mnogo raznovrsnijim i inovativnijim nego u drugim delovima sveta (npr. Evropi). Nalazište Bimbetka je takođe pokazalo mnoge primere pećinskih slika koje datiraju iz mezolitskog perioda.

Neolit[uredi | uredi izvor]

Oko 7.000. p. n. e. prva poznata neolitska naselja se pojavljuju na potkontitentu u Mergaru i drugim lokalitetima u zapadnom Pakistanu.

Izvor[uredi | uredi izvor]